Život, a posebno ona njegova virtualna inačica, je rizik i svakodnevno donosimo potencijalno sjajne, a možda i opasne odluke. Pa tako i one o dejtanju po principu ‘swipe to like’ na nekoj od aplikacija.
Tehnologija je ušla u sve pore života, a trend online pronalaženja partnera/ice od sredine 90-tih i match.com stranice samo raste. Koliko god pronalaženje partnera po principu prelistavanja kataloga zvučalo bizarno i lišeno “duševnosti”, danas je trend i svakodnevica mnogima.
Tko je Whitney Wolfe Herd?
Whitney Wolfe Herd je upravo zahvaljujući takvoj dating aplikaciji postala najmlađa milijarderka na svijetu i to tako što je 2014. godine pokrenula platformu za upoznavanje Bumble, a u veljači ove godine ju je stavila na tržište kapitala inicijalnom javnom ponudom (IPO).
Zahvaljujući tom koraku, Wolfe Herd je postala bogatija za 1,5 milijardi dolara, čime je postala i najmlađa milijarderka u svijetu – s nepune 32 godine. Platforma trenutno sadrži tri aplikacije, Bumble Date, Bumble Bizz i Bumble BFF.
No, kao u svakoj happy-end-priči, i ovoj je prethodio toksičan početak. Whitney Wolfe Herd je prvo nakon diplome radila u maloj tvrtki Cardify, potom je s još nekoliko zaposlenika Cardifyja pokrenula danas uistinu popularnu aplikaciju TInder. Tinder je pokrenut 2012. godine kao start-up inkubator Hatch Labs. Već je 2014. broj “svajpova” na Tinderu dnevno bio cca milijardu. Otprilike u to vrijeme, Wolfe Herd je zbog toksičnih mizoginih odnosa otišla iz Tindera i pokrenula svoju dating aplikaciju. Danas ne komentira svoje iskustvo u TInderu, zbog potencijalne nagodbe oko tužbe zbog seksualnog zlostavljanja koju je podigla protiv Tindera te 2014. godine.
Žene su te koje na Bumble Date-u mogu jedine napraviti – prvi korak!
Sada je jedna od najuspješnijih izvršnih direktorica u toj industriji, žena koja je od pepela vlastitog poniženja stvorila jednu od najvećih svjetskih dating aplikacija. Komentirajući zašto je pokrenula Bumble, Wolfe Herd je rekla da ju je motivirala njezina povijest toksičnih odnosa s muškarcima (time.com). Odnosno, dok nije sama postavila okvir i stvorila pravila, Wolfe Herd kaže da nije imala zdrav odnos s muškarcima. Taj je modus operandi potom prenijela i na Bumble Date.
Preuzimanje odgovornosti za ponašanje korisnika i sigurnost te zaštita od potencijalnog zlostavljanja su ključni postulati njezina poslovanja. Uveli su provjeru identiteta kako bi eliminirali trolove, zabranjene su fotografije s oružjem te vrijeđanja zbog izgleda. No, ono što Bumble Date razlikuje od ostalih, jest da samo žene na toj aplikaciju mogu napraviti prvi korak, nakon što se ‘matchaju’ s nekim.
Svrha brenda je osnaživanje iznutra
Wolfe Herd je Bumble, naime, osmislila kao brend (njezini suradnici kažu da upravo riječ brend najčešće koristi kad govori o platformi) koji ima za svrhu osnaživanje iznutra. Nešto na tragu “svjesno odaberi, nemoj biti odabrana”, u skladu s feminističkim natruhama filozofije na temelju imaginarnog lika Sadie Hawkins iz stripa kreatora Al Cappa.
Sadie Hawkins je lik iz stripa Li’l Abner (1934. – 1978.) u kojem je utjelovljen preokret muške inicijativu u žensku inicijativu, i to još u 30-tim godina 20. stoljeća, nakon razdoblja Velike depresije u Americi. Naime, u tom je stripu gradonačelnik silno želio udati svoju (neuglednu) kćer Sadie koju nitko nije pozivao na izlaske, pa je osmislio Dan Sadie Hawkins. Na taj je dan organizirao utrku u kojoj su žene trebale “uloviti” svog muškarca. Ako je žena uspjela uloviti muškarca, i to prije nego sunce zađe, on ju je morao (i to po zakonu) oženiti. Iz tog je običaja nastala i tradicija poznata kao ples Sadie Hawkins, kada djevojke biraju partnere.
Virtualni spoj razuma i osjećaja po izboru žene
Ta se tradicija i danas zadržala na nekim američkim školama i fakultetima, a njezine je obrise (#women-first) Wolfe Herd je digitalizirala i pretvorila u virtualni spoj razuma i osjećaja po izboru žene.
Znala je da svoj brend može održati i ojačati ako uspije svoju viziju ženskih prava prenijeti i na žene koje je aplikacija privukla. Sudeći po brojčanim rezultatima, u virtualnoj džungli predatora na profit, Wolfe Herd je uspješno i profitabilno brendirala koncept poštovanje i uvažavanje na osnovi spolnih i inih razlika. Uspjela je, i to unatoč kritikama da je Bumbel Date spin-off TIndera i feministički marketinški trik.
Wolfe Herd pritom kaže da je misija Bumble brenda povezati ljude temeljem različitih interesa i ciljeva. Na tom je tragu, dvije godine nakon aplikacije Bumble Date pokrenula i Bumble BFF. Bumble BFF je zamišljen kao aplikacija na kojoj možete upoznati različite ljude i to primarno radi poznanstva, primjerice ako se preselite u novi grad, osmislite novi hobi ili slično. Godinu nakon BFF varijante Bumblea, osmišljen je Bumble Bizz – aplikacija za poslovno umrežavanje.
Na uvažavanju, poštivanju i ograničavanju izgradila poslovno carstvo
Virtualno upoznavanje na aplikaciji uistinu lako može postati (malo je reći) bizarno iskustvo, koliko god algoritamsko podudaranje bilo učinkovito. Upravo radi iskrivljenih poimanja slobode komuniciranja pojedinaca koji su možda i najveći obožavatelji aka korisnici takvih platformi.
No, upravo kada se većina kreatora aplikacija gubi u iznalaženju isprika i opravdanja za nekažnjavanje različitih ponašanja korisnika na platformama, Whitney je na uvažavanju, poštivanju i ograničavanju izgradila poslovno carstvo.
Vjerujem jedinim dijelom i jer je sama prvo taj koncept primijenila na svoj (poslovni) život, a onda ga je pretvorila u business par excellence, a ono što je slijedilo je već povijest. Koliko Bumble može biti primjer ostalima da i sama aplikacija može biti “gate keeper” kroz čija vrata ne prolaze ponižavanja, sramoćenja i seksualno unižavanje, pokazat će vrijeme.
________________________________________________________________________
Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.