Razvojem tehnologije i ovisnosti o njoj sve više vremena provodimo sjedeći, a sve manje krećući se. To, nažalost, nije pojava samo kod odraslih, već su se alarmi odavno upalili i kod djece.
Naime, s nedostatkom fizičke aktivnosti, osim pretilosti dolazi i do slabijeg razvoja motoričkih sposobnosti i ‘zaštitničkih reakcija’ kojima se koristimo kad osjetimo da je naše tijelo u ‘opasnosti’.
O važnosti razvoja motoričkih sposobnosti, obavljanju fizičke aktivnosti i svemu što je potrebno za kvalitetan razvoj djeteta, razgovarali smo s dr. med. Danijelom Rašić Markota, specijalizanticom fizikalne medicine i rehabilitacije. Na svom Instagram profilu ‘mama_fizijatar’ redovito daje savjete o razvoju djece od najranije dobi te upozorava na moguće probleme i njihovo rješavanje.
Djecu treba što više poticati na igru, posebno na otvorenom
U posljednjih nekoliko godina, djeca sve više sjede za kompjuterom, a sve manje se kreću. Kako nedostatak kretanja utječe na njihove motoričke sposobnosti?
Smanjeno kretanje predstavlja sve veći zdravstveni problem, kako zbog povećanja tjelesne mase uslijed neaktivnosti, tako i zbog hipotrofije mišića. Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na fizičko i mentalno zdravlje. Igra kao primarna aktivnost djece uključuje mnoštvo kretanja te time visoku razinu tjelesne aktivnosti te uvijek trebamo ostaviti djeci vremena za igru i poticati igru na otvorenom.
Mislim da je najbolje rješenje da roditelji svojim primjerom pokažu djeci važnost kretanja i tjelovježbe te ih sve više uključe u zajednička vježbanja, šetnje, planinarenje i slično.
Je li pandemija utjecala na smanjeno kretanje djece? Kako roditelji mogu riješiti ovaj problem?
U početku, kod strogog lockdowna, općenito smo se manje kretali, no kasnije su pojedinci sve više počeli provoditi vrijeme u aktivnostima na otvorenom, posebice u šetnji po šumi.
Nažalost, rad i škola od kuće smanjili su kretanje te su roditelji dobili još jedan veliki izazov. A najbolje rješenje jest da roditelji svojim primjerom pokažu djeci važnost kretanja i tjelovježbe te ih sve više uključe u zajednička vježbanja, šetnje, planinarenje i slično.
Često možemo čuti roditelje kako djecu upozoravanju na padanje i gubljenje ravnoteže. Koliko je važno pasti nekoliko puta. Razvijaju li djeca tako reflekse i da li se treba ‘sprečavati’ padanje?
Djeca već od dojenačke dobi razvijaju tzv. ‘zaštitne reakcije’ koje su vrlo važne u motoričkom razvoju. Prednja zaštitna reakcija se razvija u dobi od 6-7 mjeseci, zatim postranična u dobi od 7-8 mjeseci te stražnja u dobi od oko 8 do 10 mjeseci. Djeci treba omogućiti sigurno okruženje. primjerice, u najranijoj dobi maknuti oštre i opasne predmete te im ‘dopustiti’ da sami razvijaju razne vještine.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Koji su upozoravajući znakovi da treba posjetiti fizijatra?
Koje su najčešće pogreške roditelja s kojima se susrećete? Što možda previše forsiraju, a što zanemaruju?
Najčešće su pogreške pasivno posjedanje djeteta kada ono samostalno još ne sjedi te prerana vertikalizacija djeteta. Svako dijete je individua i vrlo je važno da ono samostalno dođe do određenih položaja kada kognitivno i motorički bude spremno za to.
Može li se učiniti nešto tijekom trudnoće što može pomoći u (psiho)motornom razvoju djeteta?
Svima je poznato da u trudnoći treba izbjegavati pušenje, alkoholna pića i opioidne supstance te se hraniti što zdravije. Ako je trudnoća uredna onda je poželjna umjerena tjelesna aktivnost. Ako postoje bilo kakve komplikacije u trudnoći obavezno slijedite savjete stručnjaka.
Ono što možemo jest poticati razvoj u okolini koja je sigurna za dijete, razumjeti dijete i biti mu potpora u svim procesima rasta i razvoja
Koliko je često potrebno posjećivati fizijatra tijekom razvoja djeteta?
Pojedina djeca već u rodilištu obave pregled fizijatra ako je potreban. Ako je sve u redu nakon izlaska iz rodilišta slijede redovni pregledi kod pedijatra koji na indikaciju upućuje na pregled fizijatra. Također, ako roditelji sami primijete neke promjene ili poteškoće kod djeteta važno ih je spomenuti pedijatru koji će procijeniti za dalje.
Za kvalitetan razvoj djeteta, čega se roditelji sve moraju pridržavati?
Treba uvijek imati na umu da svako dijete ima svoj tempo razvoja i ne treba požurivati razvoj niti se uspoređivati s drugom djecom. Ono što možemo jest poticati razvoj u okolini koja je sigurna za dijete, razumjeti ga i biti mu potpora u svim procesima rasta i razvoja.
Kako kroz igru razvijati finu motoriku djeteta?
Kada kreće razvoj motorike i osjetila? Koji su prvi koraci na koji roditelji trebaju obratiti pažnju?
Razvoj motorike i osjetila kreće intrauterino tj. u trudnoći te se intenzivno nastavlja nakon rođenja, posebice u 1. godini života djeteta. Prvi koraci su uspostava kontakta sa bebom, te praćenje kako beba s vremenom reagira na roditeljski glas, maženje, hranjene, stimulaciju igračkama i sl.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Možete li nam dati nekoliko primjera kako kroz igru razviti dječju motoriku?
Kod malenih beba možemo prilikom maženja otvarati bebine šakice (npr. položaj u kojem bebine ruke maze majčino lice). Time preko otvorenih dlanova dodatno šaljemo signale u mozak s periferije i potičemo povezanost s bebom. Kako beba raste možemo uključivati igračke kojima stimuliramo da beba prati pogledom određenu igračku, zatim pružati igračku bebi te stimulirati hvat, okretanje na stranu ili kasnije puzanje.
Kod djece jasličke dobi poželjno je poticati igre koje uključuju skakanje, trčanje, provlačenje, prelaženje prepreka, penjanje itd.
Kod djece predškolske i školske dobi trčanje različitim brzinama, preskakanje užeta, igranje školice, bacanje i hvatanje lopte različitih veličina, penjanje u različitim smjerovima, planinarenje itd. Fina motorika se razvija kroz svakodnevne aktivnosti kao što su jedenje, pranje zubi, oblačenje i svlačenje odjeće. Šaka i prsti se razvijaju kroz aktivnosti crtanja, slikanja, pisanja, kroz igru sa sitnijim predmetima, oblikovanjem tijesta ili plastelina i sl.
Koji su najčešći motorički problemi s kojima se djeca susreću i kako ih je moguće riješiti?
Najčešće poremećaji su povišeni tonus-hipertonus i sniženi tonus-hipotonus te poremećaji koordinacije i posture. Ponekad je dovoljno savjetovati roditelje da kroz aktivnosti svakodnevnog života i pravilno nošenje bebe usmjeruju pravilan obrazac razvoja a ponekad je potrebno provesti cikluse neurorazvojnih vježbi.
Gimnastika je izvrstan bazični sport koji djecu uvodi u sportski život od najranije dobi te pozitivno utječe na fizičke i psihičke sposobnosti djece. Plivanje je također odlična aktivnost za sve uzraste, od plivanja za male bebe pa nadalje
Uz sport se razvijaju i socijalne i emocionalne vještine
Koje sportove preporučujete za koje dobne skupine djece?
Prva i osnovna ‘sportska aktivnost’ je igra, posebice ako uključuje puzanje, trčanje, provlačenje, sunožno skakutanje itd. Djeci vrtićke dobi najvažnije je omogućiti slobodnu, aktivnu igru koja će poticati razvoj bazičnih sposobnosti i vještina, svladavanje i nadgradnju motoričkih dostignuća te psihoemocionalni razvoj. Zatim sportovi koji uključuju vježbe propriocepcije, ravnoteže, koordinacije, fleksibilnosti i senzorne integracije. Gimnastika je izvrstan bazični sport koji djecu uvodi u sportski život od najranije dobi te pozitivno utječe na fizičke i psihičke sposobnosti djece. Plivanje je također odlična sportska aktivnost za sve uzraste, od plivanja za male bebe pa nadalje.
Kod odabira sporta za djecu predškolske dobi najbolje je odabrati okruženje u kojem će dijete trenirati bez pritiska, bodovanja i većeg natjecanja.
U školskoj dobi djeca postaju kognitivno zrelija i sposobnija za timske/kontaktne sportove, sportove s loptom, vodene sportove. Kroz interakcije s drugom djecom razvijaju socijalne i emocionalne vještine te su sposobnija razumjeti suradnju, odnos među suigračima i igračima iz suprotnog tima.
Kada je vrijeme za početak ozbiljnijeg bavljenja sportom?
U početku je važno da djeca budu što više uključena u sportske aktivnosti, a dalje se iskristalizira što djetetu najviše leži i što najviše voli. Izbor sporta za pojedino dijete ovisi o mnogo faktora, a oni uključuju: fizičke osobine djeteta, godine, osobni interes, temperament, psihološki, socijalni i emocionalni razvoj. Ovdje veliku ulogu imaju treneri koji prepoznaju talent i kvalitetu pojedinca te uz njihovu podršku i podršku roditelja mogu ići korak prema ozbiljnijem bavljenju sportom. Hrvatska ima puno vrhunskih sportaša koji svima nama mogu biti uzor i ponosni smo na njih.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.