Prema zadnjim službenim podacima iz 2019. godine u Hrvatskoj je između 80.000 i 100.000 neplodnih parova, što je više od polovice parova u reproduktivnoj dobi.
Statistički gledano stopa neplodnosti kreće se između 15 i 18 posto parova što je podatak koji se, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) slaže s postocima razvijenih zemalja zapadne hemisfere. No, za razliku od njih Hrvatska bilježi i drugu negativnu statistiku što se tiče populacije, a to je velik brojje visok postotak starog stanovništa, pa je razumljiva briga i strah demografa o budućnosti naše zemlje.
Samo se 10 posto parova liječi od neplodnosti
Nažalost, prema statistikama tek se deset posto parova liječi od neplodnosti unatoč činjenici kako su u našoj zemlji na raspolaganju različite metode liječenja i medicinski potpomognute oplodnje koje prate najnovije svjetske trendove.
Koliko je (i je li) pandemija utjecala na MPO (medicinski potpomognutu oplodnju, razgovarali smo s jednim od najboljih hrvatskih liječnika, specijalistom ginekologije i opstetricije te subspecijalistom humane produkcije dr. med. Nenadom Škvorcom, vlasnikom samoborske Poliklinike Škvorc.
“Pandemija nije toliko utjecala na sam broj zahtjeva, tj. broj parova koji su došli na konzultacije, jedino smo zbog epidemioloških mjera dio konzultacija odgodili na kraće vrijeme. Na samom početku pandemije sve smo zahvate odgodili za otprilike mjesec dana, a nakon toga smo cijelo vrijeme normalno radili, uz provođenje svih epidemioloških mjera za sprječavanje širenja zaraze, te obavezno testiranje svih parova prije početka postupka izvantjelesne oplodnje i u tijeku postupka. Kroz zadnjih gotovo godinu dana radili smo u dva odvojena tima, jedan liječnik sa svojim sestrama i svojim biologom. Sada, nakon što je kompletno osoblje procijepljeno (neki su i preboljeli Covid 19), sve se vratilo na raniji način rada”, objašnjava nam dr. Škvorc.
Preslaba educiranost parova o plodnosti
Iako mu na konzultacije najčešće dolaze parovi oko 35+ godina, postoje i oni znatno mlađi, oko 25 godina koji su na Poliklinici Škvorc potražili pomoć u rješavanje njihove neplodnosti. Ovisno o uzroku i pridruženim bolestima (razlozi neplodnosti nisu se promijenili od začetka postupaka MPO: otprilike 1/3 su muškarci, 1/3 žene i 1/3 idiopatska neplodnost) dr. Škvorc upozorava na dva faktora koja su posebno upozoravajuća. Jedan je preslaba educiranost parova o plodnosti i o najboljim godinama kada bi trebalo roditi.
Drugi je faktor činjenica kako nešto veći broj žena sve ranije ulazi u prijevremenu menopauzu, bez evidentnog razloga!
“Zna se kako plodnost žena pada s godinama, te je već nakon 35. godine relativno mala, a posebno kasnije. Evidentno je kako se danas majčinstvo stavlja na drugo mjesto, nakon karijere, uživanje, putovanja… a kad se par odluči na roditeljstvo, često bude prekasno. Stoga uvijek apeliramo na ginekologe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da pacijentice šalju na daljnju obradu čim primijete da se smanjuje folikularna rezerva ili da je spermiogram partnera nešto lošiji te unatoč redovitim spolnim odnosima par u otprilike godinu dana ne ostvari trudnoću”, objašnjava dr. Nenad Škvorc.
Prosjek uspješnosti postupaka medicinske oplodnje na Poliklinici Škvorc je oko 40% što je bolje od prosjeka državnih ustanova.
Na naše pitanje koji par je najviše puta išao na medicinski potpomognutu oplodnju u njegovoj Poliklinici, dr. Škvorc nam odgovara kako je kod njih jedan par išao 6 puta, dok iz anamnestičkih podataka zna par koji je takav postupak prolazio čak 12 puta. Njihov ukupno 13. postupak, ali prvi u Poliklinici Škvorc na kraju je bio sretan i iz njega su se rodili – blizanci!
Najnoviji svjetski trendovi vrlo brzo stižu u Hrvatsku
Iako je neplodnost postojala i prije pandemije, ne može se isključiti kako su stres i ubrzani način života mogući dodatni uzrok neplodnosti.
“Neplodnost je bolest kao i svaka druga bolest, za koju postoje (više ili manje) uspješni načini liječenja. Postupak je, naravno, uspješniji što je pacijentica mlađa i zdravija, odnosno oba partnera, te ako surađuju glede uzimanja terapije. Naravno, iznimno je bitna i dobra suradnja liječnika i embriologa koji samo zajedničkim djelovanjem mogu postići dobar uspjeh. Uz to, jednim dijelom i dobra opremljenost laboratorija prema preporučenim standardima može imati ključnu ulogu u tome hoće li se neki par ostvariti kao roditelji ili ne”, kaže naš sugovornik.
Uvijek apeliramo na ginekologe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da pacijentice šalju na daljnju obradu čim primijete da se smanjuje folikularna rezerva ili da je spermiogram partnera nešto lošiji te unatoč redovitim spolnim odnosima par u otprilike godinu dana ne ostvari trudnoću!
Dr. Nenad Škvorc oduvijek posebnu pažnju posvećuje dodatnim edukacijama, a zbog pandemije žali što su jednim dijelom on i njegovo osoblje ostali ‘zakinuti’ za razna predavanja, kongrese i radionice na kojima se prate novi trendovi. No, znanost kontinuirano radi na poboljšanju tehnika i posebno medija kojima se liječnici služe prilikom oplodnje (poput, primjerice, postupaka Sperm Slow, EmbryGlu i drugih) a sva ta najnovija otkrića vrlo brzo stižu i u Hrvatsku.
Sve više neplodnih parova iz drugih zemalja dolazi u Hrvatsku na MPO
Jedan dio kontroverzi koje se ponekad vežu uz medicinski potpomognutu oplodnju svakako je i tzv. Manipulacija zametaka, o čemu dr. Škvorc kazuje: “Već dulji niz godina u izradi je novi zakon o MPO; stari zakon se dosta bazira na donaciji sjemena i jajnih stanica, za što kod nas ne postoje mogućnosti (ne postoji banka sjemena niti mogućnost donacije jajnih stanica), a vezano uz ‘manipulacije’ oko zametka ima vrlo malo jasnih smjernica, te svaki Centar za MPO treba postupati u skladu s etičkim i moralnim načelima”.
Zahvaljujući uspješnosti u postupcima MPO-a u Polikliniku Škvorc sve više dolazi i parova iz inozemstva: iz Slovenije, BiH, Njemačke, i prije nekoliko godina jedan par iz USA (na kraju s uspješnim rezultatom).
Iako njima nije omogućen postupak subvencioniran od strane HZZO-a kao domaćim pacijentima, a cijene privatnih postupaka budu i do 30 posto skuplje, mnogi parovi u nastojanju da osjete čari roditeljstva pomoć traže upravo u Hrvatskoj. A neki od tih parova, čak i nakon što postupak uspije i postanu roditelji, dolaze ponovno želeći proširiti svoju obitelj na više članova!