Petak, 30 srpnja, 2021

‘Vježbanje’ mozga: Kako možete povećati svoj kapacitet za sreću?

Kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki mentalna gimnastika za naš intelekt, 'vježbanje' mozga da osjeti (i ostane) s emocijama sreće, smirenosti i zadovoljstva je mentalna gimnastika za naše emocionalno zdravlje

Kada govorimo o mentalnom zdravlju, najčešće se usmjeravamo na neugodne emocije. Pitanja koja si postavljamo su: Kako da se riješim anksioznosti? Kako da se manje ljutim? Zašto mi bliski ljudi prigovaraju da mislim samo na sebe i kako da to promijenim? Na koji način mogu smanjiti stres i spriječiti sagorijevanje na poslu?

S jedne strane, to je logično jer, kao i kod medicinskih problema, počinjemo razmišljati o promjenama koje trebamo unijeti u život tek onda kada osjetimo bol i neugodu. Dok god nemamo nikakve simptome, tjelesno zdravlje nam nije u fokusu. Dok god osjećamo mir i zadovoljstvo na psihičkom planu, emocija sreće nam nije u fokusu. Međutim, trebala bi biti.

Mentalna gimnastika za naše emocionalno zdravlje

Kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki mentalna gimnastika za naš intelekt, ‘vježbanje’ mozga da osjeti (i ostane) s emocijama sreće, smirenosti i zadovoljstva je mentalna gimnastika za naše emocionalno zdravlje. Iako zvuči jednostavno, zapravo veliki broj ljudi ima problem baš s osjećajima sreće. Nekima je teško ostati u smirenom stanju jer odmah predosjećaju katastrofu iza ugla; drugi su odrastali u obiteljima u kojima su se bliski članovi obitelji borili s nekom bolešću ili financijskim teškoćama, pa je iskazivanje emocije sreće dok drugi pate dobilo oznaku sebičnosti i neobzirnosti prema drugima.
O kojem se god scenariju radilo i što god da smo doživjeli u prošlosti, nikada nije kasno staviti emociju sreće u fokus.

Koristi koje na taj način dobivamo su nebrojene

  1. Kada smo opušteni i zadovoljni, kreativniji smo i bolje rješavamo probleme. Zašto? Strah, anksioznost, ljutnja i napetost su dio ‘bori se ili bježi’ reakcije, a to znači da smo tada usmjereni isključivo na borbu ili bijeg od opasnosti (npr. kako izbjeći da se prilikom javnog izlaganja osramotim pred kolegama), percepcija nam je sužena i zanemarujemo cijeli niz drugih opcija koje su nam na raspolaganju (kako mogu motivirati kolege i prenijeti im bar dio pozitivnog uzbuđenja koje sam osjetila dok sam se pripremala za izlaganje na xy temu).
  2. Sreća kroz djelovanje hormona endorfina jača imunitet i smanjuje rizik od bolesti.
  3. Osjećaji sreće i zadovoljstva povećavaju vjerojatnost da ćemo biti uspješni u ostvarivanju bliskosti s drugima. To se događa zbog toga što je sreća na tjelesnoj razini povezana sa senzacijama širenja i topline u tijelu, nasuprot stisnutosti i grčenja mišića kada smo anksiozni, što nas čini otvorenijima za davanje i primanje.
  4. Umjesto usmjeravanja na to kako se riješiti neugodnih emocija, što najčešće samo pojačava te iste emocije i zatvara nas u začarani krug bespomoćnosti i razočarenja, usmjeravanje pažnje na ugodne emocije pomaže nam da se intenzitet neugodnih emocija u našem životu s vremenom smanji, i da trajanje neugodnih emocija postane kraće.

A kako povećati naš kapacitet za sreću?

  • Svakodnevno pronađite bar jedan mali trenutak radosti: igranje s psom, promatranje zalaska sunca, ukusan ručak, slušanje omiljene pjesme ili gledanje serije… Bez obzira na to koliko naizgled dosadan život vodite, ako svjesno tražite ove mikro-trenutke radosti, pronaći ćete ih.
  • Ne vršite pritisak na sebe da zadržite emociju sreće, ne brinite zbog njezine prolazne prirode i nemojte se okrivljavati jer ne osjećate više radosti. Samo neka trenutak bude takav kakav jest.
  • Usredotočite se na to kako trenutak radosti osjećate u svom tijelu, u području ispod vrata naniže. Što vam u vašem tijelu govori da proživljavate radost? Skenirajte svoje tijelo od glave do pete i nogu i natrag do glave, sa stavom znatiželje i prihvaćanja.
  • Uživajte u ugodnim senzacijama koje izaziva radost. Upotrijebite duboko trbušno disanje kako bi još malo ostali u trenutku. (Zadržavanje daha uobičajen je način na koji zaustavljamo emocije). Ako osjetite napetost ili anksioznost, pokušajte zamisliti da vaše tijelo postaje veće. Držite se uspravno i otvoreno kako biste mogli stvoriti prostor za potpuno iskustvo radosti.

Kao što posvećujemo vrijeme izgradnji tjelesne snage, vrijedi posvetiti vrijeme i izgradnji većeg kapaciteta za sreću!

________________________________________________________________________

Andrea Gerčar rođena je 1986. godine. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010., a nakon toga je završila četverogodišnju edukaciju iz gestalt psihoterapije prema kurikulumu Instituta za integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga pri IGW centru Zagreb. Dodatno se usavršavala u području art terapije, transakcijske analize, kognitivno-bihevioralne terapije te terapije usmjerene na samo-suosjećanje.
Ciljne skupine s kojima radi su adolescenti i odrasli s poteškoćama kao što je anksioznost, depresija, nisko samopoštovanje, izloženost traumatskim iskustvima, problemi u komunikaciji i bliskim odnosima, sagorijevanje i/ili konflikti na poslu, problemi identiteta i životnih faza.

Pročitajte još...

Ako je mogao Ed Sheeran, možete i vi: očistite se od društvenih mreža!

Pretjerivanje s društvenim mrežama može izazvati nepovezanost i izoliranost od stvarnog svijeta, što se posebno primjećuje kod ljudi koji imaju problema sa samopoštovanjem, tjeskobom ili depresijom... Pomisao o isključivanju sa društvenih mreža nikad nisu bili primamljivija

6 korisnih savjeta za one koji tuguju za životom prije pandemije

Stručnjaci vjeruju kako je pandemija koronavirusa zarobila svijet u neku vrstu kolektivne i kronične tuge, jer žalimo za poslovima, vezama, praznicima, normalnošću i ostalim opipljivim i nematerijalnim gubicima. Kroničnu tugu doživljavamo na mnogo načina, a mi donosimo savjete kako je što lakše prebroditi

Kako se u jeku pandemije oduprijeti – crnim mislima?

Kada ste se pobrinuli za stvari nad kojima imate kontrolu, vježbajte toleranciju na stvari nad kojima nemate kontrolu. Briga je korisna samo kada imamo konkretan problem na kojeg možemo utjecati. U suprotnom, briga privlači još brige, i to je onda priča bez kraja

Kreativni načini koji nam pomažu da vratimo smisao i kontrolu nad životom

Mnogi pisanje doživljavaju kao vrlo zamornu i dosadnu aktivnost, za koju, uostalom, niti nemaju vremena. Međutim, toliko je mnogo načina na koje možemo voditi dnevnik. Pisanje je samo jedan od njih

Povezano

Bye, bye tehnologije: 10 kreativnih prijedloga za opuštajuće hobije

Zaboravljanje problema, rješavanje napetosti i osjećaj produktivnosti preporodit će vas, a potrebno je samo da odaberete čime se želite baviti...

Ljeto – prekretnica i vrijeme za nove životne odluke i ciljeve

Za stvarne promjene važni su vrijeme i dosljednost pa stoga ne čudi kako je ljeto - druga 'prekretnica' po popularnosti u donošenju odluka za novim promjenama i izazovima. No, što učiniti da nam se one ipak ostvare i kako doći do željenih ciljeva?

Savjet psihologinje: Kako najbolje iskoristiti godišnji odmor?

Uz par stvari koje možete učiniti za sebe prije, tijekom i nakon godišnjeg odmora, moguće je izvući maksimum iz svakog, pa i ne baš idealnog godišnjeg odmora.

Vaš ‘unutarnji kritičar’: Kako prestati omalovažavati samog sebe?

Za omalovažavanje i smanjenje samopouzdanja kriv je naš "unutarnji kritičar". To je onaj dosadni glas u našoj glavi koji kritizira, krivi, omalovažava, propitkuje, stvara sumnje i umanjuje naša postignuća... Kako se 'obračunati' s njime?

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime