Kako god nazvali trenutačno stanje u okruženju gledajući ekonomsku situaciju, u središtu smo financijske krize. Najprije pandemija, pa rat u Ukrajini, poskupljenje plina… Sve je to dovelo do velikih poskupljenja, a još nas očekuje i uvođenje eura.
Sve su to jasni znakovi da nam najesen neće biti lako i da će nastupiti recesija koji direktno utječe na naše živote. Jedan od najvećih strahova svakog od nas je i egzistencijalni strah, odnosno strah od smanjenja prihoda i gubitka posla, a samim tim i strah od nemogućnosti zadovoljenja životnih potreba pa i onih osnovnih.
Kako recesija utječe na osobne financije?
No, vratimo se na početak – kako bi se mogli uhvatiti u koštac s posljedicama recesije, važno je razumjeti što je to recesija i kako ona utječe na osobne financije pojedinca. Recesija se definira kao značajno smanjenje ekonomske aktivnosti na tržištima, traje dulje od nekoliko mjeseci, a neposredno utječe na BDP, realni dohodak, nezaposlenost, proizvodnju i potrošnju. Iako se recesije događaju u ciklusima, i smatraju se prirodnim dijelom ekonomskog razvoja, imaju izravan negativan utjecaj na financijski položaj pojedinca, obitelji i društva u cjelini.
Nažalost, recesija je nešto što je izvan naše kontrole kao pojedinca. Iako prethodno zvuči poprilično beznadno, ono što uvijek možemo ‘kontrolirati’ jest način na koji se pripremamo i odnosimo prema ‘novom normalnom’, pa i u smislu vlastitih financija, ne samo kako bi osigurali golo preživljavanje – odnosno smanjili štetu, nego i da bi napredovali.
Pokušat ćemo izdvojiti nekoliko mogućnosti koje svatko od nas može primijeniti kako bi u ovom vremenu zaštitio svoje financije, osigurao preživljavanje i dočekao oporavak. Univerzalne modele ponašanja jako je teško dati jer svi nismo u istoj financijskoj situaciji, nije nam jednako neizvjestan tekući prihod, nemamo svi ista zaduženja i obaveze…
Što ipak možemo?
Nadam se da ste u proces upravljanja osobnim financijama već uključili izradu osobnog/kućnog budžeta, no ako i niste pravo je vrijeme za prvi korak. Stručnjaci iz područja osobnih financija naglašavaju važnost financijskog planiranja svih prihoda i troškova koje kućanstvo ima. Jednostavno, kad sve prihode i troškove ‘stavimo na papir’ imamo jasniju sliku koliko imamo, koliko nam treba i kako se financijski ponašamo, a to je osnovna podloga za donošenje financijskih odluka.
Zato, ako do sad niste sjeli i popisali svoje tekuće prihode, štednju i imovinu, sad je krajnje vrijeme. Procijenite koliko će vam uistinu novca biti dostupno u narednom periodu. Procijenite koliko vam je novca potrebno za osnovno funkcioniranje: za fiksne troškove, režije, hranu i sl. Svakako plaćajte redovito sve troškove režija te ostalih neizbježnih fiksnih troškova. Ako je potrebno, smanjite varijabilne troškove, npr. razne pretplate – posebno one koje ne koristite. Pomno planirajte kupnju pa i osnovnih namirnica, koristite strategiju budžeta, tj. unaprijed odredite koliko novaca smijete potrošiti u trgovini. Ne bacajte hranu, napravite popis prije kupnje, planirajte unaprijed obroke, pregledajte vlastite zalihe, provjerite rokove trajanja namirnica kod kuće…
Prava prilika za financijsku kreativnost
Pazite i na ostale troškove, gasite svjetla za sobom, hodajte više a manje koristite automobil, zatvarajte vodu dok perete zube… koliko god trivijalno zvučalo postoji cijeli niz malih ušteda koje ne utječu na kvalitetu života, a pozitivno utječe na zaštitu okoliša i vaš budžet. I ne zaboravite, ušteda od samo 20 kuna na dan znači uštedu od 600 kn na mjesec, odnosno 7200 kn godišnje. Ako mislite da ovim odricanjem vaše vrijednosti dolaze u pitanje možda je ovo prava prilika da budete kreativni i svoje vrijednosti preispitate te nađete nove načine zadovoljenja vrijednosnih potreba.
Primjerice, ako živite u obitelji, razgovarajte s članovima kućanstva i upoznajte ih s promjenama i načinom prilagodbe te dogovorite korake koje možete poduzeti da bi održali zajedničku financijsku stabilnost. Razgovarajte o financijama i s djecom, njima je važan osjećaj sigurnosti – objasnite im koje će se promjene i kako odnositi i na njihove planove i aktivnosti.
Nemojte prestati plaćati dugove ‘bez dogovora’
Znate da će vam prihodi uskoro pasti ili da ćete ostati bez posla, a nemate mogućnosti redovnog plaćanja obveza, kontaktirajte kreditnu instituciju i objasnite u kakvoj se financijskoj situaciji nalazite. Provjerite sve mogućnosti dogovora oko daljnjeg plaćanja.
Banke često već imaju mogućnosti olakšane otplate kredita bilo kroz moratorij (dogovor da neko vrijeme ne plaćate aniutet djelom ili u cijelosti) ili reprogram – mogućnost da se produlji rok otplate kredita ili promijene neki drugi uvjeti kako bi se smanjila rata kredita i na taj način olakšala otplata. Provjerite imate li imovine koja vam stvara trošak, a bez nje možete (npr. automobil).
Aktivacija ‘crnog fonda’
Imate li neku ušteđevinu sa strane, a ostali ste bez posla ili su vam prihodi opali, naravno da ćete koristiti ta sredstva. Ako još niste uspjeli uštedjeti za ‘crni fond’ a još uvijek imate prihode – pokušajte kontrolirati sve troškove i ostaviti nešto ‘sa strane’. Nikad nije kasno.
Provjerite mogućnosti na tržištu rada
Koliko god zvučalo paradoksalno, provjerite možete li raditi kakav dodatni posao, osvježite i unaprijedite svoj CV, te istražite što se trenutno na tržištu traži. Makar i nije u vašoj struci, no možda imate sposobnosti i znanja. Učite i koristite online seminare – brojni su besplatni. Kontaktirajte poznanike i ne ustručavajte se tražiti pomoć u pronalasku posla.
Recesija ne pogađa samo one koji brinu o osnovnoj egzistenciji
Recesija pogađa i one koji su investirali na tržištu kapitala, a koji prateći financijska tržišta ovih dana uočavaju nestabilnost burzovnih indeksa, pad vrijednosti pojedinih dionica, fondova, pa i mirovinskih fondova i sl. Dio investitora sklon je paničnoj prodaji svoje imovine uložene u ove vrste financijskih instrumenata.
Kada zavlada panika to je uobičajeno ponašanje (ne uvijek i mudro pogotovo ako je panika od daljnjeg pada jedini razlog prodaji). Dobro je znati da kod ulaganja vremenski horizont ima važnu ulogu i što dulji period možemo sredstva ‘ne dirati’ – dajemo šansu da se investicije oporave, pa tako i naša investirana imovina. Nakon recesija uobičajeno dolazi i period gospodarskog oporavka koji utječe na oporavak vrijednosti na tržištu kapitala. Oni investitori koji u ovim trendovima vide priliku, prate tržišta, prema prilici ulažu i prate daljnji razvoj događaja.
Naravno, ako ste i vi jedan od njih i vidite priliku, svakako proučite kretanja, uvijek se sjetite nekoliko pravila o diverzifikaciji rizika, veličini rizika koju ste spremni podnijeti i vremenu na koje očekujete povrat investicija.
Svaka recesija ima i svoj kraj
Ako imate prihode, posao i mogućnosti, u vrijeme recesije nastavite sa štednjom i investicijama jer je to dobro vrijeme za stvaranje investicijske baze za budućnost. Imate li prihode od najma, pokušajte saznati kakve su mogućnosti plaćanja najma od strane vaših najmoprimaca; ako je potrebno dogovorite kontinuitet, poček ili olakšano plaćanje. Nađite najbolje rješenje za obje strane i to napravite što prije.
Održavanje financijske stabilnosti znači odricanje i ‘stezanje remena’ za veliku većinu nas, no svjesni smo da ono ne bi trebalo biti trajno – svaka recesija ima i svoj kraj, te razdoblje oporavka koji slijedi.
Nakon svega, nismo potpuno bespomoćni, imamo mogućnosti odabrati način na koji se nosimo s ‘krizom’. Možemo usvojiti nove financijske navike, preispitati i presložiti svoje vrijednosti, ali i donositi odluke koje će nam pomoći da u ovim nestabilnim vremenima prilagodimo, održimo i unaprijedimo osobnu financijsku stabilnost.
Fotografije: Pexel
Ivana Gabrić Markovinović diplomirana je ekonomistica s dugogodišnjih iskustvom rada u marketingu te u prodaji banaka i osiguravajućih kuća. Na temelju poslovnog iskustva u ‘malom prstu’ ima sve o racionalnom upravljanju novcem. Supruga je i majka dvoje djece pa sva znanja primjenjuje i u privatnom životu.