Dr. med. Dora Madiraca Glasović, specijalistkinja dermatologije i venerologije u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC ‘Sestre milosrdnice’ u Zagrebu, koja je ujedno i Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, otkriva izbjegavaju li građani ‘nepotreban’ odlazak liječniku i time riskiraju ozbiljne posljedice po zdravlje.
U mjesecu posvećenom preventivnim aktivnostima u borbi protiv melanoma zanimalo nas je na koje sve načine svatko od nas može sam pregledati kožu i može li kod kuće otkriti melanom, zašto je sve veći broj onih koji imaju problem s raznim kožnim oboljenjima i alergijama te s kojim se gorućim problemima suočavaju njezini pacijentni, kojima dr. med Dora Madiraca Glasović pomaže i stručnim savjetima na društvenim mrežama pod hashtagom #pitajdoki!
Pacijenti neodlaskom liječniku riskiraju ozbiljne posljedice po život
Koliko je pandemija promijenila Vaš svakodnevni posao?
Pandemija je utjecala na sve aspekte života, pa tako i na rad u Klinici. Sigurnosne mjere su postale svakodnevica, mjerenje temperature pri dolasku na posao, virtualni jutarnji sastanci, prazne čekaone, red pacijenata pred Klinikom…
Prema procjenama liječnika oko 21% melanoma u ranoj fazi nije dijagnosticirano radi propuštenih termina
Jesu li ljudi smanjili pospreglede koji možda na prvi pogled ne izgledaju hitno?
U našoj Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, koja je i Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, liste čekanja na preventivni pregled nevusa značajno su manje, po tome se da zaključiti da građani izbjegavaju ‘nepotreban’ odlazak liječniku, time riskirajući ozbiljne posljedice po zdravlje. Prema procjenama liječnika oko 21% melanoma u ranoj fazi nije dijagnosticirano radi propuštenih termina.
View this post on Instagram
Koliko su uopće Hrvati pedantni što se tiče samopregleda kože i redovitog pregleda madeža? Čini mi se da mladi ljudi posebno o tome gotovo uopće ne vode računa; ili se varam?
U svakodnevnom radu Klinike pritisak na dermatoonkološku ambulantu je izrazito velik, građani su sve svjesniji važnosti fotoprotektivnog ponašanja i samopregleda kože. Već šesnaestu godinu za redom mi dermatolozi sudjelujemo u javno zdravstvenim preventivnim akcijama ranog otkrivanja melanoma i drugih tumora kože, pod vodstvom akademkinje Mirne Šitum, predstojnice naše Klinike, voditeljice Referentnog centra za melanom i predsjednice Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju. Od 2013. godine osobno sam dio ovih kampanja tijekom kojih smo do početka pandemije vršili preventivne preglede nevusa bez uputnice u hrvatskim gradovima i na otocima. Činjenica da se unatoč visokoj smrtnosti, sve više melanoma dijagnosticira u ranoj prognostički povoljnoj fazi, govori u prilog tome da smo uspjeli podići svijest građana.
U Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli 16,8 žena i 21,7 muškaraca na 100.000 stanovnika
Smatrate li da mediji dovoljno potiču stanovništvo da se više brine o svojoj koži?
Edukacije nikada dovoljno, mediji su tijekom godina postali naši saveznici u podizanju svijesti stanovništva, pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa kada radi epidemioloških mjera nismo u mogućnosti organizirati masovne preglede.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, a 132.000 oboli od melanoma, od čega godišnje umire 41.000 ljudi. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novooboljelih raste između tri i sedam posto godišnje. Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Incidencija melanoma povećava se u cijelom svijetu, pa tako i u našoj zemlji. Posljednji podaci Registra za rak RH iz 2016. godine govore da u Republici Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli 16,8 žena i 21,7 muškaraca na 100 tisuća stanovnika. U našoj je zemlji 2016. godine dijagnosticirano 800 novooboljelih od melanoma.
Uz melanom, postoje i drugi tumori kože koje valja prepoznati i liječiti. Klinički se očituju kao čvorići ili ljuskave crvene mrlje na koži, ne metastaziraju ali rastu i uništavaju okolno tkivo
View this post on Instagram
Činjenica koja zabrinjava je da se kod gotovo 50% oboljelih melanom dijagnosticira u uznapredovalom stadiju bolesti. Možemo li uopće sami kod kuće prepoznati melanom?
Redovitim samopregledima kože jednom mjesečno moguće je uočiti sumnjivu promjenu na koži u ranom stadiju, kada je potpuno izliječenje moguće. Važno je pratiti promjene u izgledu madeža primjenom takozvanog ABCDE pravila (A-asimetrija, B-granica,rubovi, C-boja, D- promjer, E-elevacija, izdignuće). Dakle, svaka promjena boje, veličine, izgleda rubova postojećeg madeža ili nastanak nove atipične promjene na zdravoj koži zahtijeva žurni pregled dermatologa. Uz melanom, postoje i drugi tumori kože koje valja prepoznati i liječiti. Klinički se očituju kao čvorići ili ljuskave crvene mrlje na koži, ne metastaziraju ali rastu i uništavaju okolno tkivo.
Uža specijalnost pedijatrijska dermatologija
Osim melanoma, veliki je broj kožnih oboljenja i alergija koje mnoge muče od ranih dana. Tko su Vaši najčešći pacijenti?
S obzirom da sam trenutno na užoj specijalizaciji iz pedijatrijske dermatologije, moj svakodnevni rad temelji se na liječenju beba, djece i adolescenata sa različitim bolestima kože.
Jedna ste od rijetkih naših liječnika, a posebno dermatovenerologa, koji su aktivni na društvenim mrežama. Vaš profil na Instagramu sve je popularniji. Tamo dijelite savjete potpuno besplatno? Kako ste došli na tu ideju i otkud uopće potreba za tim?
Od početka pandemije gotovo sam svakodnevno mailom ili porukom odgovarala na upite pretežno zabrinutih roditelja koji nisu željeli djecu izlagati riziku od zaraze koronavirusom. Majka sam i mogu razumjeti taj strah, iako ponekad iracionalan, te sam odlučila otvoriti instagram profil i omogućiti besplatan savjet svima kojima je pomoć potrebna.
Također, na svom profilu obrađujem različite teme iz područja dermatovenerologije. Do unatrag nekoliko mjeseci nisam bila prisutna niti na jednoj društvenoj mreži, svakim danom otkrivam što sve instagram kao medij pruža i moram priznati da je jako interesantno i zabavno.
Redovitim samopregledima kože jednom mjesečno moguće je uočiti sumnjivu promjenu na koži u ranom stadiju, kada je potpuno izliječenje moguće
View this post on Instagram
S kojim Vam se problemima ljudi, kad je riječ o Vašem području medicine, najčešće obraćaju preko društvenih mreža?
Svakodnevno dobijam velik broj najrazličitijih upita, najčešće su to mladi koji vode borbu s aknama, roditelji djece sa atopijskim dermatitisom, žene u zrelim godinama sa pitanjima o anti age njezi kože.
Mogu li se ti problemi zaista riješiti preko savjeta ili je nužan odlazak kod liječnika?
Telemedicina, odnosno spoj tehnologije i medicine, u vrijeme pandemije doživjela je procvat. Dermatolovenerologija kao grana medicine je velikim dijelom temeljena na onom vizualnom pa omogućuje konzultacije na daljinu. Naravno, ne može zamijeniti liječnički pregled i dijagnostiku u ordinaciji.
Mnogi danas dermatologe vide kao liječnike koji se bave samo s kremama te estetskom medicinom, odnosno čini se kako će prije otići kod dermatologa na botox ili filere nego provjeriti kakva im je koža i madeži. Što mislite o tom trendu?
Dermatovenerolog je liječnik specijalist za kožne i spolne bolesti koji se bavi dijagnostikom i liječenjem preko 3000 različitih bolesti i stanja koja zahvaćaju kožu, kosu, nokte i sluznice. Estetska medicina je puno kompeksnija od krema, botoksa i filera a zdrava koža je svima nama prioritet, bez obzira kojom se granom dermatolovenerologije bavili.
Kako birati kreme i koji su najveći neprijatelji kože?
Kad smo već kod estetike, sve je više kozmetičkih salona, koji nude usluge botoxa i hijaluronskih filera. Kakva znanja i kompetencije treba imati osoba da bi to mogla stručno obaviti?
Prema pravilniku Ministarstva zdravstva minimalno invazivni i nekirurški zahvati primjene hijaluronskih punila i botulinum toksina tipa A smiju obavljati samo doktori medicine, doktori dentalne medicine i doktori medicine specijalisti koji su kompetencije za navedene zahvate stekli u okviru specijalističkog usavršavanja ili imaju odgovarajući dokaz o završenoj edukaciji izdan od nadležnog stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Dakle, liječnik mora imati teorijsko i praktično znanje o anatomiji, djelovanju i primjeni samih preparata, te znanje o mogućim komplikacijama i njihovom liječenju.
Visoka cijena krema i drugih preparata za njegu ne jamči nužno i kvalitetu. Cijena se formira ne samo na osnovi aktivne tvari koju krema sadrži nego i prema popularnosti brenda, dizajnu i pakiranju
Kad je riječ o kremama, je li zaista istina da cijena znači i kvalitetu ili ima i dovoljno kvalitetnih krema koje nisu skupe?
Visoka cijena krema i drugih preparata za njegu ne jamči nužno i kvalitetu. Cijena se formira ne samo na osnovi aktivne tvari koju krema sadrži nego i prema popularnosti brenda, dizajnu i pakiranju. Kada preporučam dermatokozmetske preparate svakako vodim računa o tome da uz kvalitetu budu i cjenovno prihvatljivi pacijentu.
Kako trebamo birati kreme? Moramo li znati koju vrstu kože imamo ili možemo isprobavati po nahođenju dok ne nađemo onu koja nam najviše odgovara?
Kako bi odabrali odgovarajući proizvod za njegu potrebno je znati svoj tip kože. Svaka koža je individualna i drugačije reagira. Potrebno je definirati dominantnan problem (primjerice, suhoća, bore, pojačano lučenje sebuma) te odabrati proizvod koji će nam pomoći u njegovom rješavanju. Često mijenjanje proizvoda za njegu nije poželjno radi mogućeg nastanka iritacije ili kontaknog dermatitisa, te je potrebno savjetovati se sa dermatologom koji će prema potrebi propisati odgovarajuću terapiju.
Koji su najveći neprijatelji naše kože?
Jedan od najvećih neprijatelja naše kože je UV zračenje koje izravno utječe na razvoj malignih tumora kože i ubrzava njeno starenje. Također, izdvojila bih stres, zagađenje zraka, neuravnoteženu prehranu i nedostatak sna kao važne čimbenike koji utječu na zdravlje cijelog našeg organizma pa tako i kože.
Osim na Instagramu, gdje Vam se mogu obratiti osobe koje imaju problema s kožom, misle da imaju neki sumnjivi madež ili bi samo došli na konzultacije?
Klinika za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice je moja matična ustanova i mjesto na kojem svakodnevno radim okružena divnim kolegama i osobljem. Također, svi zainteresirani mogu me pronaći i u privatnoj poliklinici Drinković u Zagrebu.
Fotografije: privatni album