Četvrtak, 25 srpnja, 2024

6 izvrsnih izložbi zbog kojih ovog studenoga idemo ravno u – Klovićeve dvore

Visoki kriteriji izložbenog programa Galerije Klovićevi dvori održavaju se uvođenjem inovacija u pristupu, odabirom kompleksnih tema i načinima prezentacije, primjenjujući nova tehnološka dostignuća. A u studenom nas očekuje posebna poslastica - 4 nova izložbena postava te dva koja su zbog velikog interesa publike - produljena!

Odlučite li se ovih hladnih jesenskih dana zaputiti u središte Zagreba, ili (ako živite izvan metropole) napraviti kratki izlet do glavnog grada, svakako se zaputite do Gornjeg grada i Galerije Klovićevi dvori!



Ova najveća galerijska institucija u Hrvatskoj svojim širokim djelokrugom rada, kojim zahvaća umjetničke pojave i kulturološka zbivanja od pretpovijesti do suvremenosti, neprekidno u različitosti ponuđenih programa intrigira domaću i stranu publiku novim i drugačijim pogledima na povijesna i suvremena umjetnička zbivanja. 

Posebna poslastica u studenome!

Na svoje četiri izložbene etaže godišnje priredi i do 30 izložbi koje redovito posjeti nekoliko stotina tisuća posjetitelja. Visoki kriteriji izložbenog programa održavaju se uvođenjem inovacija u pristupu, odabirom kompleksnih tema i načinima prezentacije, primjenjujući nova tehnološka dostignuća. A u studenom nas očekuje posebna poslastica – 4 nova izložbena postava te dva koja su zbog velikog interesa publike – produljena!

Izložba ‘Bokeljski Hrvati 2021.’

4. – 14. studenoga 2021.

Kulturno – edukativni projekt Putevima bokeljskih Hrvata predstavlja zanimljivu izložbu u tehnici kolaža Bokeljski Hrvati 2021. Nastavak je ovo dugogodišnjeg projekta koji spaja dvije države i dva naroda, a ujedno radi na očuvanju bogate kulturne baštine bokeljskih Hrvata.

Na 11 vizuala upoznat ćemo sve generacije bokeljskih Hrvata koji žive u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Njihovo emotivno viđenje Boke kotorske i njihova povezanost svojevrsni su most prošlosti i budućnosti. Njihove riječi toliko su jake da nas propitkuju jesmo li svjesni i radimo li dovoljno na upoznavanju novih generacija o nasljeđu koje je prepoznato u cijelom svijetu. Ulaz je besplatan.

Izložba ‘Predmet: Hrvatski’

(9. studenoga 2021. – 16. siječnja 2022.)

Hrvatski jezik najvažniji je i satnicom najzastupljeniji predmet u školi. Uči se od prvoga razreda osnovne do kraja srednje škole. U školskom sustavu zauzima posebno mjesto i zbog toga što je on osnova za učenje svih drugih predmeta, a uz obrazovnu ima istaknutu i odgojnu funkciju.

Kada se počeo učiti, kako se sve nazivao, iz čega se učio, što ga je uvjetovalo i oblikovalo? Jesu li se oduvijek učili padeži i glagolska vremena? Što se čitalo za lektiru? Jesu li se i prije sto godina profesori žalili da su učenici nepismeni? Što se tijekom proteklih stotinu i pedeset godina mijenjalo, a što je ostalo isto?

Osim što odgovara na ta pitanja, izložba Predmet: Hrvatski bavi se i drugim aspektima nastave hrvatskoga kao materinskog jezika, osvjetljujući njegovu vanjsku i unutrašnju povijest. Ta je povijest složena i zbog političkih okolnosti, i zbog složenosti sadržaja – jezika, književnosti i u novije vrijeme medijske kulture, i zbog promjena paradigmi poučavanja. Usprkos važnosti i mjestu koje predmet ima u obrazovnom sustavu, on je slabo istražen i do danas nije sustavno opisan.

Izložba o hrvatskom stoga će prikazati različite segmente života nastavnoga predmeta u hrvatskim školama od njegova uvođenja do najnovije reforme. Obuhvatit će sve ono što Hrvatski od njegova uvođenja oblikuje u nastavni predmet kakvim ga poznajemo danas: zakone i školske dokumente, udžbenike i priručnike, filmove, nastavna sredstva u različitim etapama njihova razvoja, učeničke školske zadaće, svjedodžbe i diplome…

Oni koji se žele vratiti u prošlost moći će sjesti u školske klupe u kakvima su sjedili učenici u učionicama prije više od sto godina, a oni koji su skloniji suvremenoj tehnologiji moći će se poigrati i svoje znanje provjeriti i nadopuniti različitim digitalnim interaktivnim sadržajima.

Izložba Sergije Glumac – retrospektiva

(11. studenoga 2021.-16. siječnja 2022.)

Sergije Glumac (1903.- 1964.) jedan je od ključnih protagonista hrvatske likovne scene u prvoj polovini 20. stoljeća koji je djelovanjem na različitim područjima značajno pridonio povijesti hrvatske grafike, grafičkog dizajna i scenografije.

Ali najveći dio Glumčeve bogate i raznolike ostavštine ostao je u potpunosti nepoznat javnosti, ali i stručnim krugovima. Unatoč tomu, već su i malobrojni poznati radovi – pojedini grafički listovi, mape Le Metro i Beton, skice za avangardno kazalište i nekoliko antologijskih plakata dali naslutiti da je riječ o istaknutom predstavniku hrvatske avangardne scene 1920-ih i pioniru domaćega grafičkog dizajna.

Oko 400 umjetnikovih radova, koji su za ovu izložbu prikupljeni iz relevantnih hrvatskih muzeja, galerija i privatnih kolekcija obuhvatit će gotovo sve segmente Glumčeva predmeta interesa unutar širokog kulturološkog horizonta njegova djelovanja.

26. međunarodna izložba karikatura

(16. – 26. studenoga 2021.)

U organizaciji Hrvatskog društva karikaturista otvorit će se (u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama) 26. međunarodna izložba karikatura, koja je i ove godine okupila veliki broj autora iz cijeloga svijeta. Tema izložbe, odnosno festivala karikature je STRIP (strip junaci i njihovi autori u karikaturi).

Sudjelovalo je 347 karikaturista sa 743 karikature iz 66 zemalja svijeta, a najbrojniji su autori iz Irana (35), Turske (31), Hrvatske (23), Kine (21). Izložba je besplatna!

Produžena izložba Tisje Kljaković Braić ‘Spomenik živom čoviku’

(16. rujna 2021. – 9. siječnja 2022.)

U početku svog djelovanja bliskija je informelu i art brutu, slikarstvu snažne ekspresije, koje u njezinim djelima karakteriziraju velike crne reljefne površine. Od 2009. godine, Tisjine slike postaju svjetlije i vedrije, a velike crne površine zamijenile su bjeline.
S druge strane, bliskost primitivističkim formama od njezinih početaka ostala je konstantna sve do danas, a vidljiva je podjednako na njezinim crtežima kao i u slikarstvu.

Takvim načinom izražavanja, Tisja se nadovezuje na brojne utjecajne likovne uzore koji su, još od Paula Kleea preko Alberta Giacomettija i Jeana Dubuffeta, ostavili značajan trag sve do suvremenih umjetnika. Tisja se poput njih, odmiče od bjesomučne potjere za novim i do sada neviđenim, te stremi prema onome što je izvorno, arhetipsko, iskonsko i neiskvareno.

Izložba ‘Nepoznati Oskar Herman’

(14. listopada – 12. prosinca 2021.)

Galerija Klovićevi dvori posjeduje najveću zbirku djela slikara Oskara Hermana (1886. – 1974.) u Hrvatskoj. Slikar je to, čiji je opus u početku definiran ‘Minhenskim krugom’ kojeg čine još i Miroslav Kraljević, Josip Račić te Vladimir Becić.

Proboj moderniteta preko Münchena koji je pak posredovao umjetničke inovacije Pariza a što se desio u slikarstvu spomenutih slikara imao je u hrvatskoj povijesti umjetnosti značenje male revolucije – kada Cézanneov inovativni opservacijski postupak ulazi u hrvatsko slikarstvo koje bespovratno nastavlja pratiti tijek zapadnoeuropskog umjetničkog razvoja.

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime