Subota, 24 srpnja, 2021

Ismet Efendić: Jubilarni festival ’10 godina Sarajeva u Zagrebu’ bit će uživo usprkos pandemiji!

Predsjednik Udruge Ja BiH... uoči jubilarnog festivala '10 godina Sarajeva u Zagrebu' govori o kulturnoj sceni Hrvatske i BiH, kako unatoč pandemiji odustajanja nema te da umjetnost nikad, pa ni sada, ne poznaje granice nego još više zbližava ljude

Predsjednik Udruge za promicanje kulture i umjetnosti Ja BiH… Ismet Efendić, Sarajlija sa zagrebačkom adresom, uoči jubilarnog festivala “10 godina Sarajeva u Zagrebu” govori o kulturnoj sceni Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kako unatoč pandemiji odustajanja nema jer, ističe, “pjevati se mora…”, te da umjetnost nikad, pa ni sada, ne poznaje granice nego još više zbližava ljude.

Predstavljanje Coolturne špice organizirano je nedavno u središtu Zagrebu. Je li riječ o programu koji će postati tradicionalan i ovisi li, osim o vremenu, o nekim drugim faktorima? Ako da, koji su i uz koga je program realiziran?

​Pa, svakako da. Sve se nastavlja, gotovo u istom stilu, u istom timu, u novonastalim težim pandemijskim uvjetima, na tragovima prošlogodišnjega uspjeha. Lani smo organizirali (HKD Napredak, Napretkov kulturni centar i Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Ja BiH…) četiri Coolturne špice, a kako se u svemu vežu snage iz BiH, Goran Štrbac i ja, a one su po prirodi tvrdoglave, priča se nastavlja. Strašno nam je bilo stalo da nastavimo, u ova teška vremena za sve, a spominje se i da je kulturi izuzetno teško. Da dodamo onu – “Jer pjevati se mora”.

Naravno, bez razumijevanja i pomoći našeg stalnog prijatelja Ante Gele, toga bi bilo svega manje, ne bi bilo tako dobro. Publika je to prihvatila, a naše prijateljske veze među glazbenicima su odradile svoj dio i sada smo tu. U prvoj ovogodišnjoj Coolturnoj špici, u subotu 17. travnja 2021., imali smo zaista odlične aktere: Oridano Jypsy Jazz Band, te odlične mlade snage, uz Ante Gelo band: Ivu Ajduković i Alena Đurasa.

Glazbenici, što su genijalniji, to su bolji ljudi

Koliko korona utječe na realizaciju projekta i prijeti li uopće?

Ah, sve je otišlo k vragu, teže je naravno. Moramo se sto puta dulje dogovarati… Da bi došlo do kontroliranog sastanka, pristanka, moramo sto put ponavljati detalje. Da, zaista imamo izvanredne glazbenike i što su genijalniji, to su i bolji ljudi, lagani u suradnji, pa tako smo već imali: Kristijana Beluhana, Ivu Visković, sestre Srebreniković, Fadila Abdulova, Dariju Hodnik Marinković, Valeriju Nikolovski, cijelu plejadu instrumentalista, uz Antu Gelu, a svi smo posebno tužni jer nam je jednog velikoga glazbenika i korona uzela – Mladena Barakovića Limu. 

U stalna područja našeg interesa za ovaj multikulturalni projekt ušli su: kazalište, ples, glazba, likovna umjetnost, predstavljanje književnika i knjiga, gastro eventi…

Ja BiH… je udruga koja je, ako se ne varam, startala prije 10, 11 godina, a vezana je uz projekt promoviranja bosanskog filma u RH. U kojim ste sve područjima kulturno-umjetničkog programa djelovali i djelujete?

Ma, filmova je godišnje bivalo sve manje. Onda smo Ivica Propadalo i ja odlučili da se u druge grane umjetnosti malo ‘bacimo’; da popunimo, a i da dodamo nove ideje. Tako su u stalna područja našeg interesa za ovaj multikulturalni projekt ušli: kazalište, ples, glazba (rock, jazz, zabavna i etno-folk, klasika), likovna umjetnost, predstavljanje književnika i knjiga, gastro eventi…

Najpoznatiji programi Udruge su organizacija festivala ‘5 dana Sarajeva u Zagrebu’ i ‘5 dana Zagreba u Sarajevu’ te predstavljanja tradicionalne bosanske glazbe Hrvatskoj. Koji su, po Vašem mišljenju, najuspješniji projekti?

Opet moram naglasiti da se u zajedništvu rađaju dobre stvari. Nas u Udruzi Ja BiH ima malo, uz Ivicu Propadala i prvih filmskih godina Đelu Hadžiselimovića, ostvarili smo uspješnu suradnju u partnerstvu s HKD Napredak. Organizirali smo na desetine festivala te se iz Zagreba i Sarajeva redaju razni partneri i suradnici… 12 puta smo bili u Sarajevu, a spremamo se 10. put u Zagreb, što nam je ove godine mali jubilej. Izdvajam odličnu trogodišnju suradnju s Magacin Kabareom iz Sarajeva, sa Zanom Marjanović i Emirom Kapetanovićem, filmove sa Sarajevo Film Festivala, prvi koncert Amire Medunjanin i Bože Vreće u Hrvatskoj, grupe Halka, Kenana Mačkovića i Mirze Ređepagića, koncert Boška Jovića, Ante Gele i Bruna Phillipa, književnika Borisa Lalića, filmova i premijera Jasmina Durakovića, a posebno smo ponosni na našu suradnju s Mani Gotovac te na velike izložbe našega Ivice Propadala ‘Kristal total art’. I još puno, puno toga tijekom ukupno 20 festivala...

A što se tiče sevdaha, koji u Zagrebu, a i šire u regiji svi oduševljeno prihvaćaju, nastojali smo dovesti nešto apsolutno drugačije od već poznatih i tradicionalnih izvođača, ili onih koji to tako rade. Pa smo doveli prvi Amiru u Hrvatsku, pa Božu u Lisinski, pa jazz gerillu, pa Halku, pa Bosanski lonac, te posebice volim spomenuti naše prijateljstvo i suradnju s jednim od najboljih gitarista u regiji – Boškom Jovićem, s kojim se izuzetno slaže naš Ante Gelo, a tako nekako i zamišljamo svoj mali udio u svemu. Da ih spojimo i stvorimo normalne uvjete i oni odmah kliknu, a mi imamo ono savršeno. Tako je nastao duet Boško i Ante pod nazivom ‘Molitva za Magdalenu’. 

Veze dva glavna grada su umjetnički jake

Ima li takvih sličnih udruga u Bosni koje na sličan način ‘vraćaju usluge’ predstavljanjem hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini? Ili i to Vaša udruga radi?

Mi to radimo, jer je jedan festival po analogiji povukao za sobom drugi. Ima i drugih udruga, jednostavno se uspostavljaju te veze među umjetnicima. Hrvatska kultura u svome najkvalitetnijem obliku nalazi puta za predstavljanjem Hrvatske. Veze dvije sredine i države i dva glavna grada veze su umjetnički jake i uvijek neko nekoga dočekuje i u Sarajevu i u Zagrebu. Tako sve ispadne mnogo lakše pa i mnogo jeftinije. Nekada se dogode čuda da imamo puno jače programe od institucionalnih kanala, što su prepoznale kulturne gradske ustanove s jedne i druge sredine.

Mi zaista svojim odricanjima, kao i ne prevelikim zahtjevima umjetnika, to uspijevamo realizirati. Sad je neko novo normalno vrijeme i održana je prva Coolturna špica da se počne nešto događati

Bosanski film je preko Danisa Tanovića, prije Kusturice, danas Jasmile Žbanić svako toliko međunarodno slavljen i prepoznat. I to najviše u regiji – više i od srpskog, slovenskog i hrvatskog… Koji segment popularne bosanske kulture, osim sevdalinki, nisu Hrvati još prepoznali, a treba ga slaviti i upoznati?

I jedna i druga sredina pršte talentiranim mladim ljudima, a sada u pobrojanom (film je snažno uzmakao uz SFF, manjinske koprodukcije se rade u regiji i tako sjajni filmovi: ‘Otac’, ‘Mati’, ‘Mater’, ‘Tereza 77’, ‘Puni mjesec’, ‘Šavovi’ itd.), ja bih dodao još  dizajnere, glazbenike, pop, rock, jazz te operne soliste, instrumentaliste, glumce i redatelje… Ma, na obje strane ima jako puno novih obrazovanih mladih snaga.

Što sve udruga promovira i kako djeluje te uspijeva li financirati svoje projekte mimo natječaja raznih institucija? 

Sredstvima javnih natječaja svake godine radimo program. Kako bismo došli do realizacije, uvijek tragamo za partnerima, a onda i stalnim sponzorima. U svemu tome imamo izuzetnu podršku oba grada i sve prostore koje smo za programe tražili, smo bez naknada i dobili. Tako da je ta naša formula uspjeha imala u Zagrebu: MSU. Muzej Mimara, Klovićeve dvore, Kazalište Kerempuh, Vidru, Velvet, Kinoteku, Kino  Tuškanac, a davnih godina i Kino Europu. A u Sarajevu: Kino Meeting Point, službeno kino SFF, pa onda sva kazališta Kamerni Teatar 55, SARR, NP, Bosanski kulturni Centar, Cinema club Sloga za rock koncerte, Galeriju ALU, JU CZK Jelićeva, AT Mejdan.

Tome dodajemo prostore našega partnera HKD Napredak, Napretkova kulturnog centra, a također u nekoliko zadnjih godina i Dvorane BNZGZ i RH. Uz pozitivne odnose svih TV kuća prema nama, a posebice HRT-a, te podršku PR agencije PRiredbe, to sve ima smisla i mi se u skromne budžete uklopimo, ali ovaj dio dvorana i prostora je izrazito važan kako bi do festivala uopće i došlo. 

Koliko su skupi  projekti poput Coolturne špice da bi ih se moglo kvalitetno realizirati i sve zaslužno honorirati…

I u najminimalnijoj varijanti treba postojati neki budžet, ali mi zaista svojim odricanjima, kao i ne prevelikim zahtjevima umjetnika, to uspijevamo realizirati. Sad je neko novo normalno vrijeme i održana je prva Coolturna špica da se počne nešto događati. Nismo aplicirali niti dobili poticaj za izvođačke djelatnosti od Ministarstva kulture RH, ali smo ranije išli na redovni natječaj pa ćemo vidjeti. Mor’ bit’ nešto, iako novca nema – bit će po onoj bosanskoj šali „Nije sve u parama, ima nešto i u $“.

Naša poruka je pozitiva – može se!

Koliko je bliska, a koliko daleka spona između Bošnjaka, Hercegovaca i Hrvata da prilikom promocija možete računati na taj neki susjedski moment i plemensku pripadnost sličnim mentalitetno narodima?

Mi za prepreke bilo koje vrste na lokalnoj i nacionalnoj osnovi ne znamo. Uglavnom u zadnje vrijeme radimo dosta s mladima, na njihovo slaganje i suradnje odmah nailazimo. Dakle, sve sredine su naše: Mostar, Široki Brijeg, Tuzla, Banja Luka, Istočno Sarajevo, Uskoplje, Varaždin. Mogući utjecaj zajedničkog jezika, razumljivog jezika, pa onda prijateljskih veza i poznanstava dovode do krajnjih dobrih rezultata. Mi smo se izjasnili jasno i ogradili od ekstrema nacionalne politike. Samo umjetnost i najbolje nudimo, a na BiH, koja je još jako s te strane ranjena i bolna, gledamo kao jedinstvenu državu. Sve drugo nas ne zanima. A onda je i naša poruka u konačnici pozitiva – može se!

Za jubilarni ’10 godina Sarajeva u Zagrebu’ svašta nešto spremamo – filmske premijere, reprezentativnu izložbu, koncert iz snova, fashion show

Čime se još, osim Udruge, u privatno vrijeme uz korona razdoblju možete i stižete baviti i koje su Vam predmeti interesa?

Čitanje, po malo sam počeo i da sričem i pišem… Ma bez pretenzija, samo anegdote i biografski. Volim glazbu jako, nekada sam i u tim vodama bio (solist Radio Sarajeva i član grupe IVER ) dok nisam se stalno zaposlio nakon malo duljeg studiranja. Tako i sada volim zapjevati jer ima ona poznata: „’ko pjeva, zlo ne misli, ali sebi, a kako je onima koji slušaju’“ Puno pratim kazališta, obje glazbene scene (RH i BiH), od nekih godina SFF ne propuštam, kao i festivale filma u HR u.

Udruga Ja BiH… je velika ljubav i strast, pa koliko traje da traje. Tu dolaze putovanja, a kako mi je obitelj posvuda (Amerika, Melbourne AU, Vancouver CA), odlazim i tamo. Sarajevo uvijek, Split često, Rijeka nekada bio i više…

Koje sve projekte pripremate za budućnost u programu međunarodne kulturološke razmjene i djelujete li kao Ja BiH… samo u Hrvatskoj ili i drugim zemljama EU i svijeta?

Ne smijem otkrivati, ali apetiti su nam golemi. Najprije za jubilarni “10 godina Sarajeva u Zagrebu” svašta nešto spremamo – filmske premijere, reprezentativnu izložbu, koncert iz snova, fashion show… A sve što smo planirali, uz nadamo se normalnije epidemiološke mjere i uvjete, u listopadu mjesecu planiramo 10 u 10.

A za Sarajevo smo svašta nešto izmaštali i nakon prošlogodišnje stanke jako želimo, ali je i dalje veliko pitanje hoće li biti. Ali uvijek postoji mogućnost streaminga i onlinea pa ćemo nešto probati u zamjenu.

Pročitajte još...

Melem za uši i dušu: Bogovićeva jednom mjesečno postaje Coolturna špica

Svirali su Oridano Gypsy Jazz Band, koji vodi Orjen Riđanović te Ante Gelo sa svojim bendom i vokalima Ivom Ajduković i Alenom Đurasom. Prva je ovo Coolturna špica u ovoj godini, ali organizatori se nadaju da će preći u tradicionalno mjesečno druženje subotom u centru grada

Branimir Mihaljević: Svijet glazbe nakon korone više nikad neće biti isti!

Autor na stotine pjesama koje su otpjevali mnogi najpopularniji izvođači u regiji, ali i neki inozemni izvođači te producent pobjedničke pjesme na ovogodišnjoj Dori "Tick-Tock" Branimir Mihaljević otvoreno progovara o korona krizi glazbene industrije iz pozicije profesionalnca koji je uspijeva prebroditi

Dino Šaran povodom 15 godina albuma Letu Štuke: Slobodu imaš ili ne. U glavi.

"Sirova snaga uskoro će biti zamijenjena ljepotom" - smatra frontman grupe Letu Štuke, Dino Šaran. Popularni sarajevski rock sastav ovog mjeseca slavi 15 godina od objavljivanja eponimnog prvijenca čije će se pjesme uskoro zavrtjeti i na dvostrukom vinilu, a samo za Mixer.hr Šaran otkriva kako su u pripremu i nove pjesme

Coco Mosquito: Povratka na staro neće biti, preživjet će samo istinski glazbenici!

O hvaljenom debitantskom albumu, o grooveu, online koncertima, glazbi za hit seriju 'Dnevnik velikog Perice' te glazbenoj sceni općenito razgovaramo s Gordanom Muratovićem, autorom pjesama, aranžerom, producentom… velikim kreativcem, poznatijim pod imenom Coco Mosquito

Povezano

Frida Šarar – karizmatična autorica knjige tweetova za kojom su svi poludjeli!

Beogradsko-riječka umjetnica, pjesnikinja, kolumnistica i glazbenica otvoreno progovara o svome bogatom stvaralaštvu te novoj knjizi 'Ženo, pokrij tu dušu', za koju tvrdi da nije slična nijednoj knjizi dosad napisanoj

Georgette Yvette Ponte: Golotinja nije ni prostačka ni kontroverzna!

Autorica hvaljene izložbe erotičnih i senzualnih motiva golog ženskog tijela, kao njezine afirmacije slobode i istraživanja iste, progovara o svom stvaralaštvu, ali i izazovima s kojima se umjetnici susreću u ovo pandemijsko vrijeme

Svijet vrijedan gledanja: Izložba u povodu 70 godina fotografije Slavke Pavić

Na izložbi u Galeriji Kranjčar bit će izložen izbor od 12 antologijskih fotografija kojima se objedinjuju dominantni interesi autorice. Od gradskih prizora preko geometriziranih kompozicija pa sve do eksperimenata

Još 2 dana: Tri izložbe na Festivalu tolerancije koje trebate pogledati

Nastavljajući praksu samostalne produkcije izložbi koje tematiziraju pitanje izbjeglica u hrvatskom društvu Festival tolerancije organizirao je tri izvrsne izložbe - iskoristite priliku i pogledajte ih jer traju još samo dva dana

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime