Generacije rođene početkom 80-tih (i one ranije) veselile su se otvaranju poštanskih sandučića neposredno pred Božić. Tamo bi stizale božićne i novogodišnje želje ispisane na čestitkama među kojima su se birale najljepše. Kad i gdje je nestao taj običaj slanja božićnih čestitki?
Reći ćete odmah ‘Pa s dolaskom mobilnih uređaja i sms-ova!’. Nakon sms-ova stigle su i WhatsApp, Viber ili Messenger forvarduše. Danas se s nostalgijom prisjećamo onih toplih riječi koje smo ispisivali rukom na kartoline. Pa odlazili u poštu i na njih lijepili poštanske marke, te s nestrpljenjem iščekivali tko će se sve nas sjetiti i poželjeti nam sve dobro za Božić i Novu godinu.
Pokušali smo pronaći odgovor na pitanje kad smo prestali slati božićne čestitke i zašto?
No prije toga saznali smo kad je poslana prva božićna čestitka na svijetu, tko ju je poslao i gdje. Prva božićna čestitka poslana je u Londonu 1834. godine. Poslao ju je Sir Henry Cole, britanski mecena koji je 18. godina kasnije osnovao i Victoria and Albert Museum. U prvoj polovici 19. stoljeća običaj je bio prijateljima poslati božićno pismo, a Sir Cole imao je veliki broj prijatelja. Kako je istovremeno bio i vrlo zauzet čovjek, nije imao mnogo vremena za pisanje pisama zbog čega je bio nervozan. Ne odgovoriti na pismo smatralo se vrlo bezobraznim. I tad mu je pala sjajna ideja napamet.
Dr. Drvko: Obiteljski obrt čiji su orašari i drugi božićni ukrasi hit godine
Zamolio je prijatelja J.C. Horsleya da nacrta ono što je sam smislio. Na triptih ilustraciji u središnjem je dijelu obitelj koja sjedi za stolom u blagdanskom ozračju, a dvije ilustracije sa strane pokazuju ljude koji pomažu potrebitima i siromašnima. Na ilustraciji su ispisane i želje za sretnim Božićem i godinom koja dolazi, dok je mjesto za onoga kome se čestita i onoga koji čestita ostalo prazno. Cole je ovu ilustraciju dao tiskati na karton dimenzija 13×8 cm u tisuću primjeraka u jednoj tiskari u Londonu. Bila je to prva božićna čestitka, a trend slanja božićnih čestitki već su dogodine prepoznali i ostali aristokrati.
U vremenu kad ne slušamo jedni druge, pisana riječ ima posebnu težinu
Gotovo dva stoljeća, a točno 186 godina kasnije, slanje božićnih čestitka poštom i dalje je prisutno unatoč svim blagodatima modernih tehnologija koje smo spomenuli na početku ovog teksta. Da, i u 21. stoljeću postoje oni koji rukom ispisuju najtoplije želje za blagdane koji su pred nama i šalju ih poštom na kućne adrese. Jedna od njih je i Mirela Menges koja čestitke šalje oduvijek.
“Kad sam bila dijete gledala sam kako moja mama piše čestitke prijateljima i rođacima. Kasnije sam to preuzela u svojim odnosima, baš kao i moje sestre”, otkriva Mirela otkud ideja da šalje čestitke. A ne šalje ih samo za Božić već i za rođendane i druge posebne prigode. “Čini mi se kako u današnjem svijetu, u kojem ljudi često ne slušaju jedni druge, a komunikacija je brza i lako zaboravljiva, pisana riječ ima posebno značenje.”
Danas u poštanskim sandučićima najčešće nalazimo račune ili reklamne letke, ponekad i službene pošiljke. Tek ponekad stigne nešto osobno – čestitka ili pismo, što ih zapravo čini još vrjednijima.
Osim što nose lijepe želje, čestitke postaju i božićna dekoracija
“Takva čestitka ili pismo duboko razveseli, a ponekad i gane. Njoj se uvijek možeš vratiti i više je puta iščitavati. I njezina toplina i značenje poruke ispisane rukom imaju posebnu čar. Svakom čovjeku takve geste pažnje znače i pobude emociju, pa i meni. Volim uputiti riječi kojima izražavam svoje želje, osjećaje, zahvalnost i ljubav prema onome kome je šaljem”, govori Mirela koja priznaje kako za Božić šalje puno čestitki koje brižljivo kupuje tijekom godine i koje onda u prosincu postaju kompletna kolekcija što jedva čeka krenuti na put. Svjesna je i toga kako je svoje drage ljude već naviknula na to da će dobiti poštom božićnu čestitku, pa ih oni zaista s nestrpljenjem iščekuju.
Kad stignu na adrese, ove čestitke postaju dekoracija – složene ispod okićenog božićnog drvca, obješene na satensku vrpcu na zidu sobe ili hodnika… Čestitke koje dobije Mirela čuva jer su mali topli podsjetnici na lijepe trenutke i događaje u životu.
Slanje božićnih čestitki ima još jednu prednost.
“Dane blagdana provodim u opuštanju i druženju s dragim ljudima i ne moram slati beskrajne količine telefonskih poruka. Iako, moram priznati da i sama pošaljem pokoju. Probajte, nije teško, možda u vama potakne kreativno izražavanje, a primatelju će sigurno uljepšati dan!”, zaključuje Mirela.
Trend slanja božićnih čestitki ove godine najveći je u posljednjih 10-ak godina
Sad kad znamo da postoje oni koji šalju božićne čestitke ispisane rukom i poštom i da to nije samo mit, pokušali smo otkriti i kakvi su trendovi slanja božićnih čestitki u posljednje vrijeme.
Issa Bratinčević svoj je brend Issa Arts pokrenula prije devet godina ponajprije kao hobi. U to je vrijeme radila personalizirane ilustracije po narudžbi, te objavljivala svoje svakodnevne radove. A onda su je prepoznali na društvenim mrežama što je rezultiralo upitima i narudžbama, pa danas ima svoj obrt.
“Sama jako volim kupovati i slati čestitke, pa sam odlučila napraviti svoju kolekciju božićnih čestitki čim mi se za to pružila prilika. Radila sam ih još kao djevojčica svakog Božića i danas su mi najdraži proizvod koji imamo”, govori Issa koja je ove godine u ponudi imala set od 10 čestitki na hrvatskom i na engleskom jeziku (no čestitke su se mogle kupiti i pojedinačno).
“Interes je za Božić 2020. godine bio toliko velik da smo ih neplanirano morali tiskati u dva navrata. Vjerujem da je tome doprinijelo i to što mnogi zbog situacije s koronavirusom nisu u mogućosti putovati, ići kući za blagdane, vidjeti za Božić svoje bližnje i prijatelje, pa poklone i čestitke šalju poštom.”
Odvojiti u ovom hektičnom vremenu nekoliko trenutaka da ispišite tople i osobne rečenice onome kome ste čestitku uputili i posvetiti svoju pažnju toj jednoj osobi jednako će ugrijati vašu kao i njegovu dušu.
Stoga, kako kaže Mirela, pokušajte. Kod vas će potaknuti kreativnost, a primatelju će uljepšati dan.