U Amsterdamu je danas u 74.-oj godini preminula Dubravka Ugrešić, jedna od najcjenjenijih hrvatskih književnica, scenaristica i esejistica. Zlatno pero domaće književnosti i autorica nekih od vrlo čitanih i cijenjenih djela jugoslavenske postmoderne osamdesetih, devedesetih i dekada poslije promjene država.
Tko nije čitao “Život je bajka”, “Forsiranje romana-reke”, “Muzej bezuvjetne predaje”, “Ministarstvo boli”, “Kulturu laži”, “Zabranjeno čitanje”, “Karaoka kulturu”, gledao “To nije moj život, to je samo privremeno” (TV serijal prema “Za sreću je potrebno troje”), “Kako preživjeti do prvog”, na stranu Štefica Cvek i Baba Jaga kao najpoznatije pop kulturne heroine prostora i vremena koje su nadišle svoj literarno filmski teren oživljavajući duh dijela generacija naših roditelja, malo je reći da je propustio centralna mjesta hrvatske moderne književnosti 20. stoljeća. I to je samo dio njene literature i kunsta.
Dobitnica je mnogih književnih priznanja
Nakon odlaska iz ratne Hrvatske bila je gošćom predavačicom na više američkih i europskih sveučilišta, uključujući Harvard, UCLA, Columbiju i Slobodno sveučilište u Berlinu, a dobitnica je mnogih referentnih književnih priznanja poput NIN-ove nagrade i Međunarodne nagrade za književnost Neustadt. Ona je eklatantnim primjerom kako se Hrvatska odnosila prema politički nepodobnim i neimpotentnim autorima koji su odbili klečati Tuđmenovim vizijama kulture.
View this post on Instagram
Reći će Sanja Sarnavka na profilu svoje društvene mreže: „Žena koja je bila gigant intelektualka, teoretičarka književnosti, vrhunska spisateljica. Opravdano ogorčena zbog progona koje je doživjela, preselila je 1993. u Amsterdam i do kraja se osjećala kao disidentkinja. Nije posebno cijenila hrvatski feminizam jer je bila uvjerena da nije bila dovoljno branjena, ali se nadam da ju većina feministkinja cijeni i poštuje kao što to činim ja. Za mene je danas dan žalosti“, sublimirajući generalni osjećaj javnosti nakon agencijske vijesti potvrđene od strane Multimedijalnog instituta.
Autorica je brojnih popularnih romana
Dubravka je rođena u Kutini 1949., a diplomirala je rusistiku i komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radila u Zavodu za znanost o književnosti u periodu od 1974. do 1993. godine kada je uslijed napada pronacionalističke javnosti i ratnim vihorom indoktriniranih domoljuba odselila u Sjedinjene Američke Države, a potom u Amsterdam gdje je živjela do smrti. Najveći krimen bili su njeni antiratni i antinacionalistički stavovi te kritika tadašnje vrišteće vlasti.
Ono po čemu će je javnost najviše pamtiti su iznimno popularni romani, knjige “Štefica Cvek u raljama života” i “Forsiranje romana reke”, te rado ekraniziranje njenih djela, osobito od strane Rajka Grlića i Snježane Tribuson, za koje je bila autorica nekoliko filmskih i TV serijal scenarija (“U raljama života”, “To nije moj život, to je samo privremeno”, “Za sreću je potrebno troje”, “Kako preživjeti do prvog”). Ljubitelji pak društveno angažirane literature pratili su je kroz bavljenja pitanjima disidenata, identiteta ljudi protiv sistema, vremenom, prostorima i aveti povijesnih, političkih, socijalnih, kulturnih okvira nastalih raspadom Juge. Ne toliko jetka, ali ni različita od Igora Mandića nije bježala od polemika, javnih rasprava, propitivanja tabua, ali uvijek uz crtu ironije.
View this post on Instagram
Knjige su joj prevedene na više od dvadeset jezika
Početkom karijere pisala je i za djecu, njen prvi roman bio je „Mali plamen“, a prevodila je djela ruske književnosti (Harmsa između ostalih), no unisonu emancipaciju te prepoznavanje od hrvatske i jugoslavenske javnosti doživjela je kao autorica knjiga “Poza za prozu”, “Život je bajka”, “Američki fikcionar”, “Kultura laži”, “Muzej bezuvjetne predaje”, “Zabranjeno čitanje”, “Ministarstvo boli”, “Nikog nema doma”, “Baba Jaga je snijela jaje” i “Lisica”, prevedenih na više od dvadeset svjetskih jezika. Da dodatno zaoštri uskogrudnim nacionalistima tog doba bila je jednom od pokretačica “Leksikona Yu mitologije” u kojem se pobrajalo pop kulturnih i društvenih dobara zemlje nestale u ratu početka 90.-ih.
View this post on Instagram
Dubravka je svojim djelima ostavila značajan trag literarne kulture i političke nekulture jednog naroda i nadživjela mitologiju jednog prostora i vremena.
Naslovna fotografija: YouTube screenshot