Ušuškati se u toplu deku od flisa nakon cijelog dana provedenog na hladnom zraku zasigurno je jedan od najljepših osjećaja, no ispostavilo se i da obgrliti planine dekama, odnosno ceradama, jest izvrstan način da se spriječi otapanje snijega i leda u švicarskim Alpama.
Grijanjem ispod deke/cerade ne čini se baš kao opcija da zadržavamo hladnoću, ali zapravo je riječ o tome da ovim pristupom Švicarska ledenjake štiti od sunca, odnosno njegovih reflektirajućih zraka.
Rad na zaštiti ledenjaka tijekom cijele godine
Naime, Švicarci u najtoplijem dijelu godine od proljeća do jeseni posebnim termoizolacijskim ceradama pokušavaju smanjiti topljenje svojih ledenjaka. Iako je dugoročno riječ o Sizifovom poslu, za sada pokazuje kratkoročne rezultate – od sezone do sezone.
U posljednjih nekoliko desetljeća, na planini Titlis, na nadmorskoj visini od 3.238 metara vide se posljedice topljenja ledenjaka, pa se zaposlenici skijališta nadaju kako će ovaj projekt s ceradama funkcionirati. Stoga, sve napore i nade ulažu u njega.
Tako rade tijekom zimskih praznika 4 do 6 tjedana. Nakon što prođu najveće vrućine, provode još 4-6 tjedana skidajući cerade.
Pokušaj očuvanja prirode, ali i izvora bogate zarade
Cerada u funkciji pokrivača od poliesterskog materijala prostire se na 100.000 četvornih metara planine Titlis. Njezina je funkcija da se hrpe snijega ne rastope tijekom cijele godine.
Poznato kao ‘bijelo zlato’, švicarsko tržište tijekom zimskog turizma zaradi i do 5,65 milijardi dolara godišnje. Pokrivanje cerada je možda naizgled improvizirano rješenje, no budućnost skijališta svakako ovisi o ledenjacima. Jer njihov nestanak značio bi nestanak zarade. Stoga stručnjaci pokušavaju na sve moguće načine očuvati ledenjake, a time i cijeli planinski ekosustav u budućnosti.