Utorak, 30 studenoga, 2021

Mobilni timovi za pružanje psihološke pomoći nakon potresa: pomoć na terenu nikad nije bila potrebnija

Mobilni psihijatrijski timovi na potresom razorenim područjima ne zamjenjuju psihijatrijske ambulante niti odjele psihijatrije, već su zamišljeni da neposredno pruže pomoć osobama koje imaju psihičke smetnje, a ne mogu se ili im je otežano javljanje na psihijatrijski pregled, priča dr. Sara Medved, jedna od članica tima

Pandemija, potres u ožujku u Zagrebu i okolici, a samo nekoliko dana prije ulaska u željno iščekivanu 2021. godinu i razarujući potres u Petrinji, Glini, Sisku i okolnim mjestima… Taman kada smo se nadali da će kraj 2020. obilježiti i jednu od najgorih godina ikad, stanovnici Banije pretrpjeli su jedan od najvećih strahova ikad – onaj za vlastiti život.

Svakodnevna podrhtavanja tla i gubitak materijalnih dobara (mnogima ono malo što su imali) izazivaju strah, uznemirenost, tugu, zbunjenost… Kod mnogih se javljaju i osjećaji poput depresije, ankcioznosti, panike, emocije o kojima ne mogu pričati s nikim bližnjim, a neke je možda i sram o tome pričati…
Sve su to situacije koje pokazuju kako rad na mentalnom zdravlju stradalnika i ljudi koji žive na područjima koja su dalje ugrožena svakodnevnim potresima – nikad nije bio važniji!

Neposredna pomoć osobama koje imaju psihičke smetnje

Nakon što su društvene mreže postale glavno mjesto ograniziranja i prikupljanja pomoći, a mnogi se organizirali i krenuli na teren, nudeći kuće, automobile i građevinski materijal, organizirali su se i volonteri za pružanje psihološke pomoći. Jer osim onih koji stradalnicima pomažu na izgradnji kuća, nose i rasvrstavaju namirnice, spašavaju životinje… mobilni timovi za pružanje psihološke pomoći nikad nisu bili potrebniji – direktno na terenu.
“Mobilni psihijatrijski timovi imaju za cilj pružiti psihosocijalnu i psihijatrijsku pomoć na područjima stardalima u nedavnom potresu. Oni ne zamjenjuju psihijatrijske ambulante niti odjele psihijatrije, već su zamišljeni da neposredno pruže pomoć osobama koje imaju psihičke smetnje, a ne mogu se ili im je otežano javljanje na psihijatrijski pregled. Glavna koordinatorica je prim. Marina Kovač, ravnateljica PB ‘Dr. Ivan Barbot’ u Popovači“, objašnjava nam jedna od članica tima dr. Sara Medved.

Mobilni timovi za pružanje psihološke pomoći
“Značajan broj stanovnika će bez obzira na okolnosti ostati blizu svojih domova. Za takve koji ostaju mi smo tu da im pomognemo da prebrode vjerojatno najteže dane koji su ih zadesili u njihovim životima”, kaže dr. Sara Medved

Dr. Sara Medved specijalizantica je psihijatrije Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb od 2017 godine, a prije toga je radila u hitnoj pomoći u Trogiru i Zagrebu.
U mobilnim timovima njezina je uloga koordinirati volontere članove HPD-a za dolazak u Sisačko-moslovačku županiju. Radi se o onima koji nisu zaposlenici Bolnice u Popovači ili SMŽ koji dolaze kao ‘ispomoć’. To iskustvo joj je jako pomoglo u terenskom radu, a poslije potresa u SMŽ se upoznala sa mrežom drugih volontera.

“Psihološko stanje u kojem smo, usudim se reći, skoro svi, očekivano je za ovakve događaje. Normalno je da smo napeti, zabrinuti, da ne možemo zaspati, da nemamo teka, da smo bezvoljni. Čak i ako nemamo materijalne štete, osjećaj manjka kontrole nad tlom na kojem stojimo je svima jako neugodan. Međutim, moramo prihvatiti okolnosti u kojima živimo. Neki od ljudi koji žive na ovom području će se maknuti odavde, jer ne mogu podnositi ove teške okolnosti stalnog podrhtavanja tla. Međutim, značajan broj stanovnika će bez obzira na okolnosti ostati blizu svojih domova. Za takve koji ostaju mi smo tu da im pomognemo da prebrode vjerojatno najteže dane koji su ih zadesili u njihovim životima”, objašnjava dr. Medved.

Djeca su posebno ranjiva

U ovakvim situacijama ne smije se zaboraviti i na one najmlađe. Dr. Medved ističe kako su djeca posebno ranjiva, i sa njima će se još dugo morati raditi:
“Unazad nekoliko godina, u Hrvatskoj je uvedena i nova specijalizacija, specijalizacije dječje i adolescentne psihijatirije, što je prije toga bila subspecijalizacija. Javljaju nam se kolege iz tog područja, a ustanove PB Dr. Ivan Barbot i OB Sisak imaju svoje specijaliste dječje i adolescentne psihijatrije, stoga takav vid skrbi postoji. Tu je jako važna i suradnja sa drugim sektorima, poput vrtića, psihologa, defektologa, socijalne službe i ostalo, i vjerujem da će se na tome segmentnu svakako dodatno raditi.”

Kako znati treba li vama i vašoj djeci psihološka pomoć nakon potresa?

Mobilni timovi su s radom započeli u ponedjeljak, 4. siječnja 2021. Situacija na terenu vrlo je kompleksna i zahtijevna, važno je dobro poznavati potrebe i organizacijske mogućnosti za provedbu takve aktivnosti.
Prilagodba i organizacija ove aktivnosti još uvijek traje, odnosno uspostava fiksnih točki i brojeva.
“Mobilni timovi će imati svoju bazu, do koje se može doći, ali će ići i po terenu, ovisi o danu i potrebi. Svako jutro kreću iz PB ‘Ivan Barbot’, ta bolnica je preuzela veliki dio psihijatrijske skrbi za to područje. Hrvatsko psihijatrijsko društvo (HPD) sa svojim članovima dodatno šalje volontere kao ispomoć na terenu. Radi se o specijalistima i specijalizantima psihijatrije, od kojih većina radi u nekima od ustanova u Zagrebu, ali se javljaju i zainteresirani članovi iz cijele Hrvatske, čak i iz inozemstva. Njihovi zadaci su pružiti psihosocijalnu i psihijatrijsku potporu građanima s psihičkim smetnjama”, priča nam dr. Medved. Posebno napominje kako ne žele u ovo ulaziti stihijski, stoga će im trebati izvjesno vrijeme da točno definiraju svaki korak ove aktivnosti, te će o tome redovno obavještavati javnost.

Psihološka pomoć će biti potrebna još dugo vremena

Dr. Medved je već bila na terenu u potresom pogođenim krajevima i kaže nam kako je potreba za pomoći velika. Mnogi ljudi sami dolaze do njih i traže nešto za ‘smirenje’ ili za spavanje.
Vjeruju kako mnogi ljudi misle kako im psihološka pomoć trenutno nije prioritet, ali savjetuje da u ovim stresnim situacijama potraže pomoć najviše što mogu. Jer, nakon pretrpljenog velikog stresa mogu se javiti i teže posljedice, a to je upravo i i glavni razlog njihove aktivnosti, pravovremeno spriječavanje njihovog nastanka.
“Za očekivati je da će dio populacije razviti određene anksiozno depresivne smetnje i to u većem broju nego u općoj populaciji koja nije bila ovome izložena. Ne znam sa sigurnošću do kad će postojati timovi, ali vjerujem da dokle god će biti potrebe bit će i timova. Općenito je to tip rada kojem se sve više europskih zemalja okreće – preferira se rad u zajednici. U Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb, gdje trenutno radim, provodi se europski projekt mobilnih timova koji evaluira učinkovitost timova na mnoge segmente: kvalitetu života, oporavak, ekonomski učinak i slično. Vjerujem i nadam se da će mobilni tim postati jedna nova usluga koju ćemo moći u redovitom radu svi koristiti.”

Psihološka pomoć – svi besplatni telefoni za one kojima treba utjeha nakon potresa

Stigmatizacija teških duševnih smetnji i psihijatrijskog liječenja

U društvu postoji predrasuda prema traženju psihološke pomoći, ali mentalno zdravlje je iznimno važno i na njemu treba raditi. U situacijama poput ove ne čudi što veliki broj ljudi treba razgovor.
“U ovakvom vremenu krize teško se može raditi na sustavnoj destigmatizaciji, i normalno je za očekivati da će neki imati otpor. Međutim, većina tih ljudi ipak nikada nije imala slična traumatska iskustva, a samim time i nošenje sa takvom situacijom i tom razinom stresa je drugačije od onog što su dosad iskusili. Primjerice, neki nikad ranije nisu imali panični napad ili problem sa snom, a javili su se nakon potresa. Takvo što može znatno narušiti cjelokupnu zdravstvenu situaciju i osobe to dosta pogađa, stoga se one većinom i žale na takve teškoće. Kada pričamo o stigmatizaciji psihijatrije općenito, onda nas najviše brine stigmatizacija teških duševnih smetnji i dugoročnog psihijatrijskog liječenja. Smatramo da dolaskom na teren, izravnim radom s ljudima i pružanjem pomoći, približujemo spoznaju o važnosti mentalnog zdravlja, te da će samo naše djelovanje imati destigmatizacijski učinak na neki način. Naravno, mora se voditi računa i o potencijalnoj psihijatrizaciji nekih psiholoških procesa koji su normalni za ovakve situacije, odnosno ne treba se normalne psihološke reakcije na ovakvu ugrozu i nepotrebno psihijatrizirati”, objašnjava dr. Medved.

Anonimni dolasci i priručnici za mentalno zdravlje

Zato liječnici prihijatri i psiholozi na teren dolaze bez kute, ne obavještavaju susjede, prijatelje i slično. Ako, pak, osoba želi isključivo ostati anonimna, dr. Medved savjetuje da se javi na jedan od telefona za pružanje psihološke pomoći ili Centru za krizna stanja, a može i otići i na psihijatrijski pregled ako ima takvu mogućnost.
Zamolili smo doktoricu Medved da nam preporuči i savjete i priručnike koji olakšavaju nošenje s ovakvim situacijama.
“Za djecu je tu knjižica Poliklinike za zaštitu djece i mladeži Grada Zagreba, za odrasle upute i brojevi za pomoć HZJZ-a, Hrvatske psihološke komore za savladavanje stresa epidemije te mnogi drugi. Nemojmo zaboraviti i zdravstene djelatnike koji daju veliki obol ovoj kriznoj situaciji, stoga se i njima preporuča pojačana briga za mentalno zdravlje poput onih iz priloženog videa”, preporučuje dr. Medved.

 

Iza medicinskih djelatnika je izuzetno teška godina

Ove godine medicinski djelatnici su posao stavljali na prvo mjesto. Radili su do iznemoglosti u uvjetima s kojima se nikada prije nisu susreli. Maske, kute, rukavice, sva dodatna zaštita bila bi na njima i pod 24 sata. Operirali su, borili su se za spašavanje ljudskih života i dokazali kako su istisnki heroji u pandemiju kao i sada, u potresima.
“Mislim da je važno reći kako smo svi mi, bez obzira na specijalizacije, prvenstveno liječnici, pogotovo u ovakvoj situaciji. Naša dodatna znanja i vještine su uvijek dobrodošla, ali taj primarni nagon za pomoć se ovdje kroz brojne volontere liječnike lijepo mogao vidjeti. To je većinom mlada ekipa koja je srce ostaviti na terenu, i o svakom pacijentu maksimalno brinu. Neki od njih su čak došli iz inozemstva da bi pomogli. Mislim da će takvi ljudi jednog dana voditi zdravstvo i moramo ulagati da ih što veći dio ostane i bude i dalje motiviran za rad u našem zdravstvenom sustavu”, s optimizmom nam kaže dr. Medved.

Pročitajte još...

Dr. Hrvoje Handl: Energiju straha iskoristite da učinite nešto dobro

Ljudi moraju razumjeti da se smiju smijati. Ok je i plakati. Treba si dopustiti plakati, ali važna je ravnoteža. Važno je i nazdraviti i biti sretan što si živ. Empatija i suosjećanje za ljude koji su izgubili sve ne poništava moju sreću zbog svega što imam, sreću što sam živ...

Kako roditelji mogu pomoći djeci da lakše prebrode strah nakon potresa

Nakon straha i neizvjsnosti zbog pandemije koronavirusa dodatno nas je sve šokirao novi potres i stradanja ljudi u našoj zemlji. Kako djeci objasniti što se dogodilo, koje su reakcije normalne i što nam može pomoći - a što odmoći - da što lakše prebrodimo potres...

Je li ispravno dijeliti sreću u vrijeme pandemije (i nakon potresa) na društvenim mrežama?

Liječnici smatraju kako je sreća, osim za to da se osjećamo dobro, iznimno važna i za samo zdravlje ljudi. No istovremeno 'trljati' nekome nos na Instagramu fotografijama fine hrane dok su ostao bez krova nad glavom i mogućnosti da si uopće pripremi topli obrok, može se učiniti u najmanju ruku neprimjerenim

Kako znati treba li vama i vašoj djeci psihološka pomoć nakon potresa?

Odrasli, a posebno roditelji, imaju važnu ulogu u osiguravanju djetetu adekvatne podrške u zacjeljivanju traume i izgradnji djetetove emocionalne otpornosti, što je posebno izazovno kad su i sami pogođeni traumatskim događajem

Povezano

Mixer slavi i daruje: Pridružite nam se u akciji ’60 dana dobrih djela’ i osvojite brojne nagrade!

Ove godine, na Mixerov rođendan, proširujemo našu akciju na 60 dana dobrih djela te ćemo vas svaki dan kroz društvene mreže zamoliti da učinite jedno dobro djelo, jednu sitnicu kojom ćete nekome u svojoj blizini ili sebi uljepšati dan! A kako bi se lanac dobrote nastavio, mi ćemo vas nagraditi brojnim darovima!

Zapisano u zvijezdama: 9 najboljih TikTok profila koji se bave astrologijom

Praćenje astroloških računa na TikToku vrlo je jednostavno, a možete saznati kako će retrogradni Merkura utjecati na vaše odnose (presretni smo što ga nema više u 2021.), kakav bi vam mogao biti dan, ali i druge dugoročne i kratkoročne prognoze

Adventski vijenac: 10 ideja za izradu najljepših ukrasa za vrata – u zadnji tren!

Ako ste kojim slučajem ove godine, iz raznih razloga zaboravili ili zakasnili kupiti adventski vijenac, ili namjeravate iskoristiti onaj od prošle godine, donosimo vam 10 brzih i jednostavnih ideja kako ga u pola sata ukrasiti da izgleda - jedinstveno i bajkovito!

Jedva čekamo: Uskoro počinje Fuliranje, zaštitni znak zagrebačkog Adventa

Popularna manifestacija ove godine slavi 10. rođendan, a održava se od 2. do 31. prosinca na terasi Oleander hotela Esplanade

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime