Postoji uvriježeno mišljenje da je sushi zdrav – i da se u tim rolicama skriva ‘tona’ hranjivih tvari, no je li to doista tako?
Neki više vole otići u vrhunski restoran i provesti sate uživajući u pojedinim zalogajima neke od najsvježijih i najukusnijih riba na svijetu, a drugi pak sjediti u malom uličnom restoranu i naručiti bezbroj rolada napravljenih od svih vrsta sastojaka – od začinjene tune preko tempure od škampa do kremastog sira. Bez obzira na to što preferirate, oba ova iskustva zasigurno zaslužuju svoje vrijeme i mjesto, ali i nutritivno su vrlo različita!
Koliko je sushi hranjiv?
Profil hranjivih tvari u sushiju – odnosno, kombinacija makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masti) i mikronutrijenata (vitamina i minerala) – doista ovisi o sastojcima koji se koriste. Ali općenito, sushi obrok ‘jamči’ nekoliko stvari: “Jedenje sushija može biti izvrstan način da se opskrbite zdravim mastima (poput omega-3 masnih kiselina), visokokvalitetnim proteinima, selenom i mnogim drugim ključnim hranjivim tvarima“, objašnjava Lauren Manaker, autorica knjige ‘Fueling Male Fertility’.
Losos i skuša su glavni izvori dvije od tri najčešće omega-3 masne kiseline: eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA). Konzumacija najmanje 1,6 grama omega-3 masnih kiselina svaki dan (za muškarce starije od 18 godina) pomaže podržati zdrav razvoj stanica i može smanjiti rizik od kroničnih bolesti – poput bolesti srca i određenih vrsta raka.
Naručivanje raznih vrsta ribe kada dobijete sushi znači da jedete i razne hranjive tvari. Primjerice, oko 85 grama žute tune sadrži 92 mikrograma selena, što je 167% preporučene dnevne vrijednosti. A selen djeluje kao antioksidans i važan je za reprodukciju, proizvodnju hormona štitnjače i sintezu DNK. Konzumacija sushija također jamči i dodatnu prehranu morskih algama. Primjerice, alge kelp, koje se koriste za salatu, bogate su antioksidansima poput vitamina C, mangana i cinka, koji mogu smanjiti oksidativni stres i poboljšati zdravlje srca. “Osim toga, određene vrste sushija rade se s norijem, algom koja je prirodni izvor joda”, kaže Manaker.
Ima li sushi puno ugljikohidrata?
Ako se bojite jesti sushi zbog ugljikohidrata – posebno bijele riže rafiniranog zrna – Manaker objašnjava da se ne trebate brinuti
“Bijela riža je postala loša tijekom godina, ali riža može biti zdrav dio cjelokupne prehrane. Riža je izvor ugljikohidrata i pruža organizmu obilje energije. Ovisno o vrsti, može se obogatiti važnim hranjivim tvarima poput folne kiseline i drugih vitamina B“, ističe Manaker.
Budući da rižu jedete uz visokokvalitetne proteine i zdrave masti (oboje iz ribe), malo je vjerojatno da će vam se razina šećera u krvi previsoko popeti.
Koliko je zasitan sushi?
Iako vas kombinacija ugljikohidrata, proteina i masti definitivno može držati sitima, Manaker predlaže da sushi uparite sa salatom (morske alge ili na neki drugi način) ili s povrćem. Oni obogaćuju vlaknima koja pomažu kod sitosti, kao i dodatnim vitaminima i mineralima.
Postoje li zdravstveni rizici povezani sa sushijem?
Određene vrste ribe mogu sadržavati velike količine metil žive, teškog metala koji je povezan s nekim neugodnim nuspojavama kada se konzumira u velikim količinama. Odlučite se stoga za vrste koje sadrže manje žive kao što su losos i škampi kako biste smanjili ovaj rizik. Budući da sushi općenito sadrži sirovu ribu, svježina je također ključna. Provjerite je li vaš sushi svjež te iz kojeg restorana dolazi. Ako izgleda sumnjivo, ne riskirajte. Dakle, ako riba nije svježa, a prepoznatljiv je znak mutnjikava boja i jaki miris po ribi – ni slučajno je ne jedite!