Četvrtak, 18 kolovoza, 2022

Mixer jednog imidža: Nadia Nadim – od afganistanske izbjeglice do najbolje nogometašice na svijetu

Nadia Nadim je danas jedna od najplaćenijih nogometašica na svijetu, čija je obitelj morala izbjeći iz domovine zbog talibana. Uz sve to, uskoro će postati i kirurginja, a govori i devet jezika. Njezin je život nevjerojatna priča o djevojčici koja se nije predala nemoći, već je pobijedila okolnosti sportom

Priču o Nadiji Nadim prvi sam put pročitala tek nedavno, tijekom trajanja Olimpijskih igara. Nadia je afganistanska nogometašica s danskim državljanstvom.



Danas je jedna od najplaćenijih nogometašica na svijetu, 2017. godine je proglašena Dankinjom godine, a 2018. je bila na Forbesovoj listi 20 najutjecajnijih sportašica svijeta.

Nogomet joj je omogućio da je drugi prihvate 

Uz sve to, uskoro će postati i kirurginja, a govori i devet jezika. Odmah sam, naravno, počela istraživati njezinu priču. Već sam se i vidjela kako studentima prikazujem njezin Ted Talk govor, citirajući pritom njezine riječi – ako može ona, mogu svi, samo se usudite sanjati i predano gradite svoju priču.
Za mene je to tada bila nevjerojatna priča o djevojčici koja se nije predala nemoći, već je pobijedila okolnosti sportom. I to sportom koji je tada u njezinoj domovini bio nedostižan za djevojčice.
“Nogomet me je spasio od toga da budem jadno autsajdersko dijete i omogućio mi je da me drugi prihvate”, rekla je Nadim pričajući u jednom intervjuu o početku svog izbjegličkog života u Danskoj.
I sama, nažalost, znam kako je to biti izbjeglica u stranoj državi i kako je bolno u tim formativnim godinama dokazivati samoj sebi da nisi zbog toga manje vrijedna. 

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Nadia Nadim (@nadi9nadim)

Talibani joj pogubili oca, obitelj morala bježati iz Kabula

“Kao mlada djevojka, čula sam strašnu vijest da su Talibani pogubili mog oca. Nakon toga je moja obitelj odlučila pobjeći iz Kabula. Afganistan više nije bio sigurno mjesto za moju šesteročlanu žensku obitelj”, započinje priču o svom životu Nadia Nadim na svojoj web stranici.
Nakon što su Talibani ubili njezina oca 2000. godine, Nadjina mama je prodala sve što posjeduje – dvije kuće, stan, automobile, nakit, sve. Potom je s petero kćeri jedne noći krenula u izbjeglištvo. Planirale su pobjeći u London, tamo su imale rodbinu. Prvo su s krivotvorenim putovnicama preko Pakistana došli do Italije, odakle su kamionom krenuli dalje. Nakon 50 sati u kamionu, očekivale su da će ih dočekati pogled na Big Ben. Ali nije. Našle su se na nekoj pustopoljini, gdje su tek nakon nekoliko sati saznale da se nalaze u Danskoj. Potom su uspjele doći do neke male policijske stanice u kojoj je jedan policajac napravio bilješke o njima i pregledao njihove (krivotvorene) dokumente. Kada Nadia priča o tome, često spomene trenutak u kojem je taj policajac njima djeci dao banane, tost i mlijeko.
“To je i dalje vjerojatno najbolji obrok koji sam ikada pojela”, nadoda pritom. Nakon policije, svoj su dom prvo pronašle u izbjegličkom kampu, kao tražiteljice azila. U konačnici im je odobren azil i mogle su početi graditi novi život u Danskoj.

‘Kad igraš, ne razmišljaš o vjeri ili kulturi. Komuniciraš loptom’

Buduća profesionalka je s 12 godina u izbjegličkom kampu prvi put vidjela djevojčice koje igraju nogomet. Djevojke u Afganistanu nisu igrale nogomet, pa je to otkriće za nju bilo prozor u potpuno novi svijet, koji je na prvu zavoljela.
“Kad igraš, ne razmišljaš o vjeri ili kulturi. Komuniciraš loptom”, rekla je jednom. Nadia danas ima 33 godine i jedna je od najplaćenijih nogometašica na svijetu.
Profesionalno je igrala u Danskoj (od 2009. je kao prva strankinja ušla u nacionalnu reprezentaciju), New Jerseyju, Portlandu, Manchesteru, a od 2019. godine i u Parizu.
Danas ju smatraju najutjecajnijom afganistanskom nogometašicom svih vremena, posebno jer je s Paris Saint-Germainom osvojila naslov prvakinja Francuske u sezoni 2020./2021. Nakon Pariza, nedavno je potpisala ugovor s Racing Louisvilleom, pa će se nakon četiri godine vratiti u SAD. Nadia danas živi svoj “američki” san i uistinu može i treba biti uzor svima. 

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Nadia Nadim (@nadi9nadim)

Kako će od sada izgledati život žena u Kabulu?

Ovih je dana Kabul šaptom pao,  a time i sloboda žena pri odabiru okolnosti života. Da je Nadia ostala živjeti u Kabulu, vjerojatno bi isto postala uspješna žena, no ovih bi se dana njezina svakodnevica urušila kao kula od karata. Kao da je nikad nije ni bilo.
“Mi nismo važne, jer smo rođene u Afganistanu. Umirat ćemo polako u povijesti. Nije li to smiješno?”, kroz suze je rekla 23-godišnja Afganistanka u videu na Twitteru prije nekoliko dana. Ne znam koliko sam puta pogledala taj video i svaki put sam jedva prestala plakati, pitajući se kako će njihov život izgledati u budućnosti.
“Nakon 20 godina, čini se da su se sve promjene u državi, sa svim strancima koji su dolazili, dogodile samo na površini. Osjećam se kao da je to bila predstava i da je predstava završila. Svi su otišli kući, a u državi smo ostali sami”, komentirala je za sportico.com Khalida Popal, osnivačica i bivša kapetanica afganistanske ženske nogometne reprezentacije. Predstava je gotova, a oni koji ostaju moraju naučiti živjeti bez svega što su gradili ovih 20 godina.

Vapaji Afganistanki nalik su krikovima koji se gube u bespućima društvenih mreža

Na dan kad sam pisala ovu kolumnu, glasnogovornik Talibana je rekao da su oprostili svima, neće se nikome osvećivati, uključujući bivše vojne članove te one koji su radili sa stranim silama.
“Nitko neće pretraživati njihove kuće”, dodao je pritom.

U isto vrijeme, vapaji žena Afganistana nalik su krikovima koji se gube u bespućima društvenih mreža. Ako nemaju novaca i mogućnosti za bijeg, ti će vapaji nestati u tišini njihove budućnosti. Ako imaju novaca i mogućnost bijega, možda će imati sreće kao Nadia Nadim da im prvi policajac kojeg susretnu u tuđini ponudi hranu koju će pamtiti cijeli život, a država u koju stignu utočište za kreiranje svojih snova. Možda. 

________________________________________________________________________

Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.

Pročitajte još...

Ova fotografija o ženama u Afganistanu velikom se brzinom širi društvenim mrežama

Fotografija pod imenom 'Nestajanje žene' na vrlo emotivan način prikazuje kako vidi situaciju 'nestajanja' žena i djevojčica u Afganistanu, ali i drugim zemljama u kojima su na vlasti šerijatski zakoni

Pop Cooltura: Vratite nam naše ratove, kakav vražji Afganistan i tuđe patnje

Da nismo sebični i egocentrični, odsječeni i nezainteresirani, svijet bi u stvari full trebao stati. Svi. Selo spika. Dok se ne dovede u normalno stanje po provincijama najzaostalijih zemalja četvrtog svijeta da jedno jedino dijete ne umire u neživotnim uvjetima ili žene moraju zucnuti bez muževljeve dignute obrve

Sabina Tandara Knezović: Provokativna pitanja ne može postavljati svatko!

Sabina Tandara Knezović s Nove TV otkriva kako s profesionalne novinarske strane izgleda izborna noć i sučeljavanja političkih protivnika, što je u poslu najviše motivira te zašto bi voljela ponovno otići raditi u Afganistan

Blanka Vlašić: Ostat ću zauvijek povezana sa sportom, nešto se lijepo sprema!

Nakon osvojenih čak 12 europskih, svjetskih i olimpijskih medalja, Blanka Valšić nedavno je službeno objavila kraj uspješne atletske karijere. U razgovoru za Mixer.hr progovara o tome kako je tekao proces sazrijevanja najteže odluke u životu, ali se prisjeća i važnih trenutaka blistave karijere te otkriva planove za budućnost

Povezano

Mixer jednog imidža: Podiže li nevidljivost ženama vrijednost?

Osvještavanjem se ne može dokinuti rodna (i ina) pristranost, no razgovor o nevidljivosti može nekoga potaknuti na korak od kulture automatskog prihvaćanja ukorijenjenih standarda do poticanja kulture promjene. U konačnici, tko je autor "knjige pravila" prema kojima živimo?

Mixer jednog imidža: #bolimepipi – preslika mentaliteta ili ljetno stanje uma

Jeste li danas nekome rekli #bolimePipi? #bolimePipi je zapravo preslika mentaliteta, ali i željenog stanja uma većine nas, i to je genijalno sažeto u marketinškoj taktici

Mixer jednog imdiža: Proricanje budućnosti i što nas očekuje u godinama pred nama

A ako danas slušamo što predviđaju ljudi (razni, onako uz kavu, ali i stručnjaci, u ozbiljnim okvirima) o tome kakva nas primjerice jesen/zima čeka, može se činiti da je umovima mnogih ljudi već zavladala depresivna slika budućnosti, uz mogućnost da poprimi još surovije tonove. Neovisno o znanju i/ili analitičkim sposobnostima, koliko smo stvarno u mogućnosti predskazati budućnost?

Mixer jednog imidža: Kako su povezani mršavljenje i Crkva?

Kako je jednostavno nasjesti na tuđe prezentacije kada smo ranjivi. A svatko ima neku temu zbog koje je ranjiv. Čini mi se da baš danas kada imamo puno informacija, zbog dobre prezentacije lakše nasjednemo na manipulaciju. A u doba lažnih vrijednosti, gurui se dobro prodaju

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime