Anamarijina priča o recikliranju, smanjenju otpada i sveopće brige za planet započela je u ljeto 2017. godine kada se preko interneta upoznala sa svim načelima zero waste pokreta. Iako Slavonka po rođenju, Anamarija je već tada imala ‘staž’ od 10 godina kao vegetarijanka, a zadnje tri godine veganstvo je njezin životni izbor.
Proučavajući veganski način prehrane, automatski počinje istraživati i minimalizam, osjećajući kako je količina stvari koju posjeduje polako počinje – gušiti! Njezine su je odluke na koncu dovele do života bez otpada i pokretanja zero waste pokreta u Hrvatskoj. Priznaje nam kako joj je za prilagođavanje takvom načinu života trebalo otprilike 4 mjeseca! U tom razdoblju pronašla je sve alternative bitne za njezinu svakodnevnicu.
“Neka sveopća definicija zero waste života je da naš otpad ne šaljemo na odlagališta niti u spalionice. Ja bih dodala i u prirodu, poštujući pet pravila (5R): reduce, refuse, reuse, recycle, rot. U prijevodu toznači da smanjimo količinu stvari općenito, da odbijemo sve što ne trebamo, a nudi nam se, da ponovno upotrebljavamo sve što imamo doma, da recikliramo ono što je moguće reciklirati (u Hrvatskoj se reciklira 17% otpada što je jako malo i recikliranje nije održivo rješenje) ako ne možemo zadovoljiti prethodna tri pravila, i za kraj kompostiranje jer 50% našeg otpada jest biootpad koji može postati bogati humus”, objašnjava Anamarija.
Zato zero waste za nju osobno znači život bez otpada – na svim razinama: fizičkoj, mentalnoj, emotivnoj, duhovnoj.
“Odabirem zero waste jer je njegova prednost ta da živimo u suživotu s prirodom i prirodnim zakonitostima. Ujedno izgrađujemo čvrstu vezu sa sobom i svojom okolinom. Život bez otpada je predivan, ohrabrujući životni stil koji nas priprema za život u budućnosti kada će biti potrebno brzo se prilagođavati klimatskim promjenama. Ključno je ne vezati se za stvari, naučiti sve o preživljavanju u divljini, samoniklom jestivom i ljekovitom bilju, povezati se sa lokalnim farmerima, i biti sretan”, otkiva naša sugovornica. Ujedno, preporučuje čitateljima Mixera da, ako razmišljaju o takvom načinu života, započnu s malim koracima i postepeno ih uvode u svakodnevicu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Anamarija često drži predavanja o tome kako preći na zero waste način života. Primjerice, nije cilj takvog života prestati koristiti plastiku uopće, nego smanjiti proizvodnju otpada. Najveći je problem, stoga, plastika za jednokratnu uporabu, a ne plastične zdjele ili neki dugo iskoristivi predmeti koje svi doma imamo. No, ne treba, zato, kupovati proizvode u ambalaži, a odjeću se može kupovati u second hand trgovinama ili je darivati. Upravo je Anamarija jedna i od osnivačica popularne grupe Sharing is caring. Na njoj ljudi dijele višak stvari jedni s drugima i rješavaju se nepotrebnih stvari iz svog života – a koje su drugima možda neophodne.
“Iako zvuči trendy, obožavam svoju šalicu za kavu za van jer ju puno koristim i multifunkcionalna je. Iz nje pijem vodu, a služi mi i kao posudica za hranu ili teglica za kupovinu u rinfuzi. Drugi predmet je menstrualna čašica jer je to proizvod za koji vrijedi uložiti novac. Postoje i dobre zamjene za razne higijenske potrepštine za koje možda niste znali. Umjesto plastičnih predmeta koristite četkicu za zube od bambusa, metalnu britvicu, platnene uloške i menstrualnu čašicu, metalni čistač jezika, metalni štapić za uši, platnene blazinice…”, savjetuje Anamarija.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Sama proizvodi i neke prehrambene proizvode, što nije teško niti vremenski niti ekonomski. Svi prehrambeni i kozmetički proizvodi, objašnjava, mogu se napraviti unutar jednog sata. Nekada više vremena izgubimo odlaskom u trgovinu. Najdraže postignuće joj je bilo kada je napravila svoj tofu od kuće.
Anamarija smatra kako se svijet Hrvata sve više razvija u posljednjih par godina. Ako ju ne razvijaju, klimatske promjene će ih natjerati. Tko se ne prilagodi, neće moći opstati. Živjeti Zero Waste u Hrvatskoj je moguć, iako je u manjim sredinama trenutno to kompliciranije nego u Zagrebu – gdje je sve dostupno nadohvat ruke. No, prednost malih sredina je ta da se ljudi mogu lakše međusobno povezati i razmijeniti svoje proizvode. To je iznimno bitno za održivu budućnost čovječanstva. Zato kupuje od malih proizvođača i bira domaće OPG-ove, u trgovinu nosi platnene vrećice koje može koristiti više puta, a kad se zaprljaju oprati ih u perilici rublja, a uz to, kupuje na provjerenim štandovima, i sa sobom uvijek nosi svoje staklenke i kutijice za namirnice u koje sprema kupljene namirnice. Za dezinfekciju doma ne koristi kupovna sredstva nego ih sama izrađuje, poput aromatičnog octa za čišćenje, a sama izrađuje svoju pastu za zube, sapune i druge proizvode za osobnu higijenu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kroz razgovor smo i mi naučili nekoliko stvari o reciklaži. Primjerice, Anamarija kaže kako se staklo može reciklirati bezbroj puta i pritom ne gubi na svojoj kvaliteti za razliku od plastike. Postoji 7 poznatih vrsta plastike, a najsigurnija za upotrebu je plastika broj 5 PP i u nju se najčešće pakira hrana. Proizvođačima plastike je isplativije proizvoditi novu plastiku nego reciklirati postojeću. Uvijek preporučuje da ljudi „kupuju lokalno, misle globalno“. Također ukoliko se želite više informirati o održivom načinu života, YouTube kanal „Sustainable vegan“ postoji puno informacija i ideja o održivom načinu življenja.
Fotografije: Instagram/@heytrentini