Petak, 15 listopada, 2021

Dr. Marko Tarle: Zaposlenici KB-a Dubrava već mjesecima stalno gledaju smrti u oči

Liječnik iz KB-a Dubrava otvoreno progovara o pandemiji koronavirusom, situaciji u tzv. COVID bolnici, strahotama i svakodnevnim izazovima s kojima se susreću liječnici, respiratorima i cijepljenju te zašto je važno da građani i dalje budu odgovorni

Klinička bolnica Dubrava od početka pandemije koronavirusom postala je najpoznatija zagrebačka, a samim time i hrvatska bolnica. Tijekom stalnih variranja rezultata i oprečnih informacija koje stižu vezane za smiraj ili rasplamsavanje prvog, drugog ili trećeg vala pandemije, o situaciji u bolničkom centru, ali i u cijeloj državi popričali smo s jednim od liječnika iz KB-a Dubrava, dr. Markom Tarleom.

Kakva je situacija ovih dana u usporedbi s početkom jeseni, kad su počele stvari pucati po šavovima zbog povećanog broja bolesnika, te je KB Dubrava pretvoren u tzv. COVID bolnicu?

U Primarnom respiracijsko-intenzivističkom centru Kliničke bolnice Dubrava (PRIC KB Dubrava) posljednjih tjedana bilježi se znatan pad priljeva bolesnika, što nam ulijeva optimizam i nadu da polako, ali sigurno dobivamo bitku sa virusom. Trend smanjenja vjerojatno je posljedica protuepidemijskih mjera koje su trenutačno na snazi te početka cijepljenja. Maleni predah sigurno je veliko olakšanje zdravstvenim djelatnicima koji već 8 mjeseci ulažu nadljudske napore u zbrinjavanju velikog broja COVID pozitivnih bolesnika. Više od 3500 bolesnika hospitalizirano je u PRIC KB Dubrava do današnjeg dana.

Socijalna distanca, nošenje zaštitnih maski uz cijepljenje jedini su ključ uspjeha u borbi s ovom ugrozom

Važno je naglasiti kako i dalje trebamo biti oprezni i spremni na moguće pogoršanje epidemiološke situacije s obzirom na porast broja zaraženih u svijetu i u susjednim zemljama. Također, klinička slika bolesnika se nije promijenila nego je i dalje ista, na što nam ukazuje i dalje veliki broj umrlih i teških bolesnika u intenzivnim jedinicama.

Iako nam je svima teško biti društveno isključenima, kako zaposlenicima tako i našim sugrađanima, ne smijemo zaboraviti važnost pridržavanja protuepidemijskih mjera. Socijalna distanca, nošenje zaštitnih maski uz cijepljenje jedini su ključ uspjeha u borbi s ovom ugrozom.

Frustrira činjenica da daješ sve od sebe da pomogneš ljudima i na kraju ne uspiješ, kaže dr. Marko Tarle

I dalje se zgrozim i rastužim kad na raznim portalima i forumima te u svojoj okolini čujem komentare da je koronavirus izmišljen te kako ljudi ne umiru od njega nego s njim. Brojene su i teorije zavjere. Zaposlenici KB Dubrava neprestano mjesecima gledaju smrti u oči. Pomalo je frustrirajuće činjenica da daješ sve od sebe da pomogneš ljudima i na kraju ne uspiješ, a oko tebe se organiziraju razna druženja na kojima se krše epidemiološke mjere. Možda je klišej, ali htio bih da svi mogu vidjeti barem dio onoga što mi svakodnevno viđamo. Uvjeren sam da bi tada dobrano razmislili o svojim postupcima.

Četverosatni rad u odjelima, nemogućnost odlaska na WC, nemogućnost pijenja vode, suočavanje s patnjama bolesnika, gledanje njihovih bespomoćnih tijela na respiratorima, priopćavanje loših vijesti obitelji dio je onoga što zaposlenici KB Dubrave prolaze… Nadamo se da će ovo uskoro završiti. 

Trend smanjenja priljeva bolesnika

Kako je po odjelima iznutra, je li jednaki pritisak raspoređen po svim odjelima?

Trenutno je u PRIC KB Dubrava hospitalizirano oko 370 bolesnika (od ukupno 625 kreveta). Oko 55 bolesnika je na respiratoru (od ukupno 96 intenzivističkih kreveta). Mjesta ima i bolesnici su podjednako raspoređeni po odjelima. Svih je šest intenzivnih jedinica u pogonu i za svaki slučaj imamo spremnu sedmu jedinicu intenzivnog liječenja u slučaju potrebe. Ako nastavi ovaj trend smanjenja priljeva bolesnika, smanjit ćemo broj odjela i intenzivnih jedinica.

Možda je klišej, ali htio bih da svi mogu vidjeti barem dio onoga što mi svakodnevno viđamo. Uvjeren sam da bi tada dobrano razmislili o svojim postupcima

Potresi su, dojam je javnosti, nakratko skrenuli pozornost s korone? Osjećate li i vi smanjen pritisak javnosti u tom smjeru?

Nedavni potresi u Sisačko-moslavačkoj županije dakako su utjecali na skretanje pozornosti medija i javnosti s korona krize. Potres je u svima nama pobudio nemoć, stresnu reakcija i strah te smo se svi na tren resetirali i zaboravili na COVID-19. Iako je većina naših sugrađana neposredno nakon potresa u strahu i panici pobjegla iz zatvorenih prostora, zaposlenici KB Dubrava u tom trenutku, unatoč potresu, nisu napustili svoja radna mjesta nego su nastavili pružati pomoć bolesnicima koji su o njoj ovisni 24 sata.

Znam da je ravnatelj prof. dr. sc. Ivica Lukšić taj dan ostao u bolnici i cijelu je noć koordinirao premještaje COVID pozitivnih bolesnika iz Siska i Petrinje. Te smo dane imali dosta veći priljev bolesnika, ali su svi bili zbrinuti te im je pružena adekvatna skrb. Djelatnici KB Dubrava priključili su se valu solidarnosti i dobrote te su organizirali prikupljanje humanitarne pomoći za nastradale u razornom potresu, a prve su pošiljke na dan Nove godine već dostavljene mještanima u okolici Gline i Petrinje (Majske Poljane, Slana, Vratečko, Novi Farkašić).

Mobilni timovi za pružanje psihološke pomoći nakon potresa: pomoć na terenu nikad nije bila potrebnija

U dostavljenu pomoć su s velikim srcem uključene i donacije prvotno namijenjene samim djelatnicima KB-a Dubrava (deke, hrana i dr.), dok su naši brojni djelatnici sa svojim obiteljima doprinijeli s ostalim potrepštinama, a sudjelovala je i KB Dubrava donacijom potrošnog higijenskog materijala. Osobito smo ponosni na naše medicinske sestre i tehničare koji za vrijeme svojih slobodnih dana volontiraju i pomažu u radu bolnicama pogođenima potresom. U akciji KB Dubrava prikupljena je i financijska pomoć za djelatnike koji stanuju na području pogođenom razornim potresom.

Kada moraš provesti 10-12 sati dnevno s maskom i zaštitnom opremom, teško je shvatiti da je nekome problem nositi masku u tramvaju ili trgovini

Koje su najkonkretnije promjene u situaciji novog normalnog i života sa zaštitnim maskama iz Vaše perspektive? Vama se taj maskirani dio odnosa s pacijentima nije pretjerano mijenjao…

Iako zdravstveni radnici i inače često nose zaštitne maske tijekom svakodnevnog rada, nismo naviknuti nositi ih i privatno. I za nas je to velika promjena, ali trenutačno drugog izbora nemamo. Možda smo svjesniji posljedica nenošenja zaštitnih maski te nam je zbog toga i teže razumjeti manji broj ljudi koji se toliko opiru nošenju istih.

Kada moraš provesti 10-12 sati dnevno s maskom i zaštitnom opremom, teško je shvatiti da je nekome problem nositi masku u tramvaju ili trgovini. Kada govorimo o novom normalnom, najviše me brine činjenica da postoji mogućnost prijenosa zaraze na naše najbliže. Iako znam da smo u bolnici zaštićeni, strah je prisutan.

Niti jedan slučaj transmisije infekcije unutar bolnice

Znate li koliko je liječnika i djelatnika bolnice bilo zaraženo od pacijenata od početka preuzimanja statusa COVID bolnice? Ili se takve statistike nisu vodile i ne komuniciraju s javnošću?

Tijekom cijelog ovog razdoblja svakodnevno se prati broj zaraženih djelatnika i djelatnika u samoizolaciji. Do sada nije zabilježen niti jedan slučaj transmisije infekcije unutar bolnice između pacijenata i djelatnika.

U javnosti i medijima se stalno povlačilo pitanje nedostatka i potencijalnog manjka respiratora, ali do toga srećom nije došlo. Ima li dovoljno sad kad je zbog ovog blažeg oblika lockdowna donekle i smanjen broj zaraženih?

Kao što sam rekao na početku, trenutne protuepidemijske mjere utjecale su na smanjenje broja zaraženih pa tako i na broj hospitalizacija. Tijekom najvećeg pritiska uspjeli smo, uz pomoć Ministarstva zdravstva, osigurati dovoljan broj respiratora. Na svu sreću nije se dogodio crni scenarij da nismo bili u mogućnosti teško bolesnog pacijenta spojiti na respirator. Trenutno nam je na raspolaganju 95 respiratora i u slučaju potrebe osigurat ćemo još dodatnih respiratora u koordinaciji sa Ministarstvom zdravstva.

Psihološka potpora zaposlenicima

Koji su sve izazovi i najčešći problemi pri samom funkcioniranju bili tijekom kriznog razdoblja i kako su rješavani?

Iako se nalazimo u izazovnim i teškim vremenima koja od nas zahtijevaju puno više truda, strpljenja i razumijevanja, sitni problemi uvijek postoje. Ovo je nova situacija za sve nas i zahtijeva prilagođavanje u trenutku. Uprava  bolnice, kao i koordinatori PRIC-a, suvereno i hrabro su „doskočili“ u rješavanju svih problema. Gotovo svakodnevno Stožer KB Dubrava na sastancima raspravlja o eventualnim problemima i zajednički se dolazi do rješenja istih na najbolji mogući način uz suglasnost svih članova stožera.

Najveći problem i dalje ostaje fizička i psihička iscrpljenost zdravstvenih djelatnika. Imajući to na umu, unutar bolnice svim zaposlenicima osigurana je psihološka potpora kako bismo svi zajedno što lakše prebrodili ovu krizu.

Cjepivo možda jest proizvedeno u kratkom vremenu,  ali znajte da je prošlo sve faze kliničkog ispitivanja i da je dobrano ispitana korist i štetnost cjepiva

Sljedeći korak i najveća tema polarizacije je cijepljenje. Kako ono prolazi u KB Dubrava i kojim redom se dolazi na popis? Koji je Vaš stav o potrebi cijepljenja – nosi li više rizika ili koristi?

Uvijek treba slušati struku pa tako i u ovom kontekstu. Onako kako vjerujemo kirurzima kada nam je život ugrožen, onako kako vjerujemo anesteziolozima da će nas bezbolno i neosjetno provesti kroz teške operacije i teška stanja, tako moramo vjerovati i epidemiolozima, infektolozima i farmakolozima. To je medicina i ako nemamo povjerenje u znanost, sve pada u vodu. Cjepivo možda jest proizvedeno u kratkom vremenu,  ali znajte da je prošlo sve faze kliničkog ispitivanja i da je dobrano ispitana korist i štetnost cjepiva. Ne vidim zašto bismo preispitivali njegovo djelovanje. Svaki lijek ima nuspojave pa tako i ovo cjepivo.

Današnja medicina nudi nam ovu opciju koja bi mogla okončati ovu pandemiju i „vratiti život u normalu“.  U KB-u Dubrava cijepljenje protječe prema planu. Cijepljenje nije obavezno i zaposlenici su se sami prijavljivali za cijepljenje. Moramo priznati da smo jako zadovoljni odazivom i za sada ne nailazimo na poteškoće u procjepljivanju zdravstvenog osoblja.

Dijana Kropek, studentica sestrinstva: Iskustva s COVID odjela zauvijek će promijeniti naše živote

Apel građanima da budu što odgovorniji

Jeste li općenito zadovoljni kako funkcionirao zdravstveni sustav s obzirom na situaciju u kojoj je javnost podijeljena te su predstavnici Ministarstva zdravstva i Stožera od “heroja“ u relativno kratkom vremenu postali „najvećim krivcima“ za izmicanje situacije kontroli po broju zaraženih i umrlih u Hrvatskoj…

Iako se u javnosti osjetio gnjev i nezadovoljstvo prema potezima Ministarstva zdravstva i Stožera, mišljenja sam da je u slučaju osnivanja Primarno respiracijsko-intenzivističkih centara Ministarstvo zdravstva uvelike pomoglo u organizaciji i realizaciji istih. Pravodobno je osposobljeno funkcioniranje PRIC-a i  KB Dubrava kao najveće COVID-bolnice u Hrvatskoj. Iako su svi najavljivali raspad zdravstvenog sustava, do njega nije došlo upravo zbog svakodnevnog truda i suradnje Ministarstva zdravstva i koordinatora Primarno respiracijsko-intenzivističkih centara.

Imate li saznanja o tome kad će KB Dubrava ponovno početi raditi na način kako je to bilo prije pandemije?

Kako je već navedeno, prati se dobar epidemiološki trend u Zagrebu i Republici Hrvatskoj i uskoro se kreće s popuštanjem protuepidemijskih mjera. S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, i dalje smo oprezni i ne želimo ishitreno izlaziti s informacijom o mogućem smanjenju kapaciteta PRIC-a i vraćanja KB Dubrava u predpandemijsko stanje. Ono što želim naglasiti za kraj jest da je ipak puno toga u našim rukama. Apeliram na naše sugrađane da imaju strpljenja, pokušaju biti što odgovorniji, da štite sebe i druge te da se u što većem broju odazivu cijepljenju.

Pročitajte još...

Anita Meštrić: Studentica koja je svjedočila nekim od najtežih posljedica koronavirusa

U prvom'valu' pandemije Anita je na Sljemenu doživjela sve - i stres i snijeg i potres, a od doma su stigle loše vijesti - u roku od tjedan dana umrla joj je baka, a otac, majka i brat zbog korone završili u bolnici. Potom je danonoćno s kolegama radila testiranja na dr. Andrija Štampar i svjedočila enormnom stresu kojem su izloženi zdravstveni radnici...

Budi sebičan – volontiraj! I svijet će biti bolje mjesto za život…

Puno je razloga zašto netko volontira, no svima je zajedničko to da im nagrada nikad nije novac, nego zadovoljstvo da nekome mogu darovati svoje vrijeme, znanje i sposobnosti kako bi svijet oko sebe učinili boljim mjestom za život. Sve te univerzalne životne vrijednosti dijeli i Klub volontera HT Grupe na čelu s Nives Fakin

Mobilni timovi za pružanje psihološke pomoći nakon potresa: pomoć na terenu nikad nije bila potrebnija

Mobilni psihijatrijski timovi na potresom razorenim područjima ne zamjenjuju psihijatrijske ambulante niti odjele psihijatrije, već su zamišljeni da neposredno pruže pomoć osobama koje imaju psihičke smetnje, a ne mogu se ili im je otežano javljanje na psihijatrijski pregled, priča dr. Sara Medved, jedna od članica tima

Dijana Kropek, studentica sestrinstva: Iskustva s COVID odjela zauvijek će promijeniti naše živote

'80-godišnji pacijent nije uopće znao da mu je supruga bila bolesna, a kamoli da je preminula. Netko mu je trebao reći sve to. Kolegica skuplja hrabrost, slaže riječi i krene. Tišina… Muk... Tada plač, jecaji - plače on, plačemo mi. Suze se slijevaju niz naočale, masku. Samo smo ljudi. Slabi na ljudsku bol i nemoć. Tiho kaže: 'Želim da joj naručite vijenac od 77 crvenih ruža od mene'. Plačemo svi... U tom trenutku on nas tješi i zahvaljuje: Sretan sam što ste bile uz mene.'

Povezano

Budimo humani: pomozimo malom anđelu u borbi za život

Ako možete i želite odvojiti koji svotu umjesto jutarnje kave ili cigareta, uključite se u akciju 'Kiari za život' i pomozite maloj Šibenčanki da otputuje na neophodno liječenje u Sjedinjene Američke Države

In Memoriam: Robert Torre – nenadoknadiv gubitak stručnjaka za ljudsko iskustvo

Iako smo u posljednje vrijeme, nažalost, svjedoci odlazaka brojnih osoba koje su tijekom života činile razliku i ostavile neizbrisiv trag, smrt psihijatra koji se nije libio plivati protiv struje i otvoreno govoriti o onome što misli u potpunosti je zatekla cijelu hrvatsku javnost

15 zabavnih stvari koje možete raditi s djecom na kišni dan

Odlučili smo vam pomoći i pronaći 15 zanimljivih stvari koje možete raditi s djecom na kišni dan. Njihove ruke i glavice će biti zauzete te će na kraju dana utonuti u san bez imalo muke

8 zabavnih ideja za slavlje rođendana o kojem će se dugo pričati

Ako tražite originalnu zabavu za proslaviti svoje godine, možda vas inspirira naš popis od 8 ideja za odrasle - jer sasvim sigurno jamče super zabavnu večer!

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime