22. travnja se širom svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, godišnja proslava posvećena zaštiti okoliša. Ovaj dan ima za cilj podizanje svijesti o pitanjima zaštite okoliša putem različitih aktivnosti poput skupova, volonterskih projekata, konferencija i aktivnosti na otvorenom. Iako je počeo kao skroman pokret, Dan planeta Zemlje potaknuo je osnivanje Agencije za zaštitu okoliša (EPA) i donošenje ključnih zakona poput Zakona o čistom zraku, Zakona o ugroženim vrstama i Zakona o poboljšanju kvalitete vode.
Zemlja je fascinantan ekosustav koji pruža idealne uvjete za život mnogim vrstama organizama – ni previše vruć ni prehladno, s adekvatnom količinom vode. Današnja tehnologija omogućuje nam da bolje razumijemo kako naše aktivnosti utječu na Zemlju, kako danas, tako i u budućnosti.
Od klimatskih promjena do onečišćenja zraka, naš ekosustav suočava se s brojnim izazovima koji, ako se ne riješe, mogu ozbiljno ugroziti životne uvjete za buduće generacije. Kroz obilježavanje ovog dana, potičemo sebe i druge da prepoznaju kako naše aktivnosti imaju utjecaj na okoliš te kako je naša odgovornost brinuti se o Zemlji. Ovaj dan nas podsjeća na četiri ključna problema s kojima se suočava naš planet.
Klimatske promjene
Klimatske promjene su globalni fenomen koji je dosegao alarmantne razine. Godine 2017., Guardian je objavio izvješće koje je pokazalo da globalna proizvodnja fosilnih goriva ubrzano doprinosi klimatskim promjenama na način koji nismo vidjeli od kraja ledenog doba. Uz rastuću globalnu temperaturu, istraživači su na Antarktici otkrili mumificirane grančice. BBC je podijelio priču o ovom otkriću, ističući da su mumificirane grančice posljednji put vidljive kada je Zemljin zrak sadržavao istu koncentraciju stakleničkih plinova, što je omogućilo postojanje biljnog svijeta na Antarktici. Znanstvenici upozoravaju da će ove klimatske promjene imati duboke i radikalne posljedice na životne obrasce i okoliš kakav poznajemo danas.
Krčenje šuma
Krčenje šuma nije samo lokalni, već i globalni problem jer šume igraju ključnu ulogu u regulaciji klime, zadržavanju ugljika iz atmosfere i očuvanju biodiverziteta. Kada se šume krče, oslobađa se velika količina ugljika koji je bio pohranjen u drveću i tlu, što doprinosi globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama. Osim toga, gubitak šuma smanjuje sposobnost Zemlje da apsorbira CO2 iz atmosfere, čime se pojačava efekt staklenika. Smanjenje šumskih područja također dovodi do gubitka vitalnih ekosustava i staništa za brojne biljne i životinjske vrste, što može dovesti do izumiranja i narušavanja lanaca hrane. Osim ekoloških posljedica, krčenje šuma može imati i ozbiljne socioekonomske posljedice za lokalne zajednice koje ovise o šumama za svoje osnovne potrebe poput hrane, vode i lijekova.
Nestašica vode
Iako Zemlja obiluje vodom, paradoksalno je da mnoga područja svijeta pate od nedostatka ovog vitalnog resursa. Dio subsaharske Afrike suočava se s dugotrajnim sušama, prisiljavajući mnoge ljude da svakodnevno prevaljuju dug put u potrazi za vodom. Još je zabrinjavajuće to što Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je 1,8 milijardi ljudi širom svijeta prisiljeno piti vodu koja je kontaminirana izmetom, što predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju i sigurnosti. U isto vrijeme, CNN je 2019. izvijestio da agencija za okoliš predviđa da će Engleska suočiti s ekstremnom nestašicom vode u idućih 25 godina. Ovaj nedostatak vode rezultat je sve toplije klime i brzog rasta stanovništva, što zahtijeva hitne i održive mjere kako bi se riješio problem nestašice vode.
Zagađenje zraka
S kontinuiranim rastom industrijske aktivnosti, problem onečišćenja zraka postaje sve ozbiljniji. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, čak 9 od 10 ljudi živi u gradovima s visokom razinom onečišćenja zraka, a Kina je i dalje među zemljama s najvećim problemom zagađenja zraka. Istraživanje iz 2019. godine pokazalo je da onečišćenje zraka može značajno skratiti životni vijek djece za čak 20 mjeseci. Prema izvješću o stanju globalnog zraka (SOGA) za 2019., zagađenje zraka postalo je peti vodeći uzrok smrti u svijetu, nadmašivši čak i probleme kao što su pothranjenost, alkohol i droge.
