Nedjelja, 5 prosinca, 2021

Drago Glamuzina: Novim je generacijama tekst jednostavno prespor!

S glavnim urednikom u izdavačkog kući VBZ, koja ove godine slavi 30 godina djelovanja, razgovaramo o toj velikoj obljetnici, kulturi čitanja, projektima koje pokreću te budućim planovima prema kojima bi VBZ 'za dvije do tri godine trebao objavljivati novu knjigu svaki treći dan'

Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao novinar i redaktor u Vjesniku te redaktor i zamjenik glavnog urednika u Nacionalu. Bio je glavni urednik u Profilu, a posljednjih 10-ak godina glavni je urednik u izdavačkoj kući VBZ. Objavio je knjigu pjesama “Mesari”, roman “Tri”, knjigu pjesama “Je li to sve” te knjigu pjesama s fotografijama Stanka Abadžića “Sami u toj šumi”. Djela su mu objavljivana na razne strane jezike, a dobitnik je i brojnih nagrada.

S Dragom Glamuzinom, glavnim urednikom u izdavačkog kući VBZ, koja ove godine slavi 30 godina djelovanja, razgovaramo o toj velikoj obljetnici, kulturi čitanja, projektima koje pokreću te planovima prema kojima bi VBZ “za dvije do tri godine VBZ bi trebao objavljivati novu knjigu svaki treći dan”.

 

Razdoblje puno izazova

VBZ slavi 30 godina postojanja. To je stvarno respektabilna brojka. Ako može urednički osvrt iza ramena i po dekadama ili periodici uspona, kriza, najboljim i onim manje dobrim razdobljima trajanja jednog izdavača?

Ja sam u VBZ-u deset godina, a u tom razdoblju bilo je puno izazova, i jednako tako puno vrijednih projekata na koje smo ponosni. Početkom prošlog desetljeća cijeli svijet je bio u krizi, a to se odrazilo i na izdavačku djelatnost, s tim da je najviše bio pogođen knjižarski sektor. Bio je zatvoren cijeli niz knjižara koje se knjižari otvorili u proteklom, poslovno puno optimističnijem desetljeću. Tako je i VBZ bio primoran zatvoriti dvije velike knjižare, jednu u Zagrebu, a drugu u Rijeci. Tih smo godina ponešto i smanjili izdavački program, pa čak i na dvije godine obustavili dodjelu VBZ-ove nagrade.

Ali nismo nikoga otpustili, nagradu smo već 2014. ponovo uspostavili, dodatno etablirali naš Književni festival Vrisak u Rijeci, koji je postao jedan od važnijih festivala u regiji. Osim toga, odradili smo dva trogodišnja projekta s Europskom unijom u sklopu kojih smo objavili 60 važnih suvremenih autora iz svih zemalja Europske unije. Pokrenuli smo biblioteku The Best of Croatian Literature, namijenjenu turistima u Hrvatskoj, u kojoj smo na engleskom i njemačkom dosad objavili tridesetak hrvatskih autora. Počeli smo objavljivati i stripove i ponovo povećali broj izdanja, a uskoro ćemu u Rijeci otvoriti jedanestu VBZ-ovu knjižaru, čime će i naša knjižarska mreža biti jača nego prije sedam, osam godina. 

Što uopće značiti voditi jednu izdavačku literarnu kuću – koji je opseg poslova glavnog urednika?

Opseg poslova je izuzetno širok, od onih koje su dio nekakvog strateškog planiranja, kako i u kojem smjeru dalje, i u njih je naravno uključen cijeli tim ljudi, na čelu s direktorom VBZ-a Mladenom Zatezalom. Do onih svakodnevnih, krajnje operativnih poput stalnih sastanaka s našim autorima ili s uredničkim timom, u kojem je četvero izuzetno sposobnih urednika koji su umnogome zaslužni za VBZ-ove uspjehe, kao i cijeli niz vanjskih urednika.

To, naravno, uključuje i čitanje rukopisa i odlučivanje s ostalim urednicima o tome koje ćemo knjige objaviti a koje nećemo. Zatim sastanke s tiskarima, dizajnerima, PR i maretinškim stručnjacima, novinarima… S obzirom na to da i sam uređujem desetak knjiga godišnje, tu su i konkretni urednički poslovi, pa sudjelovanje na dvadesetak promocija naših knjiga godišnje, pripremanje Vriska, koordiniranje žirija VBZ-ove nagrade itd.

Važna nam je ta orijentacija na domaće pisce u našom izdavačkom planu i inzistiramo na njoj bez obzira što za neke od tih izdanja već u startu znamo da su neprofitabilna

Koliko uopće jedna izdavačka kuća tipa VBZ objavljuje godišnje novih naslova – što domaćih autora a što inozemnih prijevoda?

VBZ objavljuje godišnje oko 80 naslova, a od toga su njih tridesetak knjige domaćih autora. Objavljujemo domaću prozu, ali i poeziju, pet do šest knjiga poezije godišnje. A tu je i domaća publicistika, priručnici, knjige za djecu. Uglavnom, važna nam je ta orijentacija na domaće pisce u našom izdavačkom planu, i inzistiramo na njoj bez obzira što za neke od tih izdanja već u startu znamo da su neprofitabilna.

VBZ se još na svom početku, prije 30 godina profilirao kao izdavač čiji je izdavački plan vrlo širok, izdavač za cijelu obitelj, kako se tada govorilo, pa je u svom programu imao i priručnike i duhovnu literaturu, i publicistiku, stranu i domaću, zatim strane komercijalne prozne naslove, krimiće, trilere ali i kvalitetnu stranu književnost. Tako VBZ dosad objavio desetak nobelovaca i još dvadesetak dobitnika Bookera i drugih najvažnijih stranih nagrada. Tu su od samog početka bili i naslovi domaće proze i poezije. Takav je naš izdavački profil i danas, jer je na taj način VBZ posložen kao tvrtka i jer je sve unutar njega međusovno uvezano.

VBZ-ovi naslovi osvojili sve književne nagrade u Hrvatskoj

To što objavljujemo velike strane bestselere, koji se u svijetu prodaju u stotinama milijuna primjeraka, omogućuje nam da uporno svih ovih godina objavljujemo 5 do 6 knjiga hrvatske poezije godišnje. Ta djela jedva pokrivaju, ili čak nepokrivaju troškove svog tiskanja, kao i brojne druge domaće (desetak proznih knjiga godišnje) i strane naslove za koje znamo da na njima nećemo zaraditi, ali smatramo da su vrijedni i važni za ovu kulturu.

Ovdje ću samo napomenuti da su VBZ-ovi naslovi osvojili sve književne nagrade koje postoje u Hrvatskoj. Ili drugi primjer, za koji mjesec trebala bi nam izaći knjiga na kojoj radimo više od deset godina Poslije rata, povijest Europe nakon 1945 godine autora Tonyja Judta. Riječ je o kapitalnom povijesnom djelu s oko 2000 kartica teksta, u koje je uložen golemi trud, i dosad toliko sredstava da nema načina da ta knjiga bude rentabilna, ali mi joj se stvarno veselimo.

S druge strane, ti strani komercijalni hitovi koje objavljujemo osiguravaju da sedamdesetak VBZ-ovih zaposlenika svaki mjesec na vrijeme dobiju svoju plaću te da pritom ne ovisimo o potporama.

VBZ je tako posložen da ne ovisi isključivo o potporama. Mi ne gradimo naš izdavački plan tako da bi izvukli što više novca od države. ponajprije knjige pokušavamo prodati u knjižarama

Kolika je uloga države pri preživljavanju izdavača VBZ tipa, a koliko se isti može osloniti isključivo na ekonomsku logiku i utakmicu na tržištu s obzirom na limitirani broj potencijalne čitalačke publike i malo tržište?

Državne potpore su važne upravo zbog toga da izdavači lakše ulaze u projekte za koje već u startu znaju da će se teško pokriti, ali koje, kako sam već rekao, smatraju vrijednim. Bez njih bi broj domaćih izdanja sigurno bio znatno manji kod svih hrvatskih izdavača. Te potpore su, naravno, važne i nama, ali VBZ je tako posložen da ne ovisi isključivo o tim potporama. Mi ne gradimo naš izdavački plan tako da bi izvukli što više novca od države, niti nabijamo cijene knjiga kako bi što više zaradili od državnog otkupa za knjižnice, nego ponajprije te knjige pokušavamo prodati u knjižarama.

Kako je prošao ljetni prigodni festival u vrtu kojim je VBZ proslavio godišnjicu?

VBZ fest je dio obilježavanja tridesete godišnjice osnutka tvrtke. Na njemu je u tri dana nastupilo petnaestak naših autora koji su u zadnjih godinu dana objavili nove knjige. Bila je i prodajna izložba, a u povodu jubileja pozvali smo i sve naše autore i partnere na druženje u Vintage Industrial Baru. 

VBZ je jedina domaća izdavačka kuća koja sa 100.000 kuna bruto jednom godišnje već tradicionalno bira najbolje romane i time zapravo bude jedna od posljednjih oaza u čini se prilično znakovitoj krizi literarnog izdavaštva. Mislim pritom da su današnje prve tiraže dobrog dijela izdanja između 300 i 500 primjeraka, dok se prije desetak godina govorilo o 1000 do 3000 primjeraka. Kakva je perspektiva sljedećih desetak godina i koje su projekcije?

Iako nije uvijek jednostavno, pogotovo bez sponzora kako to radimo zadnjih godina, VBZ ove godine 17 put dodjeljuje Nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Mislimo da je taj projekt vrijedan i važan, da potiče i pisanje i čitanje, dobitnički roman uvijek dobije veliku pozornost i medija i čitatelja, a radi se o kvalitetnoj književnosti. Smatramo da se time ukazuje i na potrebu da pisac bude adekvatno nagrađen za svoj rad, da nagrada na neki način pridonosi i poboljšanju položaja pisaca.

Zbog svih tih razloga su i tiraži tih pobjedničkih romana veći od prosječnih, ali mislim da mi i inače imamo nešto veće tiraže od ostalih izdavača. Jer kad knjigu objavite u 300 primjeraka, objavili ste je zapravo za knjižnice i autorove prijatelje, a ona se praktično i ne nalazi u slobodnoj prodaji. Ako izdavač tako, uz potpore i može zatvoriti neku konstrukciju, nama se čini da to nije u redu ni prema autoru ni prema toj knjizi tako da se naše prve naklade pjesničkih knjiga kreću od 500 do 1000 primjeraka, a domaće proze od 1000 do 2000.

A kod autora kao što su Zoran Ferić i Vedrana Rudan, one su i znatno veće. Za sada nalazimo načina da te knjige distribuiramo i plasiramo na više prodajnih mjesta, što automatski povećava i prodaju, pa se nadam da će tako biti i ubuduće.

vakako su najveći VBZ-ovi hitovi knjige Paola Coelha i trileri Dana Browna. A od domaćih autora knjige Mirjane Krizmanić, Vedrane Rudan i Zorana Ferića

Koje su dosad najvažnija i najprodavanija domaća, a koje inozemna izdanja s potpisom VBZ-a kao izdavača? Ako možete nabrojiti s konkretnim brojkama Vaše bestellere nekih top 5 naslova. 

Svakako su najveći VBZ-ovi hitovi knjige Paola Coelha i trileri Dana Browna. A od domaćih autora knjige Mirjane Krizmanić, Vedrane Rudan i Zorana Ferića. To su sve autori čije su se knjige prodavale u desecima tisuća primjeraka. Sad su ti brojevi puno manji, ali još uvijek za naše prilike izuzetno veliki.

Kako sačuvati kulturu čitanja?

Koliko se pandemija odrazila na povećanje interesa za čitanjem knjiga na našem tržištu, a koliko je baš suprotno smanjio amplitudu interesa?

Nitko to nije istraživao, ne postoje egzaktni podaci pa možemo govoriti samo o dojmu. Znam da je u jednom trenutku pala prodaja u knjižarama (što je normalno jer su jedno vrijeme bile zatvorene, a gradska središta ispražnjena od ljudi), otkazan je i Interliber koji je mnogim izdavačima bio važan izvor prihoda, pa je postojala realna opasnost da će to ugroziti poslovanje izdavača. Ali u tom je razdoblju porasla prodaja na webu, pa je očito da su oni koji čitaju uspjeli doći do knjiga koje ih zanimaju. To je utješno jer govori da im je čitanje važno i da nisu spremni samo tako odustati od čitanja. Tako da kad se to preklopi, otprilike smo na istom, bar mi u VBZ-u. Ali to je samo naše iskustvo, ne znam kako stoje stvari u globalu, niti kod drugih izdavača.

dolazi generacija koja je surfala po internetu prije nego što je naučila govoriti, generacija kojoj je bilo koji tekst jednostavno prespor. U tom smislu, svejedno mi je čitaju LI tiskane ili digitalne knjige, glavno da čitaju

Kakva je situacija s omjerom standardnih korica i e-book izdanja na našem tržištu? Prema podacima od Vaših kolega, e-book izdanja i Kindle iskustva znatno zaostaju za starim formatima, a njihove su tiraže standardno u silaznoj putanji ako je vjerovati brojkama?

Prije desetak godina se puno govorilo o tome kako će digitalne knjige uništiti tiskane te da će to korjenito promijeniti izdavačku industriju, ali ni to zasad nije naštetilo hrvatskom izdavaštvu. Zapravo, domaći izdavači počeli su objavljivati i elektronske knjige, ali njihova je prodaja još uvijek minorna, pa je nekako i ta rasprava zamukla. Ali meni se čini da je od tog važniji jedan drugi problem, a to je kako sačuvati kulturu čitanja kad nam dolazi generacija koja je surfala po internetu prije nego što je naučila govoriti, generacija koja je odrasla na video sadržajima, igricama, kojima je bilo koji tekst jednostavno prespor. U tom smislu, svejedno mi je da li čitaju tiskane ili digitalne knjige, glavno da čitaju.

Ima li načina i koje su varijante plasmana VBZ-ovih autora u inozemstvo i kako funkcionira taj sistem u smislu proboja domaćih autora na inozemno tržište?

Proboj domaćih autora na inozemnim tržišta je vrlo zahtjevan zadatak, traži mnogo truda, ulaganja i posla a rezultati se na kraju opet čine skromni, pogotovo kad je riječ o objavljivanju naših naslova na velikim jezicima gdje je konkurencija strašna, a mi u cjelini relativno nezanimljivi, pogotovo ako nije riječ o tekstu s nekom specifičnom ovdašnjom temom koja se tamošnjim urednicima onda može učiniti egzotiča pa slijedom toga eventualno i zanimljiva za njihove čitatelje. Ali i tu smo napravili neke pomake.

 

U naš program Na margini – glasovi drugih i drugačijih, koji se odvija uz potporu Europske unije, a u sklopu kojeg ćemo u tri godine objaviti 30 naslova, uključili smo i objavljivanje pet domaćih naslova koji su dobili VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, na engleskom i njemačkom. S obzirom da smo za njihovo objavljivanje dobili sredstva EU, uspjeli smo pronaći izdavče u Velikoj Britaniji i Njemačkoj i već tamo objavili knjige Ivice Prtenjače, Marine Šur Puhlovski i Olje Knežević, a uskoro će izaći i naslovi Lade Vukić i Bekima Sejranovića. Dakle, nije lako, ali trudimo se i pronalazimo način.

Koji je plan objavljivanja i neka petoljetka VBZ-a u sljedećem izdavačkom razdoblju?

Ako govorimo o nekim značajnim programskim iskoracima u sljedećem razdoblju, najvažnijii se odnosi na dječiji program. Dosad smo objavljivali četri do pet slikovnica i dječjih knjiga godišnje, a plan nam je u sljedećih nekoliko godina stići do 30, 40 naslova, što bi uz ovih sadašnjih osamdesetak naslova činilo ukupnu brojku od 120 naslova godišnje. Dakle, za dvije do tri godine VBZ bi trebao objavljivati novu knjigu svaki treći dan. 

Pročitajte još...

Ana Petričić Gojanović: upoznajte ‘mama-matu’ u PR industriji

Simbolično, ove godine agencija PRiredba slavi 13 godina, a u nikad izazovnijoj godini za cijelu branšu, njezina vlasnica Ana Petričić Gojanović i njezin vrijedni tim objašnjavaju koje poslovne vizije i vrijednosti sada dolaze do izražaja - više nego ikad

Futurizam: donosimo 10 najtraženijih i najplaćenijih zanimanja budućnosti

Razvojem tehologije mnoga zanimanja koja poznajemo odlaze u zaborav, a dolaze nova o kojima smo prije desetak godina mogli samo maštali, a već danas bez nekih od njih ne možemo zamisliti život. U budućnosti će ih biti još više i bit će nevjerojatno dobro plaćena!

Ivana Validžić: Zaposlenici će sve više sami odlučivati kad će raditi od kuće, a kad iz ureda

Ivana Validžić dugi je niz godina provela kao menadžerica i voditeljica razvoja u renomiranoj zagrebačkoj agenciji za dizajn i arhitekturu, ali je upravo u doba pandemije odlučila promijeniti posao i zagrebačku adresu zamijeniti manjom sredinom te preseliti u Čakovec - kao voditeljice marketinga tvrtke Sobočan

Mundus – najpametnija hrvatska društvena igra osvaja i strano tržište

Četiri mlada poduzetnika osmislila su igru kojom su pokazali da mobitel može biti samo alat, a ne jedino mjesto druženja i socijalizacije. Njihova društvena igra Mundus izvrstan je pokazatelj kako se spajaju tehnologija, mobiteli i videoigre, ali i društvene igre, zabava i kvalitetna socijalizacija uz igru

Povezano

Nagrade hrvatskoga glumišta 2021.: Donosimo popis dobitnika

Ove godine se dodjela Nagrada hrvatskog glumišta HDDU-a ponovo održala u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz izravan prijenos na Prvom programu HTV-a. Dodjelu je vodio glumac Fabijan Pavao Medvešek

Znamo što čita Elon Musk: Ovih 9 knjiga moglo bi vam promijeniti život

Ako vam treba motivacija u životu i želite pročitati nešto što nije krimić ili ljubić, donosimo popis knjiga koje Musk voli čitati. Možda i vama čitanjem ovih knjiga na pamet padne neka poslovna ideja

Lucija Šerbedžija: Snimam svoj prvi glazbeni album i sama pišem pjesme!

Njezin je zadnji projekt digao prašinu u javnosti, a novi bi mogao još veću! O novoj predstavi, ali i brojnim budućim i sadašnjim projektima, o radu s bratom Danilom, šetnjama po šumama, ali i sasvim novoj ulozi kojoj se jako veseli otvoreno progovara jedna od najcjenjenijih domaćih glumica

Zbog bolesti otkazana premijera predstave Miroslava Krleže u Gavelli

'Djetinjstvo' zauzima specifično mjesto u memoarsko-dnevničkom dijelu Krležina opusa, otkrivajući ishodišne fascinacije i slike iz kojih će se razviti kolosalni opus pisca

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime