Petak, 22 rujna, 2023

Juraj Šebalj: Uvođenje strujnih automobila je politička odluka manjine!

Strujni automobili su jednostavniji i čišći, ali infrastruktura i proizvodnja struje nisu spremni trenutačno za takav izazov. Bar ne tako brzo, ističe najpoznatiji hrvatski vozač rallyja

Uloviti Juraja Šebalja je doslovno lov kojota na pticu trkačicu bez poznatog kmiii kmiii. Brzina kojom čovjek ulazi u nove projekte je teško prepričljiva.



Kako je Jeremy Clarkson trademark auto moto industrije u svijetu, tako je Šebalj postao sinonim i komunikator, lice za ovaj prostor. Njegovih 5 minuta je doslovno 5 sekundi, brzo i točno.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Juraj Šebalj (@juraj_sebalj)

Uz Niku Pulića za ranije generacije, ime Juraja Šebalja je medijski najviše prepoznatljivo kada govorimo o stručnjaku za sve vrste auto moto industrije. Koliko se dugo ili kratko bilda taj status i koje su korijeni osim petnaestogodišnjih pobjeda na brojnim nacionalnim i regionalnim rallyjima?

Znate, postoje djeca kojoj količina autića u djetinjstvu nikada nije bila dovoljna. Nikad se nisam zapravo prestao igrati s njima. Radim i neke druge poslove, a ovo shvaćam kao hobi i igru. Vozim utrke, pratim automobilsku industriju i u budućnosti ću se ozbiljnije pozabaviti aspektom sigurnosti prometa.

Društvene mreže su dio alata

Povlači li sav taj medijski angažman i snaga na društvenim mrežama određene odgovornosti?

Treba u svemu imati mjeru. Društvene mreže su dio alata koji mi je omogućio izraziti se. Nekad su to bili samo TV i novine, ali su društvene mreže puno bliže i direktnije, a to publika voli. Ako me netko želi pitati nešto, jednostavno klikneš i pitaš. I ja odgovorim.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Juraj Šebalj (@juraj_sebalj)

Na globalnoj razini sinonim za auto moto svijet su Jeremy Clarkson i Top Gear – ima li analogije između uloge na nacionalnoj i regionalnoj razini između TV-a i web/video Vašeg angažmana?

I da i ne. Jeremy ima puno širi repertoar od mene. Evo sad radi poljoprivrednu emisiju u svom stilu. Ja sam sportaš i tu dobro prolazim kod publike, ali sam još na početku. Relativno se kratko bavim aktivnim (5 godina) snimanjem priloga o automobilima, tako da je to još sve friško.

Tko je kriv?

Aktualni projekt u suradnji sa 24 sata je web serijal “Tko je kriv”, analiza prometnih nesreća. Izvor materijala je potencijalno nepresušan. Ili? Možete li nam u nekoliko rečenica predstaviti projekt?

“Tko je kriv” je samo jedan od mojih formata. Internet je divno mjesto i publika ti odmah kaže što voli, a što ne. Kada osjetiš tu vibru, onda si zaista uspio. Uz Auto market, gdje jednom tjedno recenziram automobile, u suradnji sa 24 sata pokrenut je i ovaj projekt koji možda nije toliko atraktivan, ali svakako edukativan, a to je jako važno. Komentiramo prometne nesreće, zašto i kako se nešto dogodilo i što možemo napraviti kako bismo ih spriječili.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Juraj Šebalj (@juraj_sebalj)

Prije toga je bio projekt s „vrištanjem zvijezda“. Bez otkrivanja poslovnih tajni naravno, ali je li off the record bilo anegdota koje su za prepričati i tko je ostavio najbolji dojam kao najpoželjnija suvozačica ili suvozač?

Bilo je tu svega. To je zapravo mali reality show, u kojem ništa nije fingirano. Dalibor Petko je glavni krivac kao probni gost koji je povraćao nakon nekoliko krugova. Pogledali smo snimljeni materijal i zaključili da je to sjajno.

Kako se pandemija odrazila na auto industriju u svijetu, a kako kod nas? Pad prodaje, novi trendovi…?

Ne dobro. Trenutačno nedostaju čipovi, a novi automobili su ih prepuni. Materijal poskupljuje, transport, automobili se proizvode na svim krajevima svijeta u kojima je situacija s koronom šarena. Neki automobili su spremni za isporuku, neki se čekaju godinu dana. Dakle, kaos.

Je li tijekom Vaše aktivne rally karijere i natjecateljskog dijela bilo po život opasnih situacija?

Direktno ne. Nisam imao teških nesreća i bilo bi dobro da tako i ostane. Iako je stupanj sigurnosti danas relativno visok, riječ je o sportu koji je nepredvidiv, a to mu svakako daje svoju draž.

Loš suvozač

A u normalnim cestovnim prometima? Dogodi li se ikad grdih i “za dlaku” situacija?

Ne. Pazim kako vozim i pazim na druge, ali ne mogu utjecati na druge. Recimo da sam u otvorenom prometu ranjiv isto koliko i na natjecanju.

Kakvi su Hrvati/Hrvatice vozači/ce? Postoje li neke adekvatne procjene ili je sve do dojma? Kad god malo padne kiša, Zagreb, Rijeka, Split – nema dana da ne vozim i ne vidim po nekoliko prometnih nesreća, kao da zaborave voziti…

Problem je što puno vozača nisu spremni za takve uvjete. Sve je ok kada je suho i sunčano, ali noć i kiša predstavljaju problem i tu treba puno više iskustva. To ti je kao plovidba mirnim i uzburkanim morem. Automobili su danas moderniji i sigurniji, no treba još vremena proći da autonomna vožnja zavlada u većini. To će biti dobro.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Juraj Šebalj (@juraj_sebalj)

Kakav je Juraj Šebalj kao suvozač? Ako je ikad 🙂. Prigovara li ili je skuliran i nasmijan?

Loš, ima malo ljudi kojima vjerujem.

U Hrvatskoj se automobilska industrija, čini se, veže uz Matu Rimca i njegove poslovne uspjehe. Postoji li još išta osim toga vrijedno spomena po Vašem mišljenju?

Ima puno malih tvrtki koje rade za automobilsku industriju, ali osim Rimca, nemamo tako kompletnu firmu.

S obzirom na kulturološko podneblje i tradicionalnu sklonost određenih krajeva zemlje vinu i drugim alkoholima, treba li u prometu tolerirati ikad išta iznad 0 promila?

To je teško pitanje. 0% alkohola nije ništa promijenilo koliko znam.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Juraj Šebalj (@juraj_sebalj)

Infrastruktura i proizvodnja struje nisu spremni

Jesu li automobili koji se ne pokreću na dizelsko i benzinsko gorivo budućnost autoindustrije i ako jesu, koja je procjena mogućeg switcha na globalnoj razini?

Uvođenje strujnih automobila pod krinkom ekologije je politička odluka manjine koja će biti nametnuta većini. Da, strujni automobili su jednostavniji i čišći, ali infrastruktura i proizvodnja struje nisu spremni trenutačno za takav izazov. Bar ne tako brzo.

A ove razne “bespilotne” cestovne letjelice i testovi – od Tesle nadalje. Kolika je (ne)sigurnost voziti prometom u programiranim automobilima bez vozača. Je li to još uvijek Blade Runner budućnost s pozicije masovne upotrebe i ograničeno samo za neke test poligone po Americi ili se u tom smjeru može razvijati?

Može se itekako razvijati. Tehnologija postoji i dobro funkcionira, ali je opet problem u infrastrukturi – prometnicama koje nisu prilagođene i situacijama koje sustav ne može prepoznati. Što ćemo kad padne 10 cm snijega? Ni jedan sustav za to nije spreman. Nema traka, kamere ne rade, a ti kao korisnik nisi volan primio u ruke 6 mjeseci? Ima puno izazova koji će se s vremenom rješavati. Ja sam na strani moderne tehnologije, ali nisam sektaš. Razmišljam široko, ali treba biti oprezan u izjavama i skromniji u očekivanjima.

Možda najteže pitanje za kraj, ali koja je najbolja vrsta automobila po osobnom ukusu Juraja Šebalja?

Sada nakon svega mogu reći da ne znam, ali stvarno ne znam. Svi imaju svoje prednosti i mane.

Pročitajte još...

Anamarija Prgomet: Život bez otpada i kanti za smeće je moguć!

Anamarija Prgomet prije tri je godine prva u Hrvatskoj odlučila živjeti prema načelima zero waste pokreta. Trebalo joj je 4 mjeseca da pronađe sve alternative takvom životu, ali puno dulje da i druge inspirira da stvaraju manje smeća

Antonella Šantek: Cura koja crta ‘Lutajuće knjige’ i pomaže beskućnicima!

Aktivistica i ulična umjetnica Antonella Šantek pokrenula je projekt 'Lutajuće knjige' - oslikavajući raspadnute stranice starih knjiga razveseljava brojne Zagrepčane, a prije 9 godina, nakon što je upoznala Milu Mrvalja, koji je tada bio beskućnik i s kojim je postala jako dobra prijateljica osnovala je udrugu 'Fajter'

Arhitektica Ivana Živičnjak: U Australiji radim na robotic hubu – boljem od Amazonovog

Zagrebačka arhitektica otvoreno progovara o prednostima i manama života u dalekoj Australiji, kamo se zbog posla preselila prije 7 godine, te ističe kako i tamo ima korupcije i nepotizma, samo su manje očiti nego u Hrvatskoj

Autentični i drugačiji: Tko su najpoznatiji hrvatski mikro influenceri?

Andrea Pančur, Monika Smiljanić, Petra Bulić i Stjepan Cutvarić četiri su mikro influencera čiji se profili ističu u 'moru' drugih. Upravo zato su privlačni sve većem broju brendova i kompanija

Povezano

Kako se izboriti za veću plaću? Donosimo savjete!

Najvažniji korak u procesu traženja veće plaće je razgovor s poslodavcem, znamo koliko težak može biti taj prvi korak, pa stižemo u pomoć

Imate li ove vještine? One će biti ključne za dobivanje posla u budućnosti

Istraživanje je identificiralo niz od 56 temeljnih vještina koje će koristiti svim građanima i pokazalo je da će osobe koje imaju ove vještine imati veću vjerojatnost zaposlenja, veće prihode i biti zadovoljniji poslom koji obavljaju

Prof.dr.sc. Darko Tipurić: Globalizacija stvara nejednakosti koje škode ekonomskom rastu

Rezultat nužnih gospodarskih promjena u Hrvatskoj ne smije biti nova verzija predatorskog kapitalizma koja će dodatno raslojiti i uvećati razlike u društvu, nego civilizacijska politika razvoja koja treba balansirati ekonomske, socijalne i ekološke ciljeve. Novi svijet mora postati bolji od onoga u kojemu živimo, ističe predsjednik Hrvatskog društva ekonomista

Aleksandra Dojčinović otkriva sve o novim poslovnim poduhvatima

Nova kolekcija Aleksandre Dojčinović donosi tako po prvi put capsule kolekcije za sve prilike, od divnih i mekanih jakni i čizama za nezaboravne dane na snijegu, mekanih pletenih haljina i toplih kaputa, preko fenomenalnih poslovnih komada u vibrantnim tonovima

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime