HABEMUS PRAESES! #petidan.
“I WON THIS ELECTION, BY A LOT!”, Donald J. Trump, twitt na dan proglašenja pobjednika, sedmog studenog 2020. godine, cca. sat vremena prije twitta:
“America, I’m honored that you have chosen me to lead our great country.
The work ahead of us will be hard, but I promise you this: I will be a President for all Americans – whether you voted for me or not.
I will keep the faith that you have placed in me.”Twitt Joea Bidena, novog američkog predsjednika.
Dva lica i naličja američke predsjedničke kampanje. E sad, što reći o kampanji, a da nije dosad već rečeno. Možda o kandidatima iz perspektive mita. Jer#americandream. I MAGA.
Prvo općenito o političkoj komunikaciji. Znam, sigurno se slažete da je politika ozbiljna tema, ali poruke koje političari nameću javnosti često su ipak nalik mitološkim konstrukcijama. Pričaju nam priče. U koje katkad samo oni (#političari) vjeruju. E sad, kako tumačiti te priče.
I što je zapravo MAGA i taj #americandream. Prije D. Trumpa, za vrijeme D. Trumpa i nakon D. Trumpa? MAGA triangle.
Dakle, priče, odnosno storytelling i novinarstvo. Jack Lule (2001). u knjizi “Daily News, Eternal Stories: The Mythological Role of Journalism” navodi ključnih sedam mitoloških konstrukcija kroz koje nam mediji serviraju informacije. To su redom junak, dobra majka, žrtva, žrtveni jarac, mitski varalica, drugi svijet i poplava. Junak primjerice vraća dostojanstvo, nudi povratak na staro (u vrijeme kad je bilo bolje), a mitski varalica sa sobom nosi stvaranje i razaranje, podjelu u društvu i stavu i krajnje emocije. Možemo li tako kompleksne sadržaje kao što su političke interakcije tumačiti kroz mitske konstrukcije? Možemo, jer je u pozadini kreiranja imidža uvijek neka mitološka konstrukcija (koji god obrazac u kreiranju slijedili, ne mora biti ovaj).
E sad, to make long story short. Jer nema mjesta za uvode i temeljite argumentacije.. Dakle, iz perspektive storytellinga prema Jacku Luleu, kako bismo opisali sukus komunikacijskih razlika u kampanji dvaju kandidata, jednog predsjednika i jednog bivšeg predsjednika.
Ima li uopće sličnosti u osnovama komunikacije? Ima. Mora biti. Uvijek je sličan okvir kampanje. Jer svaka priča ima jedan okvir. U ovom je slučaju to #povratakdostojanstva.#povrataknastaro. Naš okvir je ovdje MAGA.
Dakle, MAGA.
Tko još ne zna za MAGA, kraticu slogana Donalda Trumpa? Make America Great Again. Dobro, nije njegov, “posudio” ga je iz kampanje Ronalda Reagana iz davne 1980. godine. Let’s make America great again 1980. – Make America Great Again 2015. Jer #americafirst. Da ne bude da je tako samo kod njih, tako je svuda. Realno, kad su izazovi pred političarima preveliki i kad nemaju odgovora i mehanizama za rješavanja – prva pomoć “za snižavanje temperature” je obećanje povratka dostojanstva. I povratka oduzetih vrijednosti / načina života. Poznato?
Dakle, američki izbori i američki predsjednici. Bivši i sadašnji.
Po čemu ćemo pamtiti bivšeg predsjednika Donalda Trumpa? Ok, puno je previše toga što bismo ovdje mogli navesti, no moje su prve asocijacije – poduzetnik koji je postao predsjednik, “vrhunski talent prodavača” i showmana; komunikacija bez autocenzure; napadi i optuživanja; skandali; dugovi; impeachment; optužbe (…) ali i ostvarena određena predizborna obećanja, ekonomski pokazatelji prije “kineskog virusa”, predizborna debata u kojoj voditelj gasi mikrofon kako bi sugovornik mogao govoriti; ukratko – rušenje nekih starih i građenje nekih novih mostova. Mitski varalica kao medijski imidž u sebi objedinjuje stvaranje i razaranje, unosi nove norme, ruši stara pravila, stvara velike podjele u reakcijama i evocira snažne emocije. #samodaponovimo prema Jacku Luleu. I puno je takvih političkih imidža. Političara bez autocenzure u govoru.
“(…) I will be a President for all Americans – whether you voted for me or not.
I will keep the faith that you have placed in me.” Joe Biden, 46. američki predsjednik.
Kakva će biti njegova administracija i kakvi će biti rezultati, pokazat će vrijeme. Kakva je bila njegova kampanja – možda može ukazati na neke smjerove. Barem što se komunikacije tiče.
U svakom slučaju, njegovi su nastupi bili mirni, umjerenog izričaja, govori korektni, bez vrijeđanja, omalovažavanja ili oduševljenja. U pozadini poruka – poruka svih poruka “to restore the trust.” #junak u maniri mitoloških konstrukcija Jacka Lulea koji vraća Americi dostojanstvo komunikacije i/ili interakcije?
“Vratit ću Ameriku u Pariški sporazum.” Na primjer. Ključan segment komunikacije u kampanju bio je Barack Obama. Kao svojevrsna metafora “vremena prije Donalda Trumpa”.
Jer #povrataknastaro.
Je li ovo novi početak ili je samo pokušaj povratka na staro i kako će ovu pobjedu, koju su zapravo zajednički donijeli i Donald Trump i Joe Biden i Barack Obama i covid 19 realizirati kroz politiku – vidjet ćemo. Hoće li MAGA doživjeti #upgrade ili ne, pokazat će vrijeme, a ono što je zasad sigurno novo – Kamala Harris će biti prva žena potpredsjednica SAD-a. #womenpower.
I za kraj, a prije početka, #pitamzaprijatelja. Što da je u vrijeme prebrojavanja glasova netko u javnim parkovima američkih velikih gradova postavio plakate s pitanjem “Kad sve ovo završi, kako želite da Amerika bude drugačija?” S puno praznog prostora na plakatu kako bi prolaznici mogli upisati svoje odgovore. Što bi upisali oni kojima je obećano da “će se prebrojiti svaki glas”. (Biden, op.a.). MAGA. Slični plakati pojavili su se naime u prvoj polovici 2020. godine, usred pandemije u londonskim parkovima. Prolaznici su trebali odgovoriti na pitanje “Kada sve ovo završi, kako želite da svijet bude drugačiji?”. Elif S Hafak (2020) propitujući što zapravo znači #sveovo, zapisuje jedan komentar / odgovor na pitanje na plakatu koji je posebno zapamtila: “Želim da me se čuje.” #nadaumirezadnja.
________________________________________________________________________
Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.