Srijeda, 29 ožujka, 2023

Mixer jednog imidža: Strong, stronger, Merkel – #Mutti na vrhu kriznog ledenog brijega  

U nekadašnjoj istočnoj Njemačkoj (DDR) bilo je nemoguće da žena ima tako visoku poziciju, a Merkel, koja u sebi nosi 35 godina DDR-a, danas je najmoćnija žena na svijetu. #mutti, koja nije Mutti u privatnom životu. #imidž kao oruđe. #snagažene

Kolovoz, 2016. godina, danas muzej /nekoć stožer Stasija u Berlinu, mračnje istočnonjemačke tajne policije i rečenica ‘na četvrtom katu nije bilo toaleta za žene’. Rečenica koju sam usput čula, lutajući turobnom zgradom muzeja. Četvrti kat kao sinonim za moćno muško vodstvo. Tadašnje. Na četvrtom je katu stolovao ministar za državnu sigurnost DDR-a Erich Mielke, suodgovoran i za nedjela tajne policije Stasi. “Na četvrtom katu nije bilo toaleta za žene“.
I zašto ovakav početak teksta o Merkel? Zato što je
nadišla četvrti kat. U tadašnjoj istočnoj Njemačkoj (DDR) je bilo nemoguće da žena ima tako visoku poziciju, a Merkel, koja u sebi nosi 35 godina DDR-a, danas je najmoćnija žena na svijetu. #mutti, koja nije Mutti u privatnom životu. #imidž kao oruđe. #snagažene.



Foto: Goethe Pop Up Seattle

Krenimo redom. Prvo DDR, pa #mutti pa #krize. Ili #krize & #mutti. 

Prvo – Istočna Njemačka. Jednima davna prošlost, drugima platforma za učenje o manipulaciji. Daleko, a tako blisko, #kruhnašsvagdašnji. Dakle, DDR. Država u kojoj nitko nije vjerovao nikome. Sustav koji je potpuno gušio kritičko promišljanje, indivualizam, kreativnost, a cijenio i nagrađivao potpunu poslušnost i nametnutu jednakost te zajedništvo. Treniranje zajedništva (jednoumlja) započinjalo je u vrtiću, ritualima zajedničkog ‘odlazak na tutu’ te boravka tamo dok sva djeca ne bi bila ‘gotova’. Trideset i devet novina, dva televizijska i četiri radio programa = jedno mišljenje. Novinari su bili glasnogovornici vlasti. Zabranjeno ponašanje, zabranjene knjige, zabranjene predstave, zabranjeni filmovi bili su dio kolektivnog obrasca života. Oni koji su „talasali“ nisu mogli studirati, nisu mogli dobiti posao – u najmanju ruku.
Tajna služba Stasi funkcionirala je poput strogo uređene vojske, sredstva se nisu birala, cilj je bio
znati sve o svima. Anna Funder u knjizi Stasiland (2006) navodi kako je kada se zbroje svi službeni i neslužbeni suradnici tajne službe, jedan doušnik bio na 65 stanovnika. Manipulacija ljudima – par excellence (stvoriti nepovjerenje, zastrašiti, ugušiti slobodu, onemogućiti stvaranje, vjeru u sebe i samorealizaciju).
Zašto ovaj uvod?
Kao što Stasijevci vjerojatno niti u najsuludijim halucinacijama ne bi mogli zamisliti da će se jednog dana njihovom svetom i moćnom utvrdom opušteno šetati turisti, da će građani DDR-a moći dobiti uvid u svoje akte, vjerujem da bi otprilike slično reagirala 35-godišnja Merkel da joj je netko početkom 90-ih prišapnuo da će u ožujku 2018. godine po četvrti put prisegnuti kao izabrana kancelarka pred Bundestagom. I ponovno upravljati još jednom krizom, možda najvećom do sada. #korona. I zato Merkel.  

Za sebe kaže kako je od majke naučila ‘ne isticati se, ali biti uvijek malo bolja od drugih’. Modus operandi kojim je postizala svoje ciljeve. U dominatno muškom i nimalo susosjećajnom svijetu politike. S jedne strane, kao istočna Njemica, žena i znanstvenica sjajno se uklapala u ispravnost političkih kvota na početku puta ujedinjene Njemačke. S druge strane, tiha i samozatajna usredotočenost na cilj (nisu ju smatrali zaprekom na putu moći) u to joj je vrijeme omogućila nemoguće – stvoriti radom priliku te pokazati hrabrost i odlučnost kada to nitko ne očekuje. Gotovo nevidljiva u početku, no vrijedna i izuzetno elokventna, kakvom su je opisivali, vješto je koristila mogućnosti koje su se ukazivale putem. Tako je primjerice 1999. godine, nekoć ‘Kohl’s Mädchen’ kako su je zvali, otvorenim pismom u Frankfurter Allgemeine Zeitung javno pozvala stranku da se odrekne svog ‘nad-oca’ ukazujući na njegove postupke koji su nanijeli štetu stranci. U nekom je intervjuu kasnije izjavila kako je zahvalna Kohlu kao političaru koji joj je otvorio vrata visoke politike, no svjesna je da je svojim radom to i opravdala. Iako odrasla u DDR-u, nije iz njega izašla dogmatično poslušna. Usudila se slijediti svoje stavove i napisala te poslala pismo, kako je sama rekla, bez da je druge o tome obavijestila. Pismo nakon kojeg nije nestala u bespućima politike, nego se vinula na vrh CDU-a. Fizičarka koja je doktorirala na reakcijama raspada tada je već pokazala svoju sklonost da svaki politički raspad i/ili krizu iskoristi kao poligon jačanja vlastitih mišića. Kako unutarnje snage, tako i one vidljive. #strongstrongerMerkel

Ograničavanje naspram slobodi. #lockdown. Zid izvana nikada joj nije bio prepreka za stvaranje snage iznutra. Jer kad tad, zid ‘padne’, ograničavajuće okolnosti ustupe mjesto prilici. Njezinu taktiku danas opisuju riječima ‘odvagnuti, izračunati prednosti i nedostaktke, truditi se do granica trenutno mogućeg, ali i raditi ustupke, kad je to put do cilja’. Odrastanje u DDR-u, u obitelji protestantskog pastora podučilo ju je kako razviti snagu u sebi i pobijediti okolnosti. Tada je razvila metodu uspoređivanja kako bi nadišla tjeskobu koju je sustav nametao, oduševljavajući se pritom idejom američkog sna – slobodom da svatko vlastitim naporima postigne nešto u životu. Upravo taj osjećaj slobode i mogućnosti samorealizacije ističe često kao najvažniju vrijednost postignutu ujedinjenjem. Njeno poimanje slobode znači ‘ostati vjeran sebi i osloboditi unutar sebe snagu koja pomaže razdvojiti važne od nevažnih stvari’. Preuzeti odgovornost za ono na što je moguće utjecati. I onda, kada i ako dođe prilika, usuditi se i nadići ‘vlastita oklijevanja’. Dobar savjet za današnji kontekst?

Sloboda i kriza kao mitološka konstrukcija ‘drugog svijeta’ koji neumoljivo probija zidove sigurne i slobodne utvrde njezine snage, stalne su joj pratilje na političkom putu. Financijska kriza, svjetska gospodarska kriza, euro kriza, migrantska kriza, korona kriza. Mediji joj pripisuju nadmoć, a nade, očekivanja i problemi stavljani su u istu rečenicu s njezinim imenom. Kako na tom putu komunicira? Kao govornica nema talent opčiniti gomilu, ali ulijeva poverenje i potiče samoodgovornost. #ostanimoodgovorni. Snaga liderstva zrcaljena u taktici ‘odrediti plan, napraviti što se mora i ni u čemu ne prenagliti.’ Orijentirana na činjenice, zanemarujući snagu stvaranja emotivnih ozračja, ne unižavajući sugovornike, ne posustaje od svojih stavova. Do krajnje mogućih i prihvatljivih granica. 

No, zašto Merkel? Jer u današnje vrijeme otužne političke komunikacije, poticanja hejtanja, straha i paranoje, kada se vjerodostojnost primarno gradi na stvaranju sukoba, unižavanju protivinka i kreiranju emotivnih atmosfera koje potiču najniže emocije, njezina je argumentacija usmjerena na bit stvari. Umjesto da osuđuje, pita mlade Nije li važnije buduće radno mjesto i kvalitetno obrazovanje u gospodarski stabilnoj državi od par “tuluma i fešti?” Nema rješenja, ali ne hejta i ne etiketira. I zato Merkel. 


Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.

Pročitajte još...

Mixer jednog imidža: #mojneprijateljKorona

Sjedimo i 'buljimo' u obilje mogućih problema s kojima se suočavamo. I ima li povratka na staro ili je vrijeme da slušamo što tko i kako govori? #možeidrugačije. Al' krenimo redom!

Iz jarunske fotelje: Sport u doba korone

Ima, dakle, sporta i u doba korone, makar tamo na proljeće baš i nije izgledalo da će ga biti. Mora ga biti… Novac se mora okretati, tv prava moraju se prodavati, mužjaci moraju piljiti u tv ekrane, moraju ići i u kladionice, pa potom pratiti kako se osvajaju poeni, postižu golovi ili koševi

Ljubavnik iz ormara: Uplakana buha

Konobarice koje su uvijek iznova simpatično odigrale iznenađenje kad bih ih nasmijani gosti upozorili na brašno na guzama, kod ponovne narudžbe nove butelje vina ponekad su i iznimno dopustile da im najoduševljeniji stričeki mogu pomoći očistiti otisak

KUHAČA & TELECASTER Zlatka Galla | Barcelona u znaku “mjuze i klope”

Kao i čudesni Gaudijevi trencar mozaici iz parka Güell ili s krova La Pedrere, i katalonska kuhinja je rezultat maštovitih spajanja naizgled nespojivih utjecaja te različitih gastronomskih krhotina u novu, neopozivo originalnu, cjelinu.

Povezano

Mixer jednog imidža: Olivera Ćirković – od kriminala do najbolje verzije sebe

Iako je rekla da zatvor od većine ljudi napravi gore osobe, ona je odlučila da niti tamo neće biti žrtva. Pobijedila je vrijeme u zatvoru radeći, a za život je kroz praksu naučila jednu od najvažnijih pouka: za životne pobjede ključna je jedino i samo volja. Tamo gdje je volja, tamo je sve moguće

Mixer jednog imidža: Pokvarene djevojke iz Kine i fikcija o homoseksualnoj ljubavi

Priča ima elemente mitologije, fantastike i kineske kulture, a istražuje teme poput prijateljstva, ljubavi, izdaje, prihvaćanja i iskupljenja. Veza između Xie Liana i Hua Chenga je glavni sukus radnje, homoseksualnost se prikazuje kao prirodna ljubavna veza između dva lika koji se međusobno poštuju i podržavaju

Mixer jednog imdiža: Marija Jurić Zagorka – priča o Ženi za Dan žena

Na svoj se je način definirala kao žena, opis je stvorila pod vlastitim uvjetima, tapkajući u mrklom mraku tadašnjeg patrijahata. Nije bilo šanse da ju poraze u intelektualnom mačevanju koje je savladala tapkanjem u mraku. Nije imala niti uzore u koje se mogla ugledati, osim nje, u redakciji nije bilo novinarki

Mixer jednog imidža: Rita Hayworth i život u sjeni destrukcije nasilnih muškaraca

Rita nije samo upisala novo značenje fatalne žene u svom dobu. Danas, kad živimo u narcisoidnom dobu u kojem se nameću portreti s filterima savršenih prikaza života i moći, njezina priča možda nekome može pokazati koliko su unutarnji identiteti zapravo udaljeni o blještave vanjštine i dominacije

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime