Ne možemo naglasiti dovoljno jako koliko je važno brinuti se za zdravlje, a ta briga mora u jednakoj mjeri uključiti brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju. Javno govorenje o mentalnom zdravlju nije odjednom postalo popularno, nego smo napokon odlučili prijeći vlastitu autostigmu i govoriti o osjećajima.
Mentalno zdravlje predstavlja osobne resurse za svakodnevni život, utječe na to kako se nosimo sa svakodnevnim stresovima, kako se osjećamo i razmišljamo, pomaže nam da (p)ostanemo snažniji i zadovoljni sobom i svojim životom, te da se uspješno oporavljamo od emocionalnih teškoća i kriza. (HZJZ, 2015.)
Kada promatramo sustav skrbi i zaštite zdravlja, od najranije dobi uči nas se kako spriječiti razvoj bolesti. Kada se razbolimo, odlazimo liječniku opće prakse te ulazimo u sustav javnog zdravstva. Zaštita tjelesnog zdravlja u povijesti je postala priroitet i moralna dužnost svake države. S druge strane, ako se psihički ne osjećamo dobro, ako smo preplavljeni emocijama, ako smo tjeskobni ili depresivni i ako nas boli nešto neopipljivo, mi i dalje ne odlazimo tako hrabro kod psihologa ili psihijatra, nego razvijamo sram i tabuiziramo našu bol.
Poremećaji mentalnog zdravlja najčešći su pojedinačni uzrok invaliditeta u zapadnom svijetu. Stres svakodnevnog života sve je veći, depresija postaje jedan od vodećih uzroka onesposobljenosti u suvremenom svijetu. No, malo je ljudi spremno potražiti pomoć stručne osobe.
U Hrvatskoj raste broj mentalnih bolesti
Izolacija, pandemija korona virusa, traume uzrokovane potresom obilježile su naš život u posljednje dvije godine. Život kakav nam je bio poznat, više nije siguran. Stručnjaci kažu da će “novo normalno” dovesti do velikih problema i poteškoća u mentalnom zdravlju građana. U Hrvatskoj raste broj mentalnih bolesti, ali ne postoji strategija za poboljšanje mentalnog zdravlja na razini države.
U našem društvu imamo pravo slomiti ruku, ali nemamo pravo slomiti dušu i srce. Nove generacije žele to promijeniti. Odlazak psihologu mora se normalizirati. Razgovor i priznavanje da nas boli mora biti moguć. Krhkost, kriza, tjeskoba dio su naše svakodnevnice i trebamo ih prihvatiti i potražiti pomoć.
Nove generacije studenata psihologije i stručnjaka odlučili su iskoristiti poznavanje društvenih mreža i napraviti projekte koji se promoviraju preko različitih platformi. Na taj način zanimljivi projekti postaju dostupniji široj javnosti. Sretni smo što živimo u vremenu kada su mladi odlučili stati na kraj stigmi mentalnih bolesti i odlučili javno se zauzimati boriti za sebe i totalitet svojeg zdravlja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Sve veći broj takozvanih Instagram terapeuta
Mnogi psiholozi i terapeuti svoje znanje približavaju široj populaciji na Instagram profilima. U posljednje dvije godine svjedočimo porastu takozvanih Instagram terapeuta. Iza većine ovakvih projekata kriju se stručnjaci koji naglašavaju da profili ne mogu zamijeniti pravu terapiju i razgovor, no na dnevnoj bazi nam mogu poslužiti kao podsjetnici, motivacija da se odlučimo potražiti pomoć. Ti profili osvjetljavaju nam probleme i educiraju nas o mentalnom zdravlju.
S time na umu, izdvojili smo nekoliko Instagram profila koji ovih dana imaju terapeutski učinak na nas, čije postove spremamo i putem kojih učimo o svladavanju stresa, odnosima, ali i samima sebi:
@kakosi.hr
Udruga kako si? je neprofitna organizacija nastala tijekom pandemije i nakon potresa u Republici Hrvatskoj s ciljem pružanja potpore široj populaciji. Udrugu vode (budući) psiholozi volonteri pod vodstvom profesorice i mentorice dr.sc. Nataše Jokić-Begić.
Studenti su prepoznali da će pandemija i prirodne katastrofe na različite načine utjecati na psihičko zdravlje i odlučili su široj populaciji ponuditi psihološku pomoć i podršku dostupnu u okrilju vlastitog doma. Njihov cilj je unaprijediti psihičko zdravlje i kvalitetu života svojih čitatelja i korisnika te smanjiti stigmatizaciju doživljavanja psihičkih smetnji. Oni žele popularizirati psihologiju u društvu.
Osim sjajnih i prepoznatljivih objava na Instagramu i Facebook-u, na njihovoj web stranici kakosi.hr, možete pronaći više informacija o zanimljivim projektima koje provode. Istaknuli bismo projekte Psihošetnja i Grupa podrške za socijalnu anksioznost.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
@empatija.ffzg
Empatija je projekt studenata pete godine psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokrenut pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Anite Lauri Korajlija u veljači 2021. godine, koji se u potpunosti održava online putem društvenih mreža.
Ovaj projekt se zasniva na dijeljenju anonimnih iskustva i priča osoba koje su bile uključene u psihoterapiju ili psihološko savjetovanje, a čija iskustva pomažu osobama koje traže psihološku pomoć ili podršku. Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu potaknuli su projekt Empatija jer su uvidjeli da je u Hrvatskoj nedovoljna informiranost o načinima i oblicima dostupne pomoći za unapređenje psihičkog zdravlja i o problemima s kojima se suočavaju osobe koje koriste psihoterapijske usluge ili usluge psihološkog savjetovanja.
Osnovna ideja projekta jest da osobnim iskustvima možemo dovesti teškoće s psihičkim zdravljem s globalne na osobnu razinu i tako osvijestiti ovu problematiku. Priče koje dijele u potpunosti su anonimne i prikupljene putem Google obrasca u koji je svaka osoba imala priliku opisati vlastite poteškoće psihičkog zdravlja, iskustvo terapije i karakteristike pravca kojem psihoterapeut pripada, odnosno psihološkog savjetovanja, te na kraju kakva je bila reakcija okoline i osobni dojam čitavog iskustva.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
@boli_me
Boli me je nezavisna umjetnička inicijativa nastala 2014. godine. Oni nisu psiholozi, niti psihijatri, nego kreativni kolektiv koji čine Marina Vitković, Adrian Pezdirc i Judita Gamulin. Uviđajući potrebu i manjak sadržaja vezanih uz podršku mentalnom zdravlju mladih odlučili su djelovati.
Kroz edukativno i umjetničko djelovanje pokušavaju mentalno zdravlje staviti u javni prostor i potaknuti dijalog. Od 2018. godine na svim njihovim projektima surađuju s psiholozima Mirandom Novak i Mihaelom Kozinom. Jedan od njihovih najdivnijih projekata je serijal Pričamo. To su desetominutne epizode u kojima mladi i stručnjaci iz različitih područja na jednostavan, razumljiv način, komuniciraju teme povezane s mentalnim zdravljem.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
@nepopularna_psihologija
Nepopularna psihologija je projekt čiji je cilj popularizacija psihologije i srodnih znanosti u skladu s načelima i integritetom struke. Projekt je pokrenut početkom 2018. godine u obliku Facebook stranice.
Nakon nekog vremena, tim autora se širi i kreće sa sadržajem na Instagramu. Oni sumiraju izvorne znanstvene članke i objavljuju sadržaj koji se odnosi na objašnjavanje raznih fenomena iz domene psihologije. Bave se recenzijom filmova, knjiga i pišu o raznim problemima struke.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.