Četvrtak, 1 lipnja, 2023

Dogodilo se na današnji dan: Sretan rođendan gospodine Dylan

 O Dylanu je napisano bezbroj kartica teksta (a i sam sam ih napisao nekoliko stotina) i objavljen lijepi naramak knjiga, no nije zgorega još jednom podsjetiti da je riječ – uz Beatlese – o jednoj od najznačajnijih i  najutjecajnijih figura popularne glazbe 20. stoljeća

Na današnji dan 1940. rođen je Bob Zimmerman alias Bob Dylan. O Dylanu je napisano bezbroj kartica teksta (a i sam sam ih napisao nekoliko stotina) i objavljen lijepi naramak knjiga, no nije zgorega još jednom podsjetiti da je riječ – uz Beatlese – o jednoj od najznačajnijih i  najutjecajnijih figura popularne glazbe 20. stoljeća.



S drsko bogatom diskografijom koja se protegnula i na peto desetljeće te sa ugledom hodajuće institucije rock and rolla, Bob Dylan je jedan od neprijepornih velikana popularne glazbe i pop kulture  20. stoljeća oko  čije se središnje pozicije na zidu slavnih nitko ne buni. Posve je drugačije kada na red dođu prosudbe o Dylanovim albumima.

Poznajem ozbiljne ljude koji bi potegnuli i pištolj ne bi li osnažili svoj izbor remek djela “Blood On The Tracks” ili pak sjajnog trubadurskog country-rock albuma “Nashville Skyline”, ali također i okorjele dylanofile koji ne štedeći grlo agitiraju za trolist ranih albuma: “Freewheelin’ Bob Dylan”, “Times They Are A-Changin'” i “Another Side Of Bob Dylan”. Doduše fanatičnih pristaša kasnijih projekata poput “John Wesley Hardin” ili “Basement Tapes” ima nešto manje, ali su jednako uvjerljivi i glasni. Zašto? Pa naprosto stoga što Bob Dylan tijekom šezdesetih nije imao ni jedan loš pa ni osrednji album.

Dylan je bio dio promjene

U svojoj “Night Beat – A Shadow History Of Rock and Roll”, Mikal Gilmore je u poglavlju posvećenome Dylanu zapisao: “Ako je postojala središnja poruka na Dylanovim ranim albumima možda je to bila misao da nije lako razumnom i poštenom čeljadetu živjeti u društvu koje slavi svoja naglavačke okrenuta izvorna načela.” Tvrdeći da je Dylan svojim skladbama suočio Američane sa stvarnošću koja, umjesto ideja zajedništva i demokracije, veliča politiku sebičnosti i smrti, Gilmore je istaknuo njegovu presudnu ulogu u širenju izražajnih mogućnosti popularne glazbe pa čak i utemeljenju jednog njenog posebnog razreda: “glazbenike savjesti”.

Trima albumima iz svoje zrele faze 1965. i početkom 1966.– zadržavši iznimnu razinu tekstova – učinio je još više. Bio je očito nadahnut strukturom skladbe Beatlesa (koje je upoznao za njihovog drugog dolaska u Ameriku 28. kolovoza), ali i njihovim globalnim fenomenom koji je doveo do bujanja američke rock scene te, s druge strane, pod utjecajem i britanskih “invazijskih snaga” predvođenih Stonesima i Animalsima. Oni su pak bijelim američkim klincima iznova “otkrili” rock temeljen na pozajmicama R&B riffova i blues dvanaestice a Dylana podsjetili na tinejdžerske godine kad se divio Buddyju Hollyju. Ili, kako to piše Dylanov biograf Howard Sounes, susret Beatlesa i Dylana imao je golem značaj za obje strane. Jer, veli, nakon susreta “Dylan je je u svoju glazbu uveo beatlesovski rock’n’roll a Beatlesi počeli pisati tekstove koji su imali ozbiljnost i dubinu Dylanovih tekstova”. Ili, najkraće rečeno, nakon povijesnog susreta  – Dylan se amplificirao!

Skori krah i iluzije

Ako su dylanovski folk rock na albumu “Bringing It All Back Home” i sama glazba s “Highway 61 Revisited” potaknuli Byrdse na kovanje vlastitog fuzijskog iskaza koji će postati temelj nove američke scene, Dylanovi su tekstovi bili jednako utjecajni. Bilo da su ih prihvatili Lennon i McCartney ili pak glazbenici s kalifornijske scene, oni su zauvijek promijenili način pisanja rock skladbi. Donijevši ujedno i cijeli paket novih tema. A onda je došao “Blonde On Blonde” (objavljen u kolovozu 1966.) koji je upisan u povijest rocka kao prvi dvostruki album nekog od vodećih rock-autora/izvođača. Bio je to fascinantan plod Dylanove studijske kolaboracije s novim suradnicima. Rick Danko, Robbie Robertson, Richard Manuel, Levon Helm  i Garth Hudson su se na “Blonde On Blonde” priključili ionako impresivnoj ekipi suradnika te brojnim nešvilskim session-glazbenicima. Čak da je samo dao skladbe “Just Like A Woman”, “Visions Of Joanna” ili “I Want You”, “Blonde On Blonde” bi zavrijedio najvišu moguću ocjenu.

No, znajući što se sve događalo prije i poslije albuma odnosno za frenetični tempo koji  mu je prethodio te dugotrajni Dylanov oporavak nakon motociklističke nesreće poslije kojega je uskrsnuo jedan zreliji i “smireniji” Dylan, “Blonde On Blonde” nije teško danas pročitati kao reprezentativno finale prve faze u Dylanovoj diskografiji. Album je u mnogome nastavak glazbenih vibracija i nadahnuća prethodnika no bez  njegove neposrednosti i žestine, zamišljen i odrađen kao zreli i promišljeni komad vrhunskog rukopisa s mekim srastanjima folka, rocka, bluesa, countryja pa i popa. Bio je to čudesan album nastao prije “ljeta ljubavi”, festivala u Woodstocku te posvemašnje dominacije psihodelije, ali i skorog kraha utopijskih ideja i iluzija koje je baš Dylan trolistom albuma tako dobro prepoznao i utjelovio.

Naravno Dylan je nastavio nizati sjajne (ili “samo” dobre) albume i u svim kasnijim dekadama, u devedesetima započeo novi fascinantan niz redom iznimnih projekata, no – priznajem – osobno su mi i danas najbliži srcu albumi iz šezdesetih. Uključujući i zaključni “Nashville Skyline”.

Pročitajte još...

Dogodilo se na današnji dan: Pedeset godina od Zeppelinovog albuma Houses Of The Holy

Album je bio na tragu prethodnog albuma 'Led Zeppelin IV', no uz nove stilske dodatke poput odlične reggae stilizacije u 'D'Yer Mak'er' i 'The Crunge' u kojoj se zrcali funk Jamesa Browna

Dogodilo se na današnji dan: Preminuo Ian Dury 

Preminuo je od karcinoma 2000. – godinu nakon što je dobio posebno priznanje uglednog britanskog Q magazina kao utjecajni skladatelj

Dogodilo se na današnji dan: Prije 73 godina rođen je Dražen Vrdoljak

Draženovi antologijski tekstovi sabrani i u knjizi 'Moje brazde' i utjecaj kojeg je imao na scenu, ostaju trajna vrijednost

Dogodilo se na današnji dan: Rođenje singl ploče na 45 okretaja

Bilo je to rođenje formata koji je, kao i godinu ranije predstavljanje long play ploče Columbia recordsa, bio presudan za diskografski uzlet popularne glazbe: popa, rock and rolla, jazza...

Povezano

Dogodilo se na današnji dan: Odlazak ikone psihodeličnog garažnog rocka

Nakon razlaza matične grupe Erickson je imao karijeru obilježenu usponima i padovima koji su počeli tragičnim trogodišnjim boravkom u mentalnoj ustanovi u koju je dospio s dijagnozom paranoidne  shizofrenije braneći se 'neuračunljivošću' od optužaba za posjedovanje marihuane

Dogodilo se na današnji dan: Bitan datum u diskografiji Beatlesa

Johnu Lennonu je tragična pogibija 1980. skrojