Prošlo je točno dvadeset i pet godina otkako je 1998. američki pisac Robert Greene objavio svoju knjigu pod nazivom “48 zakona moći” (“The 48 Laws of Power”), knjigu koja mu je priskrbila kultni status među čitateljima diljem svijeta. Knjiga je do danas prodana u milijunima primjeraka, doživjela je više od 140 izdanja, a prevedena je na više od trideset jezika. Već kratak pogled na listu Amazonovih najprodavanijih knjiga otkriva kako je riječ o štivu koje od svog izlaska ne silazi s vrha najtraženijih izdanja.
Knjiga je danas popularna među širokom čitateljskom populacijom, katkad potpuno različitih interesa: od onih koji uživaju u knjigama iz područja samopomoći i u motivacijskoj literaturi preko poslovnih ljudi i menadžera pa sve do čitatelja koje zanimaju akademske teme, poput povijesti i sociokulturne antropologije. Sve to i jest objedinjeno u Greeneovoj knjizi “koja analizira tri tisuće godina povijesti moći i sažima ih u 48 precizno i jasno definirana zakona”.
Objedinivši filozofije velikih stratega, državnika i mislilaca poput Machiavellija, Sun Tzua, von Clausewitza, Elizabete I., Bismarcka, Kissingera i mnogih drugih, Greene je, kako se navodi u opisu hrvatskog izdanja, napisao uvjerljivu, praktičnu – na trenutke i šokantnu – knjigu koja će koristiti svima onima koji teže moći, proučavaju moć ili se jednostavno žele zaštititi od onih koji im nameću svoju moć i pokušavaju ovladati njihovim životom.
Izazvala je oduševljenje među pripadnicima hip hop scene
No knjigu je dugo po objavljivanju pratila aura priručnika za kriminalce, beskrupulozne političare, bezdušne i gramzive menadžere, ukratko sve one koji se beskompromisno i pod svaku cijenu žele domoći moći i utjecaja, a mnogi su optuživali knjigu za promicanje političke nekorektnosti. Stoga ne čudi što je izazvala toliko oduševljenje među pripadnicima hip-hop scene gdje je neko vrijeme bila stvar prestiža pozivati se na njezino poznavanje; popularni reperi kao što su 50 Cent, Kanye West, Jay-Z, Busta Rhymes i mnogi drugi javno su hvalili knjigu, izravno je citirali u svojim pjesmama, koristeći se njome kao svojevrsnim vodičem za proboj u svijetu okrutnog glazbenog biznisa. (Zanimljivo, i svjetski poznat DJ Calvin Harris ima tetovažu naslovljenu prema 28. zakonu iz Greeneove knjige).
Ipak, Curtis Jackson (iliti 50 Cent) otišao je najdalje od svih; osobno je kontaktirao Greenea i ponudio mu suradnju – rezultat je knjiga “The 50th Law”, koju je uz 50 Centa supotpisao i Greene. Daljnjoj “ozloglašenosti” knjige pridonijela je i činjenica da je bila vrlo tražena “roba” među američkim zatvorenicima, zbog čega su je pojedini zatvori u SAD-u zabranili. No s vremenom se utjecaj knjige prenio i na holivudske krugove (jedan od poznatijih “promotora” bio je i Will Smith), ali i među poznate sportaše, a njezini postulati poput “Usredotočite svoje snage na jedan cilj” (23. zakon), “Odvažno stupajte u akciju” (28. zakon), “Isplanirajte sve od početka do kraja” (29. zakon) bili su dovoljni da knjigu s vremenom prigrle menadžeri i ljudi iz poslovnih krugova. Danas mnogi kritičari, popularni autori i influenceri uvrštavaju “48 zakona moći” među deset najutjecajnijih knjiga ikad objavljenih i koju svatko za života mora obvezno pročitati, a njezin autor jedan je od najtraženijih gostiju na popularnim podcastima.
Tko je autor knjige?
Sam Greene – erudit i poliglot, koji je oduvijek bio fasciniran utjecajem koji je moć imala u oblikovanju ljudske povijesti – u jednom je intervju izjavio da se on osobno pridržava tek polovice zakona koje je opisao u knjizi, a kao neke od omiljenih naveo je “Usredotočite svoje snage na jedan cilj” (23. zakon) i “Isplanirajte sve od početka do kraja” (29. zakon). Neki pak zakoni, poput “Potpuno uništite protivnika” (15. zakon), ne odražavaju njegovu privatnu etiku, ali dodaje da su oni surova realnost, tu su oko nas, svjedočimo im svaki dan, a u određenim situacijama, ovisno u okruženju, mogu biti korisni. “Ljudi često komentiraju kako su zakoni poput toga grozni i zli”, navodi Greene, “ali činjenica je da se oni svakodnevno prakticiraju u poslovnom okružju, gdje se poslovni ljudi jedni s drugima nadmeću i teže tome da se riješe konkurencije, što katkad zna biti vrlo okrutno.”
View this post on Instagram
On sam tvrdi da je, u vrijeme dok je u Hollywoodu radio kao scenarist (što je samo jedan od brojnih poslova kojim se Greene bavio u svojoj osebujnoj karijeri), na vlastitoj koži iskusio što znači prekršiti, odnosno ne poznavati funkcioniranje prvog zakona – “Nikad nemojte zasjeniti gospodara”. Ondje je, kaže, prvi put počeo razmišljati o tome kako se moćnici iz svijeta šoubiznisa ponašaju i koriste istim psihološkim obrascima i zakonima kao poznati vladari iz povijesti kojima se bavio u svom istraživanju, što ga je na neki način ponukalo da počne pisati knjigu o moći.
Knjiga je zaludjela i Hrvate
Njegova knjiga ovih je dana zaludjela i Hrvate, koji su u samo dva tjedna potpuno razgrabili prvo hrvatsko izdanje, a drugo će ovih dana pristići u knjižare. S obzirom na okolnosti i pomamu koju je u kratkom roku izazvalo njezino objavljivanje među hrvatskim čitateljima, zvuči pomalo nevjerojatno da je jedan takav izdavački “kapitalac” desetljećima ostao nepreveden i neobjavljen u Hrvatskoj.
Stjepan Ravić, glavni urednik za publicistiku u Stilusu, potvrdio nam je da je u kontaktu s Greeneovim agentom bio još 2004., ali i da nije bio jedini iz Hrvatske zainteresiran za objavljivanje njegove knjige. Tada, a i još dugo nakon toga, veći izdavači nisu bili pretjerano skloni njezinu objavljivanju – ili su se kolebali – ponajviše zbog negativnih napisa u stranim medijima i aure političke nekorektnosti koja se tada nadvijala nad knjigom. Danas je, tvrdi Ravić, svima jasno da knjiga Roberta Greena nije nikakva „biblija za psihopate“, nego je riječ o kapitalnoj studiji igre moći, popraćenoj brojnim primjerima iz ljudske povijesti od samih početaka pisane riječi do danas.
Hrvatski prijevod hit-knjige potpisuje Davor Lerinc, tiskana je u luksuznom izdanju, tvrdih korica.
Pomami kakvoj ovih dana svjedočimo u vezi s knjigom Roberta Greenea teško je naći premca u nedavnoj izdavačkoj povijesti, pogotovo kad je riječ o kapitalnim publicističkim izdanjima. I svakako je lijepa vijest koja zorno svjedoči da interes za knjigu u Hrvatskoj itekako postoji.