Petak, 23 srpnja, 2021

Crveni nosovi klaunovidoktori: I najbolesnijima vraćaju osmijeh i nadu

Crveni nosovi klaunovidoktori ove godine slave 10 godina djelovanja u Hrvatskoj. Razveseljavaju djecu i tjeraju strah, roditeljima osiguravaju trenutke predaha, a u domove za starije osobe unose pjesmu! Kako su se prilagodili pandemiji i zašto, unatoč teškim vremenima ne prestaju smišljati nove projekte otkrio nam je njihov umjetnički direktor Nikola Dabac

“Svako dijete ima pravo na igru, a bolest, nemoć i dugotrajan boravak u bolnici ponekad igru stave u drugi plan. Klaun u bolničkoj sobi stvara okruženje u kojoj igra i djetinjstvo imaju veću snagu od dijagnoza i straha. Klaun dijete stavlja ispred njegove bolesti i na trenutke mu vraća život kakav je vodio prije ulaska u bolnicu”, stoji na službenoj stranici udruge Crveni nosovi klaunovidoktori koja ove godine slavi 10 godina aktivnog djelovanja u Hrvatskoj. 

Vizija ove sjajne organizacije jest živjeti u zdravijem i humanijem društvu koje pridonosi dobrobiti svih ljudi te buditi životnu radost, osobito u teškim i kriznim trenucima. Klaunovidoktori na bezbroj su načina pomogli bolesnoj djeci u trenucima stresa, straha i neizvjesnosti s kojom se tijekom pretraga i samog liječenja suočavaju, ali i njihovim roditeljima. Istodobno, česti su i vrlo rado viđeni gosti u domovima za starije i nemoćne osobe. U današnje neizvjesno vrijeme “klaunovi su potrebniji nego ikada” – smatra i Nikola Dabac, umjetnički direktor Crvenih nosova klaunovadoktora, ali i prvi klaun koji je izabran na prvoj audiciji – čime je Udruga ujedno i započela rad!

Priča iz moje perspektive započinje s početkom rada Crvenih nosova klaunovadoktora u Hrvatskoj. Uz Zorana Vukića, osnivača, ja sam prvi klaun koji je izabran na prvoj audiciji čime je ujedno udruga započela s radom. Prije deset godina, Zorana Vukića kontaktirali su od strane RED NOSES Clowndoctors Internationala, međunarodne organizacije Crvenih nosova koja ima sjedište u Beču. Tada je bilo sedam partnerskih organizacija, a sada ih je jedanaest, uključujući Hrvatsku. Udrugu smo gradili korak po korak te se danas priča razvila do toga da se možemo pohvaliti kako smo u deset godina otvorili mnoga vrata bolnica i domova za djecu, kao i ustanova za starije i nemoćne osobe. Djelovanje smo započeli u dječjim bolnicama, ali od 2012. godine krenuli smo i u posjete domovima za starije i nemoćne po cijeloj Hrvatskoj. Prvenstveno kod onih koji su u stacionarnoj njezi, usamljeni i odvojeni iz društvenih zbivanja”, objašnjava Dabac.

Proširili ste djelovanje po cijeloj Hrvatskoj. Koliko klaunovadoktora ukupno djeluje u Hrvatskoj?
Trenutno nas je ukupno 26 educiranih klaunova, djelujemo u 19 zdravstveno-socijalnih ustanova (14 bolnica i 5 domova za starije osobe) te smo do sada obišli više od 165.000 korisnika. Osim u Zagrebu, djelujemo u Rijeci, Zadru, Splitu, Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru. U svakom lokalnom timu imamo od 4 do 5 klaunova, a tijekom godine u obliku gostovanja posjećujemo i ostale manje bolnice i domove u manjim hrvatskim gradovima.

Moraju li klaunovidoktori biti doktori?
Najčešće nas pitaju jesmo li doktori i jesmo li volonteri. Nismo niti doktori, niti volonteri. Članovi naše udruge su umjetnici. Klaunovidoktori posebno su educirani za rad s bolesnom djecom, starijim i nemoćnim osobama te s djecom i mladima s teškoćama u razvoju. Iako u svom nazivu imaju riječ ‘doktor’, nisu liječnici, već svoju klaunovsku umjetnost donose u zdravstvene i socijalne ustanove. Volonteri nismo budući da ta predanost, svakodnevni angažmani i rad u specifičnim uvjetima, ali i cjeloživotno školovanje zaista traži profesionalnost i vrijeme. Uz to što je profesionalac na umjetničkoj razini, klaun mora biti i educiran, mora se znati ponašati u bolnici te poznavati sve potrebne stručne procedure.

Kako se postaje klaundoktor i mogu li se ‘klaunovski’ talenti naučiti?
Audicija se organizira onda kada imamo potrebe za novim klaunovima i dodatnim angažmanom, a to je najčešće u slučajevima kada otvaramo nove programe ili ulazimo u nove ustanove. Uglavnom se prijavljuju glumci odnosno ljudi koji imaju iskustvo na sceni, ali svi su uvijek dobrodošli. Važno nam je vidjeti i ‘to nešto’ – neki komični dio u čovjeku i to je ono što se kasnije kroz edukaciju i iskustvo, naravno, treba njegovati i razvijati. Ovdje je važno istaknuti kako su svi klaunovi u programu Crvenih nosova educirani profesionalci te da, budući da ipak radimo u specifičnim okruženjima, svi prolazimo kroz obavezno petogodišnje obrazovanje u sklopu kojega također pohađamo kolegije iz psihologije, sociologije i sličnih grana. Nakon završenog petogodišnjeg obrazovanja, članovi postaju certificirani klaunovi doktori, a stečeno znanje i dalje se nadograđuje edukacijom i iskustvom. Ono što je sjajno jest da se, u sklopu RED NOSES Clowndoctors International, često organiziraju i međunarodne ‘razmjene’, gdje klaunovi jedne države posjećuju one iz neke druge partnerske zemlje unutar RNI organizacije te tako, kroz dijeljenje znanja i iskustava, unaprjeđuju i svoj umjetnički rad.

Ima li nešto što biste, kao profesionalac i educirani klaundoktor, istaknuli kao najvažniju stvar u crvenonosoj misiji rasvjetljavanja atmosfere u bolnicama?
S umjetničke strane, klaun uvijek treba težiti tome da bude izvedbeno što bolji. U klaunskoj umjetnosti se njeguje impro teatar i klaun nikada ne nastupa po unaprijed napisanom i naučenom scenariju. No, u specifičnom okruženju, posebno u tako ozbiljnim ustanovama gdje se svakodnevno spašavaju životi, trebamo se znati prilagoditi trenutku. Vidjeti što možemo i trebamo napraviti kako bi ishod umjetničkog nastupa bio najbolji moguć, tj. da se zadovolji korisnik, ali da se s druge strane ne opstruira rad medicinskog osoblja. Stoga, ono najvažnije na čemu stalno treba raditi je odnos tj. suradnja zdravstvenih djelatnika i klaunovadoktora. Kada je ta suradnja dobra, tada od nas korist imaju uvelike i zdravstveni djelatnici, odnosno u tom trenutku mi pružamo usluge i zdravstvenim radnicima i korisnicima. Primjerice, mi kao klaunovi možemo olakšati doktorima svakodnevno vađenje krvi na način da zabavimo i opustimo dijete. Kada takvi postupci prođu što jednostavnije i bezbolnije – sa smiješkom na licu i doktora i djece, naša prisutnost donijela je benefite i jednima i drugima. Svaka takva slična situacija specifična je i ne odvija se uvijek na isti način već uvelike ovisi o onome što se u tom trenutku odvija u ordinaciji. Upravo zbog toga, takav način suradnje ne može se “naučiti iz knjige”. Potrebna je sposobnost prilagodbe situaciji, a to je još jedan dokaz važnosti edukacije. I još nešto što je iznimno važno u našem poslu jest suosjećanje. U okolnostima u kojima djelujemo ljudima su potrebne tople riječi, društvo, par ušiju koji će saslušati njihove životne priče. Mi im barem na to kratko vrijeme postajemo prijatelji.  

