Špilja Vrelo otkrivena je 8. srpnja 1950. i to sasvim slučajno tijekom izgradnje akumulacijskog jezera Bajer. Starost joj se procjenjuje na 3,5 – 4 milijuna godina. Iako je dugačka samo 300 metara, izuzetno je lijepa i bogata špiljskim ukrasima. Osobitu vrijednost špilji daje joj voda – na samo pedesetak metara nalazi se prekrasan gorski izvor, jezero i ponor koji je čine posebno atraktivnom. Bistar i hladan gorski potok je iz porječja rijeke Ličanke i u izrazito kišnim razdobljima poplavljuje špilju.
Dani otvorenih vrata
U petak, 8. srpnja na dan kad je otkrivena, sasvim slučajno tijekom izgradnje, svim posjetiteljima ulaz u špilju je besplatan. U subotu, u 16 h i 17 h, posjetitelji će moći uživati u posjeti špilji uz stručno vodstvo speleologa. Tijekom oba dana posjetitelji će uz posjet špilji moći uživati i u izložbi fotografija iz trećeg kanala špilje Vrelo, autora Nebojše Anića, speleologa i fotografa. Izložba je jedinstvena prilika svima da upoznaju tajne trećeg kanala špilje koji je dostupan samo speleolozima.
U subotu, od 16 do 18 sati za najmlađe bit će organizirana iznimno kreativna radionica pod voditeljskom palicom Antonie Čop. Djeca će pastelama crtati “Patuljka”, poznati špiljski stalagmit te od papira izrađivati šišmiše.
Špiljsko mlijeko se koristilo u medicini i svijetu ljepote
Špilja Vrelo je među rijetkima turistički uređenim objektima sa stalnim vodenim tokom, a ujedno je i nespecifična za goranski krš. Naime, goranska visoravan je područje na kojem prevladavaju duboki (vertikalni) speleološki objekti, dok je špilja Vrelo jedan od rjeđih objekata koji ima glavni kanal gotovo u potpunosti horizontalan. Ti uvjeti omogućili su uređenje ravne šetnice kroz špilju, bez ijedne stepenice, čime su ovaj speleološki objekt svrstali u rijetke turistički uređene špilje Europe koju mogu posjetiti svi uzrasti, djeca, stariji kao i osobe u invalidskim kolicima.
Na kraju špilje nalazi se izvor koji nikada ne presuši, a po njemu je i špilja dobila naziv Vrelo. Većinu godine špilju krasi vodeni tok koji oblikuje dva prekrasna špiljska jezerca, a višak vode otječe dalje u rijeku Ličanku i u jezero Bajer. Drugi kanal špilje krasi “špiljsko mlijeko”. Zanimljivo je da se špiljsko mlijeko odavno upotrebljavalo u humanoj medicini kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja, liječenje dizenterije, a vjerovalo se i da poboljšava mlijeko kod dojilja, a u drevnom Egiptu koristile su Egipćanke kao prvi piling lica i prvu takvu vrstu kozmetike.
Špilja sadrži i svjetski fenomen
Zahvaljujući prisustvu željezne rude hematita, voda u špilji je iznimne kakvoće, a zbog aerosola koji se nalazi u špilji, boravak u njoj samo pola sata pozitivno utječe na dišne puteve. Na kraju špilje nalazi se skriveno Indijansko blago nastalo za potrebe snimanja kultne trilogije o Indijanskom poglavici Winnetou 2015. i 2016. godine. Sada čini ono dio filmske i turističke priče koje objedinjava dva filmska seta: Kaubojsko selo Roswell i špilju Vrelo.
U špilji kod drugog kanala nalaze se rijetka vrsta siga pod nazivom cirkularni anemoliti, to su sige koje su zbog strujanja zraka u špilji savinute. Posebne su i po tome što su kružne, a nastale su zbog dva različita strujanja zraka koji nastaju za vrijeme visokih voda u špilji. Svinute su smjeru strujanja zraka i kružne su. Taj fenomen nije zabilježen nigdje drugdje u svijetu. Sama špilja pripada špiljskom sustavu Vrela Ličanke.
