Subota, 16 listopada, 2021

Čisteći medvjedići – ‘leteći’ odredi koji čiste prirodu i mijenjaju eko svijest Hrvata

Više od 400 aktivnih članova iz cijele Hrvatske, brojne akcije čišćenja, sadnje drveća... Upoznajte 'Čisteće medvjediće', građansku inicijativu koja našu prirodu čisti od godina i godina onečišćenja i počinje mijenjati pogled na ekologiju i svijet onečišćenja

Krajem ožujka prošle godine, kada je cijeli svijet završio u karanteni, tako je i Perica Štefan morao zbog otkazanih koncerata i događaja, čime se inače bavi, vratiti se kući u Novu Kapelu.

A kako je priroda svima nama bila jedan od ‘lijekova’ i za fizičke i psihičke traume, tako je i Perica puno vremena provodio u šetnjama okolnim šumama. No, umjesto mira i spokoja, jako ga je uznemirila činjenica kako su te šume – pune smeća!

Sedam do 10 organiziranih akcija čišćenja mjesečno

“Sjetio sam se onog trashtag challenegea koji sam viđao na društvenim mrežama, pozvao sestru Valentinu i nećakinju Magdalenu i tako smo započeli s akcijama čišćenja. Tada je to bio niz obiteljskih druženja uz čišćenje šuma, a onda smo na Dan planeta Zemlje i službeno postali ‘Čisteći medvjedići’. Ime smo si dali po omiljenom crtiću ‘Mali leteći medvjedi’ koji su tada taman slavili 30. rođendan”, priča nam Perica Štefan o nastanku Čistećih medvjedića, građanske inicijative koja je do sada organizirala više od stotinu akcija čišćenja prirode u kojima je sudjelovalo preko 400 ljudi diljem Hrvatske, među kojima su i naši sugovornici Paula Podrug iz Splita i Hrvoje Holler iz Zagreba.

Ovi divni medvjedići u prosjeku imaju od 7 do 10 akcija mjesečno po cijeloj Hrvatskoj, a imali su i dvije vrlo uspješne kampanje. Primjerice, kampanjom ‘Počisti u svom dvorištu’ potaknuli su pojedince i grupe od tri, četiri medvjedića da očiste parkove, travnjake, staze te parkirališta u svojoj neposrednoj blizini.

Od čišćenja zapuštenih prostora do sadnje stabala

Paula se za volontiranje u Čistećim medvjedićima prijavila krajem 2020. godine i od tada je sudjelovala na gotovo svim njihovim akcijama.
“Prva akcija mi je bila Katalinić Brig u Splitu, potom smo čistili po Solinu, Omišu, Slatinama, Žnjanu a zadnje dvije akcije su nam bile plaža Resnik i Divulje u Kaštelima. Sljedeća za čišćenje na redu je željeznička pruga pored Bačvica u Splitu”, najavljuje Paula.

Hrvoje je sasvim slučajno, sudjelujući u akciji čišćenja u sklopu eko glazbenog festivala ‘Grmi Grma’ u park šumi Grmošćica naišao na Čisteće medvjediće i odlučio im se pridružiti.
“Nakon razgovora s Pericom, osnivačem ove predivne inicijative, odlučio sam sudjelovati na prvoj sljedećoj akciji čišćenja koja se održala u parku Maksimir. Sada, nakon godinu dana sudjelovanja, mogu reći da sam bio na zaista puno akcija čišćenja okoliša i na dvije akcije sadnje stabala u Zagrebu, kao i u Dugom Selu i Križevcima”, ponosno će Hrvoje.

Ljudi u prirodu, nažalost, odbacuju odista svašta

Paula posebno ističe kako je prilikom prve akcije čišćenja na kojoj je sudjelovala shvatila da su ‘Čisteći medvjedići’ okupljanje, druženje i volontiranje istomišljenih ljudi koji imaju isti cilj – da održe ovu planetu čistom i lijepom.
“Uvidjela sam da to nije neka ‘ekipa’ koja je tu od prije, već se svatko osjeća kao da je tu oduvijek, dio ČM obitelji. Ta neopisiva prijateljska atmosfera me je još više privukla ovim akcijama. Na kraju radnog dana, osim što smo se svi podružili, još se međusobno malo i počastimo – tako sam se upoznala s tom lijepom ČM gestom ‘ako za sebe praviš sendvič napravi za još nekoga tko je isto gladan’, te sada prije svake akcije pomno razmišljam što ponijeti sa sobom kako bih podijelila sa svima. Pomišljam što sam do sada nosila od hrane i pića, čega bi moglo faliti, što bi se ljudima moglo svidjeti, ima li neki recept kojeg mogu isprobati i podijeliti sa svima? Tako da iz tjedna u tjedan se ne pripremam samo za novi terenski rad već i novi kulinarski zadatak!”, priča nam Paula.


Volonteri Čistećih medvjedića su prilikom svojih akcija zaista nailazili na svakojake predmete odbačene u prirodi, pa nam tako Hrvoje i Paula ističu neke od najčudnijih stvari koje su pronašli te su im ostale su sjećanju. Primjerice, šivaća mašina Bagat, cipele iz kojih je već niknula trava/mahovina, konzerve Gavrilovića još iz prethodnog stoljeća, limenke inozemnih piva ukopane na plažama, vrećicu s kiselim kupusom, pancerice, wc školjke i daske te božićna drvca.

Više od 400 volontera širom Hrvatske

Dosad je u akcijama Čistećih medvjedića sudjelovalo više od 400 ljudi iz cijele Hrvatske, a Perica nam ističe kako je jako zadovoljan kako se cijela priča razvija.
Ipak, govori kako postoji određeni procjep između ljudi koji prate cijelu priču, hvale je i simpatična im je i onih koji će se zaista pridružiti na terenu ili pokrenuti neku svoju sličnu akciju.
“Postajemo sve osvješteniji, to je sigurno, iako krećemo iz vrlo niske startne pozicije pa to i nije tako teško. Sve više brendova, također, ulaže u zelene kampanje u sklopu društveno odgovornog poslovanja pa i to vidim kao značajan korak naprijed. Kada to postane nešto potpuno normalno, a ne samo trend, bit ćemo na pravom putu. Ipak, sve kreće od pojedinca koji sitnim promjenama čini svijet boljim oko sebe, a to može svatko od nas. Ne samo da može, to nam je i dužnost”, ističe Perica.


Hrvoje dodaje kako se djecu od malih nogu kroz obitelj, a zatim i vrtić i škole, kroz sudjelovanje u eko kvizovima, radionicama i sudjelovanjima u ekološkim akcijama-  treba učiti da budu ekološki osviješteni te da po onom što vidi u reciklažnim kontejnerima – idemo ka boljem.
“Po pogledu na spremnike, a još i više na kante za različite vrste otpada (staklo, papir, plastika) polako se povećava razdvajanje tj. recikliranje. A primijetio sam također i sve veću upotrebu višekratnih najčešće platnenih vrećica”, s optimizmom dodaje Hrvoje.

Kako se možete priključiti Čistećim medvjedićima?

Paula naglašava kako je odvajanje otpada u reciklažne kontejnere bio dosta spor proces u smislu ‘prilagođavanja’ ljudi novim eko navikama, ali je situacije sada sve bolja.
“U početku ljudi nisu marili toliko gdje će stavostaviti različite vrste otpada, no pomalo se ukorijenila svijest da nije ni strašno ni komplicirano sortirati ga na pravilan način. Od shopping centara do kontejnera na ulici – na svakom piše i objašnjeno je što se u određenikontejner baca, te je dovoljno samo jednom stati i promisliti gdje što baciti, a onda vam to brzo pređe u naviku. Još uvijek se ponekad naljutim kada vidim plastiku ili drugo smeće natrpano, primjerice, u kontejner za papir. No, na svu sreću, takvih je primjera sve manje”, dodaje Paula.

Sudjelujući u akcijama Čistećih medvjedića volonteri nam potvrđuju kako su puno naučili i dobili još veći poticaj da se angažiraju oko ekologije i Zero Waste movementa.
Neki su dodatno, poput Paule, sudjelovali na radionicama izrade višekratnih krpica za hranu, pravljenju biljnog mlijeka kod kuće itd.

Pridružiti se Čistećim medvjedićima možete putem upita na Facebook stranici Čisteći medvjedići i Instragram profilu te sudjelovati u njihovim sljedećim akcijama, poput, primjerice, skorašnje akcije u Splitu kada će se čistiti područje željezničke postaje pred ulazom na plažu Bačvice ili na bilo kojoj drugoj lokaciji na području cijele Hrvatske. Također, možete i sami predložiti neko mjesto za koje smatrate da treba čišćenje, kao što je to učinila Paula.

I sami možete potaknuti akcije čišćenja određenih područja

“Na putu prema teretani prolazim svaki put pored jednog zapuštenog javnog parkinga nasuprot Poljudskih bazena. Metarska zapuštena trava koja je prepuna smeća, ambalaža i papirića ‘krasi’ taj parking. A dodatno pogoršava situaciju činjenica što se taj parking nalazi između srednje škole i Plodina/Lidla gdje djeca idu kupiti marendu. Pri svakom odlaska u teretanu gledala bih različite vrećice čipsa, sokića i peciva koje bi tuda bačene. Iskreno, toliko me je bilo sram prolaziti pored tog parkinga da bih makla pogled da ne moram gledati tu strahotu. No, tome je svemu napokon došao kraj nakon mog priključivanja ČM. Predložila sam akciju čišćenja tog parkinga za kojeg sam mislila da će to većinom biti vađenje ambalaža iz visoke trave. Međutim, ispostavilo se da je to odlagalište i glomaznog otpada među ostalim koji je bio zakopavan na više mjesta po zemlji. Ono što je na površini izgledalo kao nešto gdje samo školarci nonšalantno bacaju ostatke marende uskoro se pretvorilo u akciju vađenja gumi, madraca, prozorskih okvira, sudopera, obuće, konzervi i ostalog. Nisam mogla vjerovati čega je sve bilo na tom platou koji uopće nije odavao naznake da su ga ljudi koristili i u te svrhe. Akcija je bila na kraju fizički zahtjevnija nego što smo očekivali, ali to je sve učinilo trud i rad još ispunjenijim. U međuvremenu je pokošena ta visoka i obrasla trava te sad – gledajući kako na tim kratkim stabljićicama nema ničeg osim zemlje ispod – kako bi i trebalo biti, čini me veoma sretnom. Svaki put kad tuda prođem sjetim se našeg zajedničkog truda i rada”, ponosno nam priča Paula.

Za kraj, Hrvoje u šali dodaje kako se Čisteći medvjedići zapravo često bave ‘otpadnom arheologijom’ – jer taman kada misle da su gotovi s čišćenjem ipak pronađu novo smeće – samo zakopano dublje u zemlju!

 

Dan planete slave svaki dan – 15 ekološki osviještenih glazbenika

Pročitajte još...

Dunja Mazzocco Drvar: Onečišćenje zraka je uzrok i brojnih psihičkih bolesti!

Dunja se s početkom klimatološke jeseni pridružila stručnjacima u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena i suzbijanjem energetskog siromaštva. Jedna je od najboljih sugovornica koja nam može objasniti klimatske promjene i održiv razvoj, u Hrvatskoj i u svijetu.

Branka Ilakovac: U Hrvatskoj godišnje bacimo više od 380.000 tona hrane!

Znate li da se u Hrvatskoj po osobi na razini kućanstva godišnje baci 75 kilograma hrane? Istina je da je to nešto manje od europskog prosjeka koji iznosi 92 kilograma po osobi, no činjenica je da su kod nas kućanstva dominantniji proizvođač otpada od hrane od ostalih sektora.

Nekretnine na eko način: Zašto je pametno ulagati u zelene zgrade?

Zgrade su značajan faktor u zagađenju okoliša, jer se za njihovu izgradnju troše znatni resursi i velike količine energije. No, ne i 'eco friendly' zelene zgrade koje su i financijski isplative - rijetko kad ekologija i ekonomija idu tako dobro zajedno kao kod ekološki održivih zgrada

Budi sebičan – volontiraj! I svijet će biti bolje mjesto za život…

Puno je razloga zašto netko volontira, no svima je zajedničko to da im nagrada nikad nije novac, nego zadovoljstvo da nekome mogu darovati svoje vrijeme, znanje i sposobnosti kako bi svijet oko sebe učinili boljim mjestom za život. Sve te univerzalne životne vrijednosti dijeli i Klub volontera HT Grupe na čelu s Nives Fakin

Povezano

Budimo humani: pomozimo malom anđelu u borbi za život

Ako možete i želite odvojiti koji svotu umjesto jutarnje kave ili cigareta, uključite se u akciju 'Kiari za život' i pomozite maloj Šibenčanki da otputuje na neophodno liječenje u Sjedinjene Američke Države

In Memoriam: Robert Torre – nenadoknadiv gubitak stručnjaka za ljudsko iskustvo

Iako smo u posljednje vrijeme, nažalost, svjedoci odlazaka brojnih osoba koje su tijekom života činile razliku i ostavile neizbrisiv trag, smrt psihijatra koji se nije libio plivati protiv struje i otvoreno govoriti o onome što misli u potpunosti je zatekla cijelu hrvatsku javnost

15 zabavnih stvari koje možete raditi s djecom na kišni dan

Odlučili smo vam pomoći i pronaći 15 zanimljivih stvari koje možete raditi s djecom na kišni dan. Njihove ruke i glavice će biti zauzete te će na kraju dana utonuti u san bez imalo muke

8 zabavnih ideja za slavlje rođendana o kojem će se dugo pričati

Ako tražite originalnu zabavu za proslaviti svoje godine, možda vas inspirira naš popis od 8 ideja za odrasle - jer sasvim sigurno jamče super zabavnu večer!

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime