Igrana dokudrama o ulozi velikog mislioca i fizičara Alberta Einsteina u ‘Projektu Manhattan’ i lani populariziranoj ulozi uz Oppenheimera, nastavlja tamo gdje su s igranim hitom stali s faktografijom.
U rekonstrukcijskom postupku praćenja života, rada i djela simpatičnog starčeka Einsteina vezanog za masovni pokolj preko 70.000 Japanaca post festum bacanja atomske bombe na Hiroshimu i Nagasaki kao simbolične činove završetka Drugog svjetskog rata poslije kapitulacije Hitlera, drama se koncentrira na doziranje i reduciranje odgovornosti znanstvenog doprinosa u postavljanju ne samo koncepta.
Dokumentarac se koncentrira na tri razdoblja – Einsteinovo vrijeme u Njemačkoj, deport u Britaniju na zaštićeno imanje te poslije otkrivanja lokacije, preseljenje u Ameriku. Shodno njegovom migriranju mijenjali su se stadiji napretka nacističke Njemačke na putu prema atomskoj bombi. Tko je utrku dobio i kako povijest je pokazala, no u ovom se dokumentarcu otkrivaju neki fakti izostavljeni u Oppenheimeru.
Ukalkulirani sigurnosni politički rizik
Godine 1938. tri kemičara koji su radili u laboratoriju u Berlinu došli su do otkrića koje će promijeniti tijek povijesti: razdvojili su atom urana. Energija koja se oslobađa kada dođe do cijepanja ili fisije je ogromna – dovoljna za pokretanje atomske bombe. Ali prije nego što se takvo oružje moglo izraditi, morali su se prevladati brojni tehnički problemi.
Kada je Einstein saznao da bi Nijemci mogli uspjeti riješiti te probleme, pisao je 1939. američkom predsjedniku Franklinu Rooseveltu o tome kako bi Ameri trebali preduhitriti Nijemce. Odatle pokretanje projekta Manhattan što je kroz 1940. i 1941. postalo glavni prioritet vojnog SAD-a: prvo, određivanje ‘kritične mase’ potrebnog urana i potvrda da plutonij može proći fisiju i koristiti se kao bomba.
Ukalkulirani sigurnosni politički rizik prepoznao je Einsteina kao sigurnosni rizik te mu uskratio sigurnosnu dozvolu potrebnu za rad na projektu Manhattan. Stotinama znanstvenika na projektu bilo je zabranjeno konzultirati se s Einsteinom jer se lijevo orijentirani politički aktivist smatrao potencijalnim sigurnosnim rizikom.
Bomba je uvijek – bomba
Njegova zabrinutost zbog otimanja znanja kontroli i davanja u krive ruke, samo je mijenjala predznak. U rukama Hitlera ili Amera bomba je i dalje bila bomba samo je limitirano koliko će ljudi ispasti direktnim žrtvama njenog aktiviranja.
Iako nikada nije izravno radio na atomskoj bombi, Einsteina se često netočno povezuje s pojavom nuklearnog oružja. Njegova poznata jednadžba E=mc2 objašnjava energiju koja se oslobađa u atomskoj bombi, ali ne objašnjava kako je napraviti. Na tom se faktu bazira zagovaranje nevinosti. Više puta je stoga podsjećao ljude: ‘Ne smatram se ocem oslobađanja atomske energije. Moja je uloga u tome bila prilično neizravna’. Unatoč tome, ono koji su posljedično vidjeli i tražili krivicu Einsteina su često pitali da objasni svoju ulogu i preuzme odgovornost za povijesne evente. U zadnjem segmentu filma kada urednik japanskog časopisa i istraživački novinar pita zašto je surađivao u proizvodnji atomskih bombi, dobro znajući njihovu… razornu moć, pitanje je na koje i poslije smrti velikog fizičara 1955. ostaje relativnim.
Zastrašujući trenuci
Izvrsni arhivski materijali u suštoj su suprotnosti s patetičnim i dramski plošno postavljenim igranim dijelovima (pri kojima pažnju dodatno odvlači Einsteinova maska i make up koji je trebao prisnažiti uvjerljivosti dočim je radio kontraefekt u poredbi s arhivskim autentičnim snimkama izgleda sijedo čupavog znanstvenika) te se propušta poentirati upravo tamo gdje se traži najveća autentika i uvjerljivost.
Zastrašujući trenuci ne tako davne povijesti koji su trebali služiti za oprez i učenje novim generacijama o opasnosti od ekonomike naoružanja i ekonomije ratovanja, ovim su pristupom blago reducirani na sapunčarsko patetično poigravanje s percepcijom gledatelja koji prati dvojbe znanstvenika čiji će završni kadrovi s glasovitom fotkom isplaženog jezika ostati vječno pod znakom upitnika između kontrole i odgovornosti za otkrivanje uzročno posljedične veze između mase i energije.
Dokumentarna drama ‘Einstein i bomba’ je solidno i razumljivo povijesno gradivo za učenike osnovnih i srednjih škola i može poslužiti kao simpatičan dodatni vizualni materijal za proučavanje Einstenova rada i uloge u stvaranju atomske bombe. Istovremeno što se filmskih vrijednosti tiče, gledatelji se neće pretjerano usrećiti. Historiografski radi se o iznimno bitnom djelu, izvedbeno daleko manje.
Ocjena: 7/10
Naslovna fotografija: Unsplash