Tokom korona pandemije svijet se iza naših leđa mijenjao po više osnova. Jedna od tih nevidljivih mikro revolucija pogađala je tržište dionica i centralnu američku burzu istih – Wall Street. To fantomsko mjesto uspona i padova monetarnih magova nalik ponešto opipljivijoj varijanti lutrije i tržišta kriptovaluta posljednje uzdrmavanje doživjelo je tijekom slučaja Game Stop dionica.
Bila je riječ o proizvođaču video igrica koji je zapao u krizu ali je jedan od Internet nerdova pod nicknameom Roaring Kitty odigrao igru kupovine i retaila oko dionica dotičnih svojim akcijama preusmjerivši mogućnost malim dioničarima za sudjelovanje u kupoprodaji istih mimo financijskih fondova koji u većem broju slučajeva dominiraju istim.
Trodimenzionalna Priča o Game Stopu
Za sve ljude izvan logičkog konteksta i shvaćanja funkcioniranja tržišta dionica ova se epizoda valja prevesti na borbu Davida kontra Golijata, no daleko je kvalitetnije, razumljivije i bolje obrađena u trodjelnom doku serijalu ‘Eat The Rich: Game Stop Saga’.
Dotle igrani film Craiga Gillespieja (I, Tonya) isti slučaj tretira dramaturški monotono, ravno i stroboskopski skakanjem od osobe do osobe načelno interesantne praćenja, pritom njihova živopisnost nije dovoljno interesantna za opravdanje tolike pažnje.
Film se oslanja na knjizi ‘Antisocial Network’ Bena Mezricha i na name droppingu brojnih sjajnih glumaca kao što su Paul Dano, Pete Davidson, Vincent D’Onofrio, America Ferrera, Nick Offerman, Anthony Ramos, Sebastian Stan, Shailene Woodley i Setha Rogena koji su trebali opravdati činjenicu kako bez jasno i konzistentno izložene dramaturgije slučaj poput ovog može funkcionirati na globalnom nivou.
Usporedbe radi, desetak godina stariji ‘Moneyball’ Bennetta Millera o bejzbol agentima s Bradom Pittom, Jonah Hillom, Robin Wright i Phillipom Seymourom Hoffmanom remek djelo je portretiranja karaktera, mikro facijalne glume i uspijevanja naoko neprivlačne teme pretvaranja u sjajan film.
‘Dumb Money’ ne uspijeva uvući gledatelja u vrtlog logike wallstreetovske dioničarske mikro revolucije prvenstveno zbog načina izlaganja, režije te odluka narativnog karaktera jer priča i slučaj iz stvarnog života je bio više nego izdašan role model koji je davao daleko veće mogućnosti za kreativni dijapazon stilskih izražajnih alata.
6/10
Naslovna fotografija: Screenshot Youtube