Četvrtak, 21 ožujka, 2024

Tko je hrabra Clarissa Ward – dopisnica CNN-a iz Kabula o kojoj priča cijeli svijet?

Neustrašiva reporteka ne samo da je jedna od rijetkih žena koje imaju hrabrosti izaći na ulice Kabula, nego i od tamo svaki dan izvještava za CNN pred očima talibana, što je riskantno čak i njezinim muškim kolegama. U Londonu je nestrpljivo čekaju suprug i dva sina, od koji mlađi ima tek godinu dana

Biti ženom u Afganistanu ljeta 2021. postalo je kletvom kakvom su tokom srednjeg vijeka žigosali vještice. Šerijatsko pravo nije nimalo nježno prema pripadnicama jačeg spola smještajući ih otprilike na predzadnje mjesto ljestvice ljudskih prava.



U takvom okruženju građanskog i unutrašnjeg društveno političkog i vjerskog rata u Afganistanu, u kojem su nakon odlaska Amerikanaca talibani opet preuzeli vlast i uveli strahovladu, javljaju se međunarodni dopisnici pokušavajući svijetu prenijeti i drugi rakurs stanja u zemlji.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Clarissa Ward (@clarissawardcnn)

Jedna od takvih je CNN-ova dopisnica Clarissa Ward, nagrađivana novinarka s pozamašnim dopisničkim stažem s Bliskog Istoka (Irak, Izrael, Beirut, Gaza,…) i CBS i ABC programskim redakcijama u svom portfoliju. Nakon Christiane Amanpour najglasovitije novinarsko ime trenutnog ratnog žarišta svijeta. Više od 15 godina Ward je izvještavala s linija bojišnice diljem svijeta – od Sirije, Iraka, Afganistana i Jemena do Ukrajine do Gruzije i Irana.

Nasljednica Christiane Amanpour

Dio obitelji joj je iz New Yorka, ona je rođena u Londonu gdje i danas živi, a školovala se u SAD, gdje je završila Yale University. Radila je za ABC News i CBS News, a od 2015. godine izvještava za CNN, gdje je 2018. godine zauzela poziciju glavne međunarodne reporterke koju je dotad držala Christiane Amanpour. Uz materinji engleski, priča čak pet jezika – francuski, talijanski, ruski, arapski i španjolski.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Clarissa Ward (@clarissawardcnn)

Prema Graciesu, proglašena je reporterkom/dopisnicom 2019. godine, a dobitnica je brojnih nagrada, među kojima je čak sedam Emmyja. Autorica je strukovnog bestselera ‘Na svim frontovima: Obrazovanje novinara’ (Penguin Press), memoara koji detaljno opisuje njezinu jedinstvenu karijeru reporterke iz središta svih sukoba, žene koja je svjedočila i dokumentirala nasilno preoblikovanje jednog dijela svijeta iz neposredne blizine. Gotovo dva mjeseca nakon vojnog udara u Mianmaru, Ward i njezin tim bili su prvi strani novinari kojima je dopušteno ući u državu jugoistočne Azije.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Clarissa Ward (@clarissawardcnn)

Dok je Indija doživjela smrtonosni drugi val koronavirusa, Ward je putovala po cijeloj zemlji kako bi pokrivala rasplamsavajuću krizu vezanu za globalnu pandemiju izvještavajući s odjela u Uttar Pradeshu i pretrpanih krematorija u Delhiju i svetom gradu Varanasiju. Ward je bila jedna od tri dopisnika CNN-a u Indiji koji su pratili silno širenje smrtonosnog virusa o kojem je nastavila pisati iz Iraka prateći situaciju tamo.

Joe Biden, Vladimir Putin, Alexey Navalny…

Također, izvještavala je o prvom inozemnom putovanju američkog predsjednika Joea Bidena na ženevski summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pokrivajući i G7 summit u Engleskoj, gdje je intervjuirala britanskog premijera Borisa Johnsona.
Krajem prošle godine istraživala je trovanje ruskog oporbenog čelnika Alexeya Navalnyja, otkrivajući nove dokaze koji optužuju ruske sigurnosne službe za taj čin. Ward je intervjuirala Navalnyja na neotkrivenoj lokaciji u Njemačkoj suočivši se s jednim od osumnjičenih eksperata za otrove za kojeg se sumnjalo da je posredovao pri cijelom slučaju.

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Clarissa Ward (@clarissawardcnn)

Time ne prestaje njezin ‘ruski slučaj’, s obzirom na to da je istraživala ruske trolove koji su djelovali u zapadnoafričkim državama Gani i Nigeriji kako bi poticali rasne napetosti i društvene nemire. 

Zašto ste doveli ženu?!

Sada svoju misiju nastavlja u Afganistanu. 
Unatoč talibanskim PR istupima prema međunarodnoj zajednici u kojima pokušavaju maksimalno civilizirati i ublažiti svoje ekstremističke religijske poglede, situacija koju je zatekla na terenu je drugačija. Od napuštene američke vojne ispostave u provinciji Ghazni preko položaja pod snajperskim metama u Kandaharu s afganistanskim trupama, do današnjih dramatičnih obračuna s ulica Kabula ona pokušava svijet nivelirati drugim pogledom i izvorom vijesti od ponuđenog od novopostavljene talibanske vlasti.

Kao što je i sama osjetila pri kontaktima s talibanima, priroda njihove igre i pristupa medijima je dvojaka. Nosila je abayu, crni ogrtač preko cijelog tijela, hidžab veo/maramu, a prije samo tjedan dana nije imala potrebu tako se odjenuti.
Na aerodromu u Kabulu, glavnom gradu Afganistana, koji su zauzeli talibani, zavladao je kaos i panika očajnih Afganistanca koji su htjeli pobjeći iz zemlje. Trupe preostalih američkih vojnika nadgledaju evakuaciju, dok islamski militanti žele izgledati kao zrela diplomatska politička snaga.

“To je slika koju žele prenijeti”, govori Ward, “a kad su me zamolili da stanem sa strane kako bi nas legitimirali, pitali su prvo zašto ste doveli ženu?”

Situacija je dramatična, svjedoči Clarissa Ward, jer prema šerijatu žene moraju nositi burke, nisu smjele koristiti usluge zdravstvene zaštite, djevojčice nisu smjele pohađati školu, patrijarhat je bio osnova svih društvenih odnosa. I to fundamentalistički patrijarhat kao temelj tradicionalnog islamskog zakona o obiteljskim odnosima po kojem, primjerice, očevi i dalje imaju pravo sklopiti brak svojim kćerima, bile one maloljetne ili punoljetne, a mogućnost prigovora je vrlo rijetka, tek ako žena više nije djevica.

Dotle muževi imaju pravo na poligamiju i mogu biti u zakonitom braku s najviše četiri žene. Suprug je tijekom braka dužan brinuti se o supruzi i uzdržavati je, pod uvjetom da mu je ona poslušna. Žena koja odbija dominaciju muža i koja napusti obiteljski dom bez opravdanog razloga gubi svoje pravo na uzdržavanje, a razvod braka može se postići zajedničkim dogovorom supružnika, dočim samo suprug ima moć jednostrano raskinuti brak iz razloga odricanja svoje žene.

Talibanima se ne može vjerovati

Šerijatsko pravo je islamski pravni sustav koje za svoju arhitektoniku uzima temeljni vjerski moralni kodeks islama, učenje iz Kurana i Sune (praksa Muhameda), idžmu (konsenzus muslimanskih stručnjaka oko tumačenja šerijatskog zakona) i kijasu (analogičnih rješenja islamskih pravnih stručnjaka).
Različit je u tumačenjima od države do države, ali primjerice zločini se dijele u tri kategorije: najlakši – tazir, za koje kaznu odlučuje sud, “oko za oko zub za zub” – počinitelje kažnjavaju istim zlom koje je pretrpjela žrtva, te najteži prekršaji – hudud, to su zločini protiv Boga. Pritom preljub, lažna optužba za nezakonit spolni odnos, pijenje vina ili alkohola, krađa i pljačka potpadaju pod najteže prekršaje, a počinitelje mogu bičevati, kamenovati, protjerati ili pogubiti, ili im pak amputirati dijelove tijela.

Talibani slijede ekstremnu verziju šerijata u kojoj se prakticiraju javna pogubljenja i amputacije dijelova tijela, zabranu glazbe, televizije te premlaćivanje muškaraca koji se nisu molili pet puta dnevno ili su brijali bradu. Smrt se dosuđuje za napuštanje islama, amputacija ruke za krađu te šake ili noge za razbojstvo, smrt kamenovanjem za vanbračne seksualne odnose kada je počinitelj oženjen ili bičevanje ako je počinitelj neoženjen ili pak za nedokazanu optužbu o nečednosti i pijenje alkohola.

Obitelj u Londonu

U takvoj golgoti Ward pokušava ostati profesionalkom koja čini razliku i suprotstavlja se talibanskom režimu šerijata koji se zapadnoj civilizaciji doima neshvatljivim i rigidnim. Glasnogovornik talibana pokušao je demantirati izvještaje da njihovi operativci idu od kuće do kuće vojačivši muškarce i otimajući žene rekavši da, ako se to događa, to ne rade talibani.

Clarissa Ward pokušava objektivizirati: Ljudima koji dugo žive u ovoj zemlji teško je vjerovati talibanima na riječ. Ne prođe ni sat vremena da ne dobijem SMS, WhatsApp, poziv ili tweet koji traže pomoć. Ako su spremni visjeti s kotača aviona pri pokušaju bijega, znači da je situacija dosta dramatična i to ne šalje dobru poruku u svijet. Nije moje mjesto da preispitujem američke strateške odluke, no ono što se Afganistanci pitaju kako dalje ako moraju preuzeti odgovornost za svoju zemlju – zašto se to moralo učiniti ovako?”

 

 
 
 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Objavu dijeli Clarissa Ward (@clarissawardcnn)

Ono što planira do daljnjeg jest buditi se cijelu noć i ponavljati isto do kraja sukoba ili bar nekih naznaka civiliziranog pomirenja novonastale situacije.
Dotad je s nestrpljenjem u Londonu čeka obitelj, suprug Philipp von Bernstorff i njihovo dvoje djece – četverogodišnji Ezra Albrecht Nikolas Nour i Caspar Hugo Augustus Idris koji je 29. lipnja navršio godinu dana.

Naslovna fotografija @clarissawardcnn

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime