Kada biste bilo koga od njihovih prijatelja pitali gdje nikada neće ostati gladan, odgovor bi bio – kod Klobučarica. Naime, 22-godišnja Matea i njezina dvije godine starija sestra Martina Klobučar vrzmale su se oko nogu svoje majke u kuhinji od kada znaju za sebe.
Pomagale su joj u pripremi kolača i torti za rođendane i blagdane, smišljale razne dekoracije i prepisivale njezine recepte. Majka je pekla kolače i torte kada god bi one to poželjele. No, jedan dan im nije mogla napraviti kolač jer je stvarno imala jako puno posla pa im je rekla: “Napravite si kolač same”. I tako je krenula njihova priča, piše mojportal.hr.
Zabavljaju se istraživanjem novih okusa i dekoracija
“Za svako nam je druženje užitak pripremati hranu i slastice za prijatelje, zabavljati se s istraživanjem novih okusa i s dekoracijama, pa su nam naši Instagram profili uvijek bili puni fotki hrane. S obzirom na to da bismo klasične recepte uvijek promijenile u nešto što se nama činilo finije, zaključile smo da bismo ih negdje voljele i bilježiti, a što je bolje mjesto za to u današnjem online svijetu od Instagrama. I tako je nastao @kao.kuham – jer smo oduvijek kuhale onako otprilike, od oka i ‘kao’. Na profilu objavljujemo od početka veljače ove godine, i od tada se trudimo biti relativno redovite s objavama”, pričaju sestre Martina i Matea Klobučar.
Matea, prijateljima poznatija kao Klobučarica, 22-godišnja je studentica Farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka Gimnazije Daruvar i upisa FBF-a, puno uči ali uvijek nađe slobodnog vremena kada ili kuha ili gleda serije ili se druži s prijateljima. Što se nje tiče, ništa drugo ni ne postoji.
Stalno eksperimentiranje i inovacije
Martina ima 24 godine i apsolventica je kroatistike i švedskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Fakultet je upisala nakon završene Gimnazije u Daruvaru, a trenutno balansira između posla, pisanja diplomskih radova, zabavljanja @kao.kuham profilom i društvenog života.
Svoje maštovite slastice pripremaju minimalno jednom tjedno, obično kad se skupi društvo jer u suprotnom kolače nema tko pojesti. A kada se namjere na eksperimentiranje s nekim novim receptima koje još nisu usavršile, obično rade minimalne količine, tek toliko za probu.
U zadnje su se vrijeme prebacile i na osmišljavanje brzih ručkova, pa imaju nekoliko koji su redovito na tjednom meniju (poput bulgurota s bundevom, koji im je posljednjih mjeseci, dok je sezona bundeva, definitivni favorit).
Jela iz drugih kultura
“Što se slastica tiče, inspiracija su nam već poznati tradicionalni deserti koje pokušavamo pripremiti u nekim novim, reklo bi se ‘zdravijim’, varijantama te tako pokazati da se u kolač ne mora utrpati kila šećera kako bi on bio ukusan. Što se slanih jela tiče, osim klasičnih recepata u našim varijantama, nastojimo osmisliti raznovrsne brzinske obroke, jer znamo i same koliko ponekad nemamo vremena za pripremu ručka, ali i predstaviti jela iz drugih kultura za koja smatramo da bi im svatko trebao dati šansu”, otkrivaju sestre Klobučar. One namirnice najviše vole nabavljati u Tvornici zdrave hrane gdje je cijena, u usporedbi s klasičnim namirnicama poput bijelog brašna ili bijelog šećera, nešto veća.
View this post on Instagram
“Živimo u svijetu u kojem se ljudi premalo kreću i unose previše šećera. Klasični recepti, posebno za slastice, uvijek sadrže previše namirnica koje našem organizmu nisu potrebne u tolikim količinama. Korištenjem zamjenskih namirnica poput eritrita ili brezinog šećera umjesto rafiniranog bijelog šećera ili drugih vrsta brašna umjesto bijelog pšeničnog pokušavamo pokazati da proizvodi načinjeni od takvih „zdravijih“ zamjena nisu ništa lošiji od tradicionalnih. Baš suprotno. Da se razumijemo, nemamo ništa protiv klasičnih recepata, sve je zdravo ako se ne pretjeruje s količinama. Ali smatramo da ne bi bilo loše kada bi ljudi općenito osvijestili da mogu konzumirati kvalitetniju hranu, bez narušavanja kvalitete okusa”, pričaju Martina i Matea Klobučar koje zasad nemaju većih planova. Uživaju u ovome što rade i drago im je što smo na profilu okupile toliku publiku – i to je daleko više od ičega što su ikad očekivale.
Kombiniranje namirnica – prema osobnim željama
Proces pripremanja slastica dosta često ovisi o tome što pripremaju. Ponekad je ideja ta koja im dođe sasvim spontano jer im se nešto baš u tom trenutku jede, ponekad je to frendica koja ih pita bi li mogle pripremiti neki brzinski mug cake ali u nekoj ‘zdravijoj’ varijanti, ponekad je to priprema torti za prijatelje, pa namirnice i vrstu kolača biraju prema njihovim osobnim preferencijama.
View this post on Instagram
Ako znaju koje namirnice žele koristiti, pokušavaju ih kombinirati s namirnicama koje im se čine da bi se dobro upotpunjavale. Ako znaju kakvu vrstu kolača žele pripremiti, često istražuju što su i kako drugi koristili, pa kombiniraju i mijenjaju neke tradicionalne recepte, najčešće za vrijeme same pripreme. Plan na papiru obično poremeti niz sitnica na koje nisu računale, pa recept koji su prije pripreme iskonstruirale na kraju ispadne potpuno drugačiji. Što se pečenja tiče, najčešće si međusobno pomažu, ali slijedeći upute one čija je ideja bila, dekoraciju i slastica i seta za fotografiranje odrađuju zajedno, a fotografiranje uglavnom prepuštaju Martini koja je očito talentirana za fotografiju.
Najdraža jela – u vlastitim varijantama
“Pa, moglo bi se reći da je to na neki način povezano s pokretanjem profila. Najiritantnija stvar na svijetu je pripremiti jelo kojime si sto posto zadovoljan, ali ne moći ga dobro dočarati fotografijom. A za platformu kao što je Instagram to je jedino što je bitno – nikoga jelo neće zainteresirati ako nije dobro vizualno prezentirano. Ja sam u fotografiji potpuni početnik, većinom fotki na profilu nisam sto posto zadovoljna, ali jako mi je zanimljivo učiti o fotografiji i vidjeti vlastiti napredak”, kaže Martina koja piše i recepte na Instagramu, a za mlađu sestru Mateu će uvijek reći da je u kuhinji kreativnija.
Martini je najdraže jelo quiche. Inače ne jede u pekarama, ali quiche nikada ne bi odbila: “Zato sam odlučila osmisliti svoju varijantu – s jedne strane jelo koje jako volim, a s druge strane dobra stvar za potrošiti povrće koje mi je pred istekom roka trajanja. Kako je i puno drugih potvrdilo, recept stvarno trpi sve vrste povrća, iako je meni daleko najdraža kombinacija tikvica i mrkve.”
Matea vjeruje da bi pitu od jabuka mogla raditi svaki dan i da joj nikada ne bi dosadila: “Obožavam slano prhko tijesto, a u kombinaciji s jabukama i začinima poput anisa, đumbira i muškatnog oraščića još mi je draže. Svaki put kada ju pripremam, izmijenim neke sitnice ili ju pokušam raditi s ne tako uobičajenim sastojcima. Nakon usavršavanja možete očekivati novi recept na profilu”, priča Matea i priznaje kako su joj najdraži kolači oraščići po receptu njezine majke. Te kolače još nema srca mijenjati u neku zdraviju verziju.
Ponosni roditelji
Martina pak obožava pitu od sira. U svim oblicima – zdravoj, nezdravoj, maminoj, iz menze; misli da je to jedina slastica koju bi uvijek mogla jesti.
“Želju za slatkim (čitaj: čokoladom) imam prečesto, pa ju još uvijek učim kontrolirati. Zato su mi slastice bez šećera puno draže, jer me ne traže još, kao što to često zna biti s običnom čokoladom koju kad počneš jesti, ne možeš prestati”, priznaje Martina.
Pitamo ih jesu li njihovi roditelji i prijatelji ponosni na to što rade?
“Dok god im kuhamo, ne žale se, haha. Šalimo se, i mama i tata, a i svi prijatelji su nam velika podrška, ali i najbolji degustatori i kritičari. Nije se jednom dogodilo da neki recept pripremamo po nekoliko puta zaredom prije objave na profilu, pri čemu nam je jako važno da od bliskih ljudi dobijemo objektivne i konstruktivne kritike”, govore sestre Klobučar.
Dugo su razmišljale i vijećale ne bi li se odlučile koja im je najbolja slastica koju su ikad napravile. I onda su se odlučile za tortu od mrkve, odnosno carroteu.
“Ne biste vjerovali koliko je kombinacija kreme od sira i mekanog biskvita od mrkve iznenađujuće odlična! A najzanimljivije je kako je slučajno nastala. Matea je naime za jedno od druženja odlučila pripremiti kuglof od mrkve, koji smo na kraju jeli žlicom. Drugi je pokušaj bio biskvit od mrkve koji nam se toliko svidio da smo odlučile od njega napraviti nešto zanimljivije. Ispostavilo se da je kombinacija sa sirom bila pun pogodak”, otkriva nam Martina.
Razmišljaju o povratku kući
Dok su Martina i Matea bile srednjoškolke, u Daruvaru im zaista ništa nije nedostajalo. Onda su otišle na fakultet i shvatile što sve manji grad u usporedbi sa Zagrebom nema, shvatile su koliko ti se vrata može otvoriti za koja nisi ni znao da postoje.
“Upoznaš jedan potpuno novi svijet koji ili zavoliš, ili zamrziš, sve je do osobe. Nas smo se dvije odlično snašle u Zagrebu, i teško bi nam sada bilo napustiti taj život, ali imamo puno prijatelja koji život u Zagrebu ne mogu zamisliti i jedva čekaju povratak u svoju (manju) sredinu. Teško je ovako generalno govoriti o tome što bi sve Daruvar trebao imati kako bi mladi prestali odlaziti iz njega, jer puno toga ovisi o tome što tko od sredine traži. Znamo da bi nama nedostajala raznovrsnost sadržaja koje veća mjesta nude, ali za to ne možemo okriviti Daruvar, već jednostavno naš trenutni svjetonazor”, kažu sestre kojima bi, naravno, bilo drago kada bi u Daruvaru postojale mogućnosti i prilike za mlade ljude, jer će Daruvar uvijek igrati važnu ulogu u njihovim životima. Vjeruju da će ih manja sredina više privlačiti kada budu malo starije, stoga ne isključuju mogućnost potpunog povratka kući.