Kada je logopedica Lara Pilepić kroz svoje radno iskustvo shvatila kako potrebe za logopedom daleko nadmašuju stvarnu situaciju – odlučila je pokrenuti online logopedsko savjetovanje.
Najveći problem na ‘terenu’ jest činjenica kako mnogi roditelji često ne mogu doći do potrebnih informacija pa nerijetko misle kako problem postoji tamo gdje ga – nema.
Platfora za usmjeravanje i stručne savjete svima
“Na ideju o pokretanju stranice Pitajlogopeda.hr došla sam upravo na radnom mjestu gdje sam se svakodnevno susretala s roditeljima koji su trošili vrijeme i živce da bi došli do nas, a da im naša pomoć ponekad nije ni bila potrebna. Pitajlogopeda.hr je interaktivna web platforma na kojoj svatko tko ima neko logopedsko pitanje i problem može postaviti pitanje i dobiti odgovor u najkraćem roku – potpuno besplatno. No, u slučaju da se pojavi potreba za online logopedskim savjetovanje, koje se odvija putem video poziva, onda se naplaćuje 200 kuna, no ono se preporučuje samo u onim slučajevima koji putem pitanja nisu uspjeli dobiti odgovarajući i prikladan odgovor. Stranicu je napravio Eris Margeta Kurdali, vlasnik inicijative za mlade poduzetnike (Hrvatski zavod za web), a trenutno odgovore pišem ja. Cilj je s vremenom oformiti tim koji će odgovarati na sva pitanja”, detaljno objašnjava Lara.
Na ovoj platformi Lari nije u cilju davati logopedske dijagnoze. Pojašnjava kako je logopedska dijagnostika složen proces u kojem se koriste dijagnostički i standardizirani testovi. No, zato na ovoj platformi nudi stručne savjete, usmjerava ljude gdje trebaju potražiti pomoć i kome se obratiti kako bi si skratili vrijeme traženja i postavljanja potencijalne dijagnoze. Jedan od glavnih problema u Hrvatskoj, kada su u pitanju logopedske poteškoće jest činjenica kako imamo 1 logopeda na 7000 stanovnika! Lara smatra kako se problem može riješiti otvaranjem logopedskog studija u drugim gradovima osim u Zagrebu i u Rijeci te s većim upisnim kvotama.
Još ne znamo sve o povezanosti mozga i govora
Ova mlada logopedica trenutno radi u KBC-u Sestre Milosrdnice na Klinici za neurologiju, jedinici za intenzivno neurološko liječenje – s bolesnicima nakon moždanog udara u akutnoj fazi bolesti. Za logopediju se odlučila kao maturantica, nakon što joj je prijateljica spomenula studij koji ju je na prvu zainteresirao – jer spaja medicinu, lingvistiku, komunikaciju i međuljudske odnose. Upisala je i doktorski studij neuroznanosti kojim će pokušati odgovoriti na pitanja lokalizacija unutar hemisfera koje su odgovorne za određene jezično-govorne djelatnosti – jer još uvijek nismo upoznati s potpunom povezanošću mozga i govora.
“Strukture mozga zaslužne za jezično razumijevanje i govor relativno su dobro poznate, no napretkom medicine počeli smo uočavati kako postoji niz drugih struktura koje sudjeluju u tom složenom procesu, a najbolje ih je proučavati u bolesnika s lezijama mozga”, objašnjava Lara.
S predrasudama o svom poslu, priznaje nam, često se susreće pa se nada kako će se slika o logopedima promijeniti.
“O logopedima se generalno zna malo, mi smo oni koji ‘ispravljaju slovo R’. No, naše područje rada puno je šire: bavimo se prevencijom, dijagnostikom i terapijom poremećaja hranjenja i gutanja, poremećaja komunikacije, poremećaja jezika i govora, poremećaja glasa, poremećaja čitanja i pisanja te rehabilitacijom laringektomiranih i neuroloških bolesnika”, ponosno ističe naša sugovornica.
Problemi se mogu javiti i u odrasloj dobi
Najčešći problemi kod djece su kasnije progovaranje, komunikacijski i jezično-govorni poremećaji.
“S takvim poremećajima susrećemo se svakodnevno u logopedskim ambulantama. Bilježimo golemi porast djece s teškoćama što zbog napretka medicine, a što zbog porasta osjetljivost cjelokupnog društva. No, logopedski problemi mogu se javiti i u odrasloj dobi, a to su najčešće poremećaji glasa i jezično-govorni poremećaji nakon moždanog udara. I jedno i drugo zahtjeva logopedsku intervenciju”, objašnjava Lara.
Poremećaje glasa – ako glas koristimo na pravilan način i ne zloupotrebljavamo ga – moguće je prevenirati. No, isto tako, određeni poremećaji, pogotovo u dječjoj dobi, ne mogu se prevenirati već samo na vrijeme početi tretirati.
A kako su naše glasnice, primjerice, svakodnevno izložene raznim rizicima, priupitali smo Laru kako ih sačuvati i na koje načine možemo olakšati govor.
“Prije duljeg govorenja pripremite času vode i lagano pijuckajte povremeno kako biste ovlažili glasnice. Napravite stanke tijekom duljeg razgovora. Također, pomaže ako ujutro zagrijete svoje glasnice, a pomaže im i ako manje pušite i konzumirate alkohol. Općenito, prakticirajte zdrav način života jer s njim ‘u paketu’ idu i zdrave glasnice!” savjetuje Lara.