Premijera predstave “Djetinjstvo u Agramu” Miroslava Krleže, u režiji Senke Bulić te koprodukciji kazališta “Gavella” i Festivala Miroslav Krleža, koja se trebala održati u utorak, 23. studenoga u Kulturnom centru Travno, otkazana je zbog bolesti.
Izvedba najavljena za četvrtak, 25, studenoga, također se otkazuje, a sve informacije o povratu kupljenih ulaznica možete dobiti na blagajni kazališta.
Dio Krležina dnevnika iz ratnih godina
Autobiografska proza “Djetinjstvo 1902-03.” izvorno je dio Krležina dnevnika iz ratnih godina, pisana u proljeće i ljeto 1942. Prvi je put objavljena u Republici, 1952., pod naslovom “Djetinjstvo u Agramu godine 1902-03. (Odlomak iz dnevnika polovinom srpnja tisuću devetstotina četrdeset i druge godine)”, da bi se u mnogobrojnim kasnijim izdanjima pojavljivala kao “Djetinjstvo u Agramu”.
“Djetinjstvo“ zauzima specifično mjesto u memoarsko-dnevničkom dijelu Krležina opusa, otkrivajući ishodišne fascinacije i slike iz kojih će se razviti kolosalni opus pisca. U njezinoj dramatizaciji korišteni su i autobiografski “Fragmenti”, kratka proza objavljena u Književnim novostima 1914., a zatim uvrštena kao dodatak autobiografskoj prozi “Dnevnik 1933-42.” (Sarajevo, 1981.), koja se čini idealnim okvirom za kazališnu adaptaciju “Djetinjstva”.
Kazalište kao presudni oblik slobode
U “Fragmentima” Krleža ruši dječji oltar i gradi kazalište kao presudni oblik slobode; u “Djetinjstvu” pak bilježi kako je kao dječak jedne vizionarske noći kršćanski kreacionizam zamijenio Darwinovim evolucionizmom: deteleogizirao je sliku Čovjeka i sveo je na materiju, što mu je “objavilo sumrak bogova i historijskog patosa”…
“Dok je stvarnost isključivo dječja mjesečina, dok je ona topla iglasta lopta ježa koji se miče po mjesečini, dok je ona bila kugla sise blaženo nasmijane mlade žene, dok je ta fantastična stvarnost, kojom smo okruženi, jedna cjelina, prije takozvanog razumnog raskola još neoštećena, još neizobličena, još sveudilj čista, djevičanski netaknuta, svježa, prvotna, dječja, životinjska, neposredna, od razumno razrezane stvarnosti stvarnija, sa fantastičnom stvarnošću podudarnija, ona je u svakome slučaju istinitija od oljuštene, izlizane i okrnjene stvarnosti, koja je usitnjena razumnim pojmovima kada čovjek gleda stablo, a ne vidi šume.” (Miroslav Krleža)
U predstavi igraju: Andrej Dojkić, Marko Petrić, Ivana Bolanča, Ana Kvrgić, Sven Medvešek i Siniša Ružić. Redateljica je Senka Bulić, autorica dramatizacije i dramaturginja Ana Prolić. Scenografiju potpisuje Tomislav Ćurković, kostimografkinje su Nina Silobrčić i Emilija Šušković Jakopac. Glazbenici su Matija Antolić i Lucija Barišić.
Kad će se premijera održati, bit će objavljeno naknadno.
