Are You Syrious?, neprofitna nevladina organizacija posvećena pomoći izbjeglicama i humanitarnom radu, djeluje od ljeta 2015., a danas broji više od 150 volontera, koji pošiljke pomoći šalju u Siriju, Tursku, Grčku, Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku, BiH, Mađarsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, Francusku, Njemačku…
U Hrvatskoj svakodnevno pružaju podršku izbjeglicama i tražiteljima azila. Razvili su nezavisne programe integracije za djecu i odrasle, kako bi im olakšali pristup obrazovanju, stanovanju i poslu. Vjeruju da se nikome ne smiju oduzeti osnovna prava poput zaštite i humanitarne potpore te se zalažu za otvorene granice i pošten tretman svih ljudi u pokretu.
U svjetlu najnovijih potresnih događaja iz Afganistana, razgovaramo s Anamarijom Macanović, koordinatoricom organizacije.
Možete pomoći volontiranjem ili donacijom
Prvo i najčešće pitanje posljednjih dana. Kako konkretno pomoći ljudima iz Afganistana koji traže vizu i prebjeg iz zemlje uslijed ratnog stanja koje se u zemlji događa? Postoji kritična masa humanitaraca iz Hrvatske čija se humanitarnost ne dokida na online društveno mrežnim žaljenjima nego bi željeli pomoći potrebitima. Proglas na Are You Syrious? društvenim mrežama je putokaz – koji je sukus djelovanja građanina najkonkretnije? Kako možemo pomoći ljudima iz Afganistana?
Trenutačna eskalacija situacije u Afganistanu samo je nastavak jačanja talibana, koji primjećujemo već neko vrijeme, kroz broj izbjeglih ljudi koji su zatražili međunarodnu zaštitu u našoj zemlji. U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine registrirano 692 tražitelja azila iz Afganistana (384 muškaraca i 308 žena), što je osjetan rast u usporedbi sa 2020. godinom kada je ukupno bilo registrirano 934 zahtjeva sa podjednakom omjerom, dok je u 2019. godini u našoj zemlji registrirano 295 tražitelja azila iz Afganistana.
U Free shopu možete pomoći volontiranjem ili donacijom. Popis za potrebne donacije ažuriramo svaki tjedan, a možete ga naći na našoj Facebook ili Instagram stranici
Trenutačno vrlo teško možemo pomoći ljudima koji su u Afganistanu, ali možemo pomoći izbjeglicama iz Afganistana i drugih zemalja, koji se trenutačno nalaze u Hrvatskoj. Free shop, koji se nalazi u sklopu našeg Integracijskog centra, mjesto je gdje tražitelji azila, azilanti i druge osobe u potrebi mogu besplatno dobiti odjeću, obuću, higijenske i druge potrepštine. U posljednjih tri mjeseca Free shop je posjetilo više od 250 Afganistanca. U Free shopu možete pomoći volontiranjem ili donacijom. Popis za potrebne donacije ažuriramo svaki tjedan, a možete ga naći na našoj Facebook ili Instagram stranici.
Također, ako ste nastavničkog ili pomagačkog zanimanja, možete se pridružiti našem timu koji pruža obrazovnu podršku djeci izbjeglicama. Ako želite pomoći na drugi način, možete sudjelovati i u ostalim integracijskim aktivnostima (primjerice, asistenciji pri traženju poslova)… Sve informacije o programima možete pronaći preko naše stranice.
View this post on Instagram
Koliko je dramatično stanje prema onome što se prikazuje u medijima u usporedbi s onim informacijama koje dolaze do Vas izravno od ljudi podrijetlom iz ugrožene sredine? Kao i uvijek u medijskim ratovima dvosmjerno je curenje vijesti – od panične borbe za živu glavu do varijante u kojoj talibani pokušavaju smiriti medije puštajući informacije da nikog ne treba biti strah njihova novonametnutog režima. Kome je za (ne) vjerovati?
Stanje je već dulje prilično dramatično, što se moglo vidjeti prema brojevima tražitelja azila iz Afganistana u cijeloj Europskoj uniji. Kao što je nedavno razvoj situacije i porast nasilja pokazao, ne treba vjerovati talibanima.
Naši volonteri pružaju podršku pri ostvarivanju prava, traženju poslova, traženju stanova, učenju jezika…
Ako možete opisati što se događa s izbjeglicama iz Afganistana kojima Vlada RH odobri azil – koji je proces dalje zbrinjavanja i smještanja ljudi u RH?
Ministarstvo unutarnjih poslova u 2021. odobrilo je samo devet (9!) azila. MUP ne dijeli informacije o nacionalnostima ljudi koji su dobili azil, no znamo da je od 2006. do 2018. godine državljanima Afganistana odobreno samo 44 azila i supsidijarne zaštite – taj trend do danas se nije popravio, zbog čega novoodobrene azile Afganistancima možemo nabrojati na prste jedne ruke. Usporedbe radi, europska stopa priznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom za Afganistance u 2020. godini bila je 59% već na prvoj instanci, a dodatno se povećavala nakon uloženih žalbi na negativno rješenje.
Budući da u Hrvatskoj integracijska politika obuhvaća samo osobe pod međunarodnom zaštitom (azil i supsidijarna zaštita) državno organizirani integracijski programi počinju tek od trenutka kad osoba dobije međunarodnu zaštitu. Važno je naglasiti da razdoblje čekanja na odobrenje međunarodne zaštite ponekad traje i godinama, za vrijeme čega se tražitelji azila oslanjaju na pomoć nevladinih organizacija.
Kada osoba dobije azil ima pravo na subvencionirano stanovanje u trajanju od dvije godine, pravo na pohađanje tečaja jezika, pravo na rad, pravo na zdravstvenu zaštitu i prava iz sustava socijalne skrbi, pod istim uvjetima kao i hrvatski građani. Međutim, iako su navedena prava zajamčena zakonom, često nailazimo na poteškoće pri ostvarivanju prava, budući da institucije još nisu upoznate s konceptom međunarodne zaštite. Naši volonteri stoga pružaju podršku pri ostvarivanju prava, traženju poslova, traženju stanova, učenju jezika itd.
Više od 150 volontera
Are You Syrious? je nevladina organizacija koja je pokrenuta s valovima izbjeglica iz Sirije? Koje je bila početna nit vodilja i kako je organizacija posložena strukturalno – kako funkcionirate kad budu ovakve krizne situacije, u smislu usmjeravanja ljudi, davanja informacija, povezivanja, rješavanja praktičnih problema?
Are You Syrious? je nastao 2015. godine kao inicijativa građana koji su potaknuti stanjem na balkanskoj ruti odlučili pomoći. Tada je situacija bila nešto drugačija nego što je danas budući da je postojao takozvani humanitarni koridor te su ljudi mogli slobodno putovati do zemalja u kojima su željeli zatražiti azil. Kada su se 2016. granice zatvorile, uz pružanje direktne humanitarne pomoći u Grčkoj i BiH, pokrenuli smo i integracijske aktivnosti u Hrvatskoj.
View this post on Instagram
Naša organizacija počiva na principu volonterstva, te uz tri zaposlene osobe imamo mnogo volontera koji pružaju integracijsku i druge oblike podrške tražiteljima azila i azilantima, ali se isto tako bave informiranjem javnosti o izbjegličkim pitanjima. Budući da smo volonterska organizacija, izrazito nam je važno pružiti provjerene informacije i informirati građane o načinima na koje se mogu uključiti kako bi pružili podršku osobama u potrebi.
Imamo i međunarodni tim volontera koji se bavi informiranjem javnosti o problematici izbjeglištva i aktualnim događanjima
Koliko je ljudi volonterski uključeno u vođenje takve organizacije poput AYS? Možete li funkcionirati na način da Vam taj društveni angažman bude zapravo jedini ili se to volonterski odrađuje kao dodatni posao uz neke primarne angažmane?
Udruga ima više od 150 volontera. Neki od njih rade na integracijskim projektima poput podrške djeci, organiziranju tečaja jezika, volontiranju u Free shopu, traženju poslova, podrške ljudima pri ostvarivanju njihovih prava… Također, imamo i međunarodni tim volontera koji se bavi informiranjem javnosti o problematici izbjeglištva i aktualnim događanjima.
Inicijalno je angažman svih bio volonterski, no budući na opseg posla koji trenutačno obavljamo, imamo 3 zaposlene osobe, a ostatak naših timova čine volonteri. Primjerice, volonteri koji pružaju podršku djeci pri učenju jezika i savladavanju školskih obveza su profesori, nastavnici i druge osobe pomagačkih zanimanja koje uz svoje redovne poslove daju svoju slobodno vrijeme kako bi omogućili jednake šanse djeci izbjeglicama.