Način da širite tople riječi i radost našli ste čak i u ovo pandemijsko vrijeme u kojemu se svijet našao. U rujnu ove godine organizirali ste i online panel-diskusiju “Umjetnost klauna povezuje kulturu, zdravlje, znanost…” Koji je bio njezin cilj?
Povodom 10. godišnjice organizirali smo online panel-diskusiju kako bismo iznijeli važnost rada Crvenih nosova klaunovadoktora. Okupili smo relevantne stručnjake i diskutirali o povezanosti zdravstva i klaunske umjetnosti, a diskutiralo se o važnim temama poput: osnaživanja i podrška pacijentima u zdravstvenim i socijalnim institucijama, suradnje sa stručnim osobljem (medicinskim i nemedicinskim) u zdravstvu i šire, umjetnosti klauna i klaun kazališta u Hrvatskoj danas, edukacije, razvoja novih programa i publika te značaja interdisciplinarnog djelovanja. Uz stručnu javnost diskusiji su se odazvale i istaknute osobe iz društvenog i kulturnog života kao što su dr. Boris Jokić, psiholog, Bruno Šimleša sociolog, kolumnist i predavač te Gabrijela Perišić, urednica “Petog dana” koja je na panelu podijelila i svoje roditeljsko iskustvo.

Također, zbog pandemije uzrokovane koronavirusom našli smo se u poziciji da osmislimo i online programe za naše korisnike. Jedan od tih programa je “Rezerviraj klauna”, a sve se odvija putem naše web stranice www.crveninosovi.hr. Program je namijenjen svima koji su u samoizolaciji, kod kuće bolesni ili u bolnicama. Osmislili smo što jednostavniji način rezervacije posve besplatnog programa u samo tri klika mišem… Programe ćemo provoditi sve dok se ne budemo mogli vratiti u bolnice i domove. Klaunovidoktori sa sigurne udaljenosti nastavljaju misiju donoseći osjećaj radosti i smijeha svoj djeci u otežanim okolnostima te njihovim roditeljima trenutke predaha i olakšanja. Svoje posjete smo organizirali kroz umjetničke programe pod nazivom “Parada” ili “Ni Neki Bend” gdje nastupamo u dvorištima domova ili bolnica. 

Kako ste se snašli u “novom normalnom”?
Klaunovi su sada potrebniji no ikad. Ne možemo ući u bolnice, ali koliko god možemo koristimo sve prilike da nas djeca vide i da budemo s njima. Prvo smo krenuli s video materijalima koje su klaunovi snimali iz svojih domova, a mi smo ih postavljali na društvene mreže. Zatim smo organizirali i Facebook Live događanja, no u svemu tome nedostajala je interakcija budući da je povratna reakcija “publike” ključan faktor. Tako smo do došli do ideje za projekt “Rezerviraj klauna” u sklopu kojega svako dijete – u bolnici ili kod kuće – preko naše stranice na dvadeset minuta može rezervirati svoja dva klauna. Ovaj online program dostupan je svakim danom od 14 sati do 17 sati. Sretni smo što na taj način i dalje razveseljavamo i zabavljamo djecu diljem Hrvatske.
Iako u vrijeme koronavirusa ne možemo niti u staračke domove dosjetili smo se dvorišnih koncerata koje sada radimo po cijeloj Hrvatskoj. Baš nedavno smo imali prekrasan koncert u Splitu. Odaziv je bio sjajan i vidi se koliko nas i stariji željno iščekuju budući da njih trenutačna situacija zaista jako ograničava: smanjene su (ili čak zabranjene) posjete njihovih bližnjih, a oni sami ne smiju van iz domova. Prekrasno je kad im netko dođe i drago nam je što ih s posebno oformljenim klaunskimNi Neki Bendom” možemo razveseliti. Kada im zasviramo šansone što ih redovne dirne te posjeti završavaju s plesom i zajedničkom pjesmom.

Imate i još neke posebne programe…?
Da, imamo i nekoliko posebnih programa. S “Karavan Orkestrom” posjećujemo djecu s poteškoćama u razvoju. To je interaktivna predstava u kojoj glume tri klauna i iznimno je lijepa. Sada ju također izvodimo online, a takav oblik je trenutačno i najtraženiji. Vjerojatno jer je najbliži onome što radimo uživo. Funkcionira tako da se na jednom mjestu ispred televizora skupi osmero do desetero djece, a mi im onda, zahvaljujući tehnologiji, iz ekrana izvodimo predstavu u kojoj u trenucima pjevamo njihova imena i to ih sve posebno veseli. Koncept je zaista prekrasan.

Koliko vam znače donacije i na koji način ih preusmjeravate u ispunjavanje misije?
Budući da se mi financiramo od donacija, ovim putem bih se zahvalio svim donatorima. Bez njih ne bismo funkcionirali. Ljudi prepoznaju značaj naše misije, vide dobrobit cijelog projekta i dokle god oni prepoznaju naš entuzijazam i rad – klaunova će biti.

Zasigurno je ispunjavajuće redovito činiti dobra djela te usrećivati i tješiti svu tu djecu, njihove roditelje, ali i starije osobe. Ima li neki događaj koji biste posebno izdvojili?
Sjećam se jednog trenutka u bolnici gdje sam ušao u bolesničku sobu i roditelji su vrlo zabrinuto sjedili pokraj djeteta koje je ležalo u krevetiću. Htio sam im zasvirati ali su me pogledima zamolili da izađem iz sobe, nisu ništa rekli. Ipak, skupio sam se u klaunskoj maniri i na odlasku predložio da im ipak nešto odsviram. Nisu baš bili voljni, ali su ipak pristali. Uzeo sam svoju gitaru, te zasvirao i zapjevao “Fly me to the moon” i to ih je razveselilo. Bilo im je jako lijepo jer upravo je to njihova najdraža pjesma. Osim što sam u tom trenutku oraspoložio roditelje, odmah je i dijete bilo bolje volje kad je vidjelo roditelje kako se smiju. To su ti trenuci koji su vrijedni i koje volim.

Nikola Dabac, umjetnički direktor CRVENIH NOSOVA klaunovadoktora

Kamo vas vizija vodi u budućnosti, čemu se veselite, imate li neke nove ideje i projekte u planu?
Upravo pripremamo dodjelu Noslonca, statue koju je kreirao naš poznati umjetnik, Ivica Propadalo, a koje ćemo dodijeliti našim nosloncima, onima koji su uz nas. Dugoročno, najveća želja nam je da klaun bude prisutan u hrvatskim bolnicama svaki dan za svako dijete, a donositi radost i olakšanje namjeravamo još dugo.
Uvijek imamo nove ideje. Osim toga razmišljamo, naravno, o novim projektima i posebnim programima. Nadamo se da ćemo u bližoj budućnosti započeti i s programima za odrasle. Nedavno sam bio u posjetu sličnoj organizaciji “Pallapupas” u Barceloni gdje imaju prekrasan program na onkologiji za odrasle i to je svakako jedan od smjerova u kojem bismo i mi u budućnosti voljeli ići.

Svaka svakodnevna vizita i direktan kontakt nosi neku posebnu priču. Vjerujte mi, sve je prepuno emocija. Svaka soba u koju uđemo s djecom, isto je tako i s domovima za starije, ima svoje specifičnosti. Svakako bih napomenuo da, kada idemo u posjet djeci, naši korisnici nisu samo oni nego i njihovi roditelji, ali isto tako od velike pomoći nastojimo biti i zdravstvenom osoblju u zdravstvenim ustanovama gdje radimo. Tih nekoliko emotivnih minuta s djecom, roditeljima, medicinskim osobljem znače sve i na kraju smo mi, ali i naši korisnici zahvalni, a moje srce uvijek je puno. To je klaun, on je sretan kad ste i vi sretni i tužan je kada ne vidite radost a u svakom trenutku radost je moguća. Samo treba vjerovati da je tako, bar u tom trenutku, tih nekoliko minuta, a lijepi su ti neki neopisivi trenutci. Hrabre i ostaju prisutni.

Pročitajte još...

Anamarija Prgomet: Život bez otpada i kanti za smeće je moguć!

Anamarija Prgomet prije tri je godine prva u Hrvatskoj odlučila živjeti prema načelima zero waste pokreta. Trebalo joj je 4 mjeseca da pronađe sve alternative takvom životu, ali puno dulje da i druge inspirira da stvaraju manje smeća

Andreja Hotko Pavić: Selo nam je vratilo nebo!

Kiparica Andreja Hotko Pavić prije 16 godine preselila se s obitelji u staru drvenu kuću pored Dugog Sela, a više nego ikad, situacija s koronavirusom, dokazala je kako je to bila mudra odluka – imaju apsolutnu slobodu kretanja, kilometre prirodnih ljepota samo za sebe – i mir koji je potreban njihovoj bučnoj 6-članoj obitelji!

Slaven Škrobot: Ni teška nesreća nije ga spriječila da proputuje svijet!

Kada je prije 11 godina Slaven nakon nesreće na moru ostao tetraplagičar, to ga nije zaustavilo u naumu da živi - punim plućima. Postao je prva osoba na svijetu koja je u kolicima posjetila vrh Petre u Jordanu i vrh Pidurangale na Šri Lanki, a osvojio je i Saharske dine... i stalno planira nove destinacije

Vuk s Velebita: Kako sam preživio 50 dana sam u planini, bez igdje ikoga…

Možete li zamisliti da u jednom trenutku skupite sve što imate i 'preko noći' zapalite u planinu...? Upravo je to učinio Pero Ćurković dan nakon zagrebačkog potresa. Na vrletima Velebita ostao je gotovo tri mjeseca, uglavnom sam i okružen ćudima prirode, ali ih je prigrlio kao svoj dom. Bilo je to vrijeme preispitivanje i sebe i životnih odabira, ali i shvaćanje onoga što je (i jedino) doista bitno u životu!

Povezano

Dr. sc. Vesna Bosanac: Pravilna prehrana postaje ključ sportskih rezultata

Poznata nutricionistica i autorica knjige 'Prehrana mladih sportaša' otkrila nam je sve o važnosti pravilne prehrane u sportu, utjecaju koji namirnice mogu imati na izvedbu, kao i razne jelovnike koje mogu koristiti mladi sportaši, ali i svi mi

Branimir Vidmarović: Ništa još nije gotovo; virus je svojevrsni stres-test – uvertira!

Stručnjak za međunarodnu politiku progovara o aktualnoj situaciji uzrokovanoj prije svega pandemijom koronavirusa, te o posljedicama koje će imati na hrvatsku i međunarodnu scenu, ali i o drugim velikim izazovima, poput izbjeglištva, s kojima se svijet i dalje suočava

Zrinka Grancarić: Ponosna sam što sam jedini ženski komentator na OI

Elokventna Zadranka koja sigurnim stavom i neustrašivim karakterom donosi i najstresnije teme s trusnih terena, u razgovoru nam je otkrila koje su joj zadaće u Japanu, što je najbitnije u jedrenju i koja su njezina predviđanja o nastupu naših natjecatelja

Ovog vikenda gledajte 5 planeta i Mjesec – u isto vrijeme i bez teleskopa

Pet planeta i polumjesec istodobno se mogu vidjeti golim okom - 45 minuta prije izlaska sunca u nedjelju, 19. srpnja

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime