Baš kao i mi, šume se brže ‘kreću’ s malo kave u svom sustavu. Naime, nedavni eksperiment testirao je može li pulpa kave, ostatak procesa od uzgoja kave, pomoći vratiti kišne šume Kostarike u život.
Istraživači sa Sveučilišta Hawai’i u Manoi testirali su dvije parcele kako bi vidjeli kako će otpad od kave utjecati na pošumljeno zemljište, pokrivajući jedan komad trave s oko 20 centimetara pulpe, a drugi ostavljajući netaknut.
Dramatično poboljšanje tla nakon dvije godine
Na svakom nalazištu godinama se eksploatiralo zemljište, bilo za uzgoj kave ili uzgoj stoke, i na kraju je napušteno. Na njemu su stoga dominirale invazivne trave, prvenstveno afrička vrsta koja se naziva palisadna trava, a koristila se za ishranu stoke na ispaši. Ova vrsta može doseći 16 metara visine ako je ne ‘podšišavaju’ životinje na ispaši, sprječavajući da se autohtone prašume lako obnavljaju.
Nakon dvije godine, zemljište koje ‘potpomognuto’ kavom pokazalo je dramatično poboljšanje. Osamdeset posto parcele bilo je pokriveno krošnjama mladog drveća, neka stabla dosegla su visinu od 15 metara – uključujući tropske vrste koje mogu narasti i do 60 metara – nasuprot samo 20 posto na neobrađenoj parceli. Na parceli s kavom drveće je u prosjeku također bilo četiri puta više, uzorci tla bogatiji hranjivim tvarima, a invazivne trave su nestale. Rezultati su objavljeni u časopisu Ecological Solutions and Evidence.
Ubrzavanje vremenskog okvira za vraćanje uništenih šuma u život
Ne samo da proizvođačima kave daje održiv način zbrinjavanja otpada, već i ubrzava vremenski okvir za vraćanje uništenih šuma u život.
“To je nevjerojatna win-win situacija”, objašnjava Rebecca Cole, autorica studije i ekologinja sa Sveučilišta Hawai’i u Manoi te dodala:“Tropskim šumama treba stotine godina da se ponovno razviju. Imati tako visoka stabla u samo dvije godine zaista je spektakularno.”
Potrebno je provesti više istraživanja, priznaje Cole, kako bi se razumjeli dugoročni utjecaji pulpe kave i uzrokuje li nepredviđeno onečišćenje. Ipak, kaže Cole, “Ovo je stvarno nešto poput ‘šume na kofeinu’. Mislim da ovo stvarno obećava.”
Umjesto propadanja kao otpad – višestruka korist za tlo
Otprilike polovica težine berbe kave završit će kao otpad. U Kostariki, kaže Rakan Zahawi, autor studije i direktor Arboretuma u Lyonu na Sveučilištu Hawai’i u Manoi, proizvođači kave obično sav taj ostatak kave odnesu na skladišta gdje se oni raspadaju.
Početkom 2000-ih, Zahawi je posjetio sličan projekt obnove koristeći narančine kore. “Razlika je bila noću i danju”, kaže on za šume tretirane narančama i one koje su ostale netaknute, “Bila je ogromna razlika.”
Ideja mu je sinula kad je počeo raditi u Kostariki i primijetio otpad koji stvara velika industrija kave u zemlji. Ako se višak pulpe kave nekako iskoristi, mislili su Cole i Zahawi, svi koji su uključeni – proizvođači kave, vlasnici zemljišta i zagovornici zaštite okoliša – mogli bi imati koristi. “U osnovi je to glavni otpad koji se skupo prerađuje, a daju ga besplatno”, kaže Cole. Umjesto da plaćaju kompostiranje i skladištenje otpada, istraživačima je jedini trošak bio iznajmljivanje kamiona za prijevoz pulpe.
Zahawi i Cole otkrili su da dok se razgrađeni ostaci trava miješaju sa slojem bogate hranjivim tvarima kave, stvara se plodno tlo. To zauzvrat privlači insekte, što privlači ptice, koje potom bacaju sjeme na parcelu, kao i vjetar. Tada dolazi do ponovnog rođenja.
Šume rastu kao da su na steroidima?
“Tek nakon dvije ili tri godine dolazi do eksplozije novih postrojenja”, kaže Zahawi. “Toliko je talog kave bogat hranjivim tvarima pa izgleda da šume rastu kao da su na steroidima.”
Ključ je u gomilanju pulpe – koristeći dovoljno debeli sloj pulpe na površini dovoljno ravnoj da se ne može isprati i u klimi sa sušnim razdobljem koje je omogućilo da se kava doista ispeče. U osnovi, postala je poput vrlo uspješne gomile komposta.
Stručnjaci predviđaju kako će pulpa kave možda izbjeći sudbinu poput propalog projekta narančine kore, rekavši da je “manje zapetljan u trnovitim političkim pitanjima”, a uzgaja ga više malih proizvođača, a ne dvije velike konkurentske tvrtke.
Uz istraživanje dugoročnih utjecaja, Cole je zainteresiran za ispitivanje ostalih poljoprivrednih nusproizvoda. Sve dok je otpad od usjeva bogat hranjivim tvarima i nije štetan za ljudsko zdravlje, očekivaju se pozitivni rezultati.