Kakvo je uopće raspoloženje našeg društva u globalu prema izbjeglicama? Bez obzira na to iz kojeg kraja svijeta dolazili, dojam je da su ljudi ovdje često vrlo podozrivi. Na primjeru Sirijaca bilo je velikih podjela među onima koji su u svakom vidjeli potencijalnog terorista do onih koji su imali razumijevanja na tužne ljudske sudbine. Situacija s Afganistanom se doima sličnom. Ili?
Rekla bih da ono što možemo čitati u komentarima je zapravo glasna manjina. Mi smo već godinama svjedoci građanske solidarnosti kroz donacije za Free shop (besplatni dućan u Božidara Magovca), volontiranje i općenito zainteresiranost građanstva za pitanje izbjeglištva. Sav naš rad ne bi bio moguć bez lokalne zajednice koja nam svakodnevno pomaže. Posebno smo ganuti porukama koje su preplavile naš inbox nakon tragičnih događaja u Afganistanu, gdje su se deseci ljudi javili s upitima o tome kako pomoći i što mogu učiniti.
Postanimo društvo dobrodošlice
Frustrira li ponekad neefikasnost i sporost djelovanja Vladinog sektora, kad vidite koliko se realno može brže i bolje i efikasnije napraviti i djelovati kad nije tromi sistem alfa i omega pokretanja konkretne pomoći. To je bilo očito pri samoorganiziranju ljudi i pomoći kod potresa u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim selima s početka godine…
Sve naše integracijske aktivnosti nastale su iz realne potrebe, odnosno nemogućnosti sustava da omogući kvalitetnu integraciju. Primjerice, djeca izbjeglice imaju pravo na maksimalno 140 sati učenja hrvatskog jezika, nakon čega su uključeni u redoviti školski program te se smatra da mogu na isti način kao i njihovi vršnjaci pratiti školsko gradivo. Svima koji su učili neki strani jezik jasno je da, nakon 140 sati učenja jezika ne možete razumjeti udžbenike iz povijesti ili hrvatsku književnost.
View this post on Instagram
Svi se bojimo nepoznatog, ali pozivamo vas da dođete do našeg integracijskog centra, upoznate naše nove susjede i postanete dio društva dobrodošlice
Upravo zbog toga pokrenuli smo program koji pomaže djeci pri savladavanju školskog gradiva. I ostali programi koje smo pokrenuli poput tečaja jezika za odrasle, Free shopa, podrške pri traženja poslova nastali kao odgovor na sporost sustava. Naša ideja nije izgraditi paralelni sustav podrške, već pružiti podršku u trenutku u kojem je potrebna, istodobno zagovarajući sustavna rješenja.
U kakvom ste odnosu i komunikaciji s Vladinim sektorom? Gleda li se na vas kao na dobrodošlu pomoć i korekciju njihova (ne)rada ili kao smetnju ljudi koji se petljaju u područja koja su po njihovim PR oglasima – funkcionalna i pokrivena?
Uvijek smo otvoreni za suradnju i dijalog s Vladinim sektorom te vjerujemo da je međusobna podrška ključna za uspješnu integraciju. No, isto tako, uvijek smo spremni upozoriti na propuste sustava, posebice kad je riječ o kršenju ljudskih prava i prava tražitelja azila i azilanata.
Što mislite da treba konkretno promijeniti u odnosu na ljude izbjeglice iz cijelog svijeta ili u bilo kojoj drugoj vrsti nemoći kako bi solidariziranje s njihovom nevoljom imalo neupitan i konkretan, efikasan učinak, a ne vječno dijeljenje i parceliranje po pitanjima treba li pomoći ljudima u nevolji ili bismo ipak iz različitih razloga trebali još tri četiri puta promisliti prije nego što im se odluči pružiti ruka?
Vezno za ljude iz Afganistana, kao što sam naglasila na početku, oni su već ovdje i potrebna im je podrška. Svi se bojimo nepoznatog, ali pozivamo vas da dođete do našeg integracijskog centra, upoznate naše nove susjede i postanete dio društva dobrodošlice.