Možda pratite izbore u Njemačkoj (26. rujna), a možda vam je i svejedno. Kako god bilo, ovih se dana upisuje sadržaj u nove stranice njemačke, europske pa tako i naše budućnosti.
Nakon 16 godina mandata Angele Merkel, Njemačka će ovaj put sigurno izabrati nekog novog. Sigurno.
Nakon 4 Merkelina mandata, pobijedit će novi kandidat na ‘Š’
U dominantno muškom i nimalo suosjećajnom svijetu politike, Nijemci su vjerovali Merkel da će dobro voditi državu kroz mnoge izazove, pa su ju odabrali četiri puta. Unatoč krizama, njezinih će 16 godina u povijest ući kao razdoblje prosperiteta, posebno u usporedbi s ostalim G7 državama. U posljednjih 16 godina, nijedna od drugih velikih te industrijski razvijenih zemalja nije rasla brže od Njemačke, čak ni SAD (handelsblatt.com). A vjerujem da su i mnogi od vas ili vaši, baš u Merkeličinoj Njemačkoj potražili novi dom.
No, od ove jeseni Mutti više nije u igri. Četiri puta je u ovih 16 godina jedan od SPD-ovih kanidata na “Š” pokušao pobijediti Angelu Merkel, i to Schröder (2005), Steinmeier (2009), Steinbrück (2013) i Schulz (2017). Nakon 16 godina konačno jedan SDP-ov kandidat na “š” ima priliku sjesti u njezinu fotelju – ovaj put “š” kao Scholz, Olaf Scholz.
Tko je Olaf Scholz?
Ukratko, Olaf Scholz je od 2018. godine savezni ministar financija u vladi Angele Merkel i njezin zamjenik, a ovih je dana sve glasnije u medijima i mogući nasljednik Angele Merkel. Novi čovjek na pramcu Njemačke. Nema puno političara koji imaju tako stabilan imidž kao Scholz. Kao i Merkel, s njim misliš da znaš što možeš očekivati. Smatraju ga asertivnim, pouzdanim, majstorom kompromisa, ali i neispirativanim, barem što se tiče kićenja političkih obećanja. U Njemačkoj je zapravo Scholz trenutno nešto kao zvijezda aka influencer (nema tko ne priča o njemu), objektivan, miran i pragmatičan političar kojem se smiješi Merkeličina fotelja.
A kako je uspjelo SPD-u da o njihovom kandidatu danas pričaju kao gotovo kao o sigurnom novom licu Njemačke, pa tako i Europe? Je li on uistinu najbolji kandidat ili se našao u pravo vrijeme na pravom mjestu na kojem je vrhunski upotrijebio karte koje su mu se posložile?
Olaf Scholz je, naime, SPD-ov predsjednički kandidat, ali ne i predsjednik stranke. Saskia Esken i Norbert Walter-Borjans izabrani su 6. prosinca 2019. kao predsjednički dvojac SPD-a, pobjedivši dvojac Klare Geywitz i Olafa Scholza. (O tradiciji i razlozi zašto su sada muško-ženski tandem predsjednici SPD-a u nekoj od sljedećih kolumni, zanimljivo je). Znači, izabran SPD-ov predsjednički dvojac je tada pričao o lijevim temama, preokretu vezanom o velikoj koaliciji, zaokretu u politici… i to sve dok se nije dogodio zaokret na globalnoj razini. Dogodila se korona, dogodile su se poplave.
View this post on Instagram
U maniri – pobjedi protivnika njegovim oružjem
U tom je razdoblju Merkel dobro upravljala Njemačkom, a time je pridobila i dodatnu vjerodostojnost u očima naroda. Kao i njezin zamjenik, ministar financija u njezinoj vladi, Olaf Scholz. Znači, uslijed korone i poplava, Scholz i Merkel su prilično sigurno i stabilno upravljali neizvjesnim COVID-valovima. Eto nam sada i petog vala pred vratima.
U svakom slučaju, onaj novi SPD-dvojac je sukladno tome, prešutno odustao od lijevog zamaha i snova o razvoda od Unije (CDU/CSU), te prilično strateški mudro odabrao Scholza kao svog kandidata. Onako u maniri – pobjedi protivnika njegovim oružjem.
Slučajno ili strateški uspješno, ispada da su istaknuli kandidata koji je poput Merkel, a nije Merkel. Onako kako otprilike pokazuje jedan od izbornih plakata na kojem je Scholz, a ispod piše “Er kann Kanzlerin”. Vrhunska igra riječi koja kaže – on može/zna poput Merkel.
Der kann Kanzlerin.
Die @spdde hat nicht nur den besten Kandidaten, sondern auch die beste Kampagne.#ScholzPacktDasAn
Und: zum Glück einen Spot ohne Gesang 😉https://t.co/Npv4sL3J2y pic.twitter.com/qIhM92bMvn
— SteffenRülke❤️ 💚 (@Opp_Sprecher) August 26, 2021
Nemaštovito pouzdan, pragmatičan, snaga mu leži u analizama…
Kažu da je Scholz čovjek koji razmišlja na duge staze, nešto poput Angele Merkel. Njegove strategije postizanja najboljeg rezultata u kakvom god sukobu bio, nalik su određenom obrascu. Prvo dijeli i potvrđuje (dio) stavova protivnika, potom ukazuje na rezultate koje je postigao svojim radom te ukazuje na nove korake. Olaf Scholz je pritom nemaštovito pouzdan, pragmatičan, snaga mu leži u analizama i promišljanjima o alternativama. Neke kolege iz politike ga nazivaju i “Scholzommat” (Scholz + Automat), toliko o njegovo karizmatično-kreativnoj retoričnosti (zeit.de).
Ali, Nijemci ne žele mijenjati navike. I to je ključan adut zašto Scholz nakon Merkel ima najviše šansi.
Olaf Scholz je u Hamburgu živio od svoje treće godine (zanimljivo je da se Merkel rodila u Hamburgu, no vrlo brzo potom se njezina obitelj preselila u DDR), u Hamburgu je s 17 godina dobio SPD iskaznicu, bio je glavni tajnik SPD-a, savezni pokrajinski ministar rada te sedam godina potom i gradonačelnik Hamburga (od 2011.). U Hamburgu je Scholz radio i kao odvjetnik, baveći se pitanjima tko zarađuje malo, a tko puno i što se, primjerice, događa nakon što izgubite posao. Malo je reći da su upravo te teme jedne od najvažnijih tema “običnim” građanima. Posebno uslijed korone kada je visina ali i mogućnost zarade te (ne)gubitak radnog mjesta u fokusu mnogih Nijemaca.
Ukoliko pobjedi na izborima i uspije sastaviti koaliciju (a ima bolji potencijal od Unije), Nijemci od Scholza ne mogu očekivati revoluciju koja proizlazi iz neke nove vizije budućnosti. On govori o postupcima, a ne o vizijama. I upravo tom objektivnošću uvjerava javnost da je on pravi odabir. Ključna tema su mu klimatske promjene, a ključna riječ u sloganu “poštovanje” (Respekt) kojem se onda dodaju ključne poruke na vizualima.
Jesu li Njemci zainteresirani za nove eksperimente ili ‘novu Merkel’
Izborna kampanja pa tako i sučeljavanja kandidata polako se bliži kraju. Prije nekoliko dana, treći put je održan “Triell”, zadnje sučeljavanje troje kancelarskih kandidata prije izbora. Tom je prilikom njegov najozbiljniji protukandidat, Armin Laschet (CDU/CSU) dao sve do sebe da “preokrene” rezultate anketa (koje navijaju za Scholza) u svoje izborne rezultate. Javnost je tako podsjećao na teme – od nedavne racije u Scholzovom ministarstvu, neuspjeha u slučaju afere Wirecard, a i pokoje “zaboravljene” detalje iz razdoblja u Hamburgu. Cilj je bio ukazati na Scholzove mane.
Vidjet ćemo kakav će to imati učinak na one koji još nisu glasali (određeni dio je već zaokružio, dopisno). Vidjet ćemo i jesu li uslijed kampanje Nijemci u turbulentnim vremenima ipak zainteresirani za neke nove eksperimente ili će odabrati novog kandidata koji ih neodoljivo podsjeća na Merkel i time evocira emocije sigurnosti i stabilnosti, barem takve-kakve. A u današnje je vrijeme emocija ključna stvar, posebno u politici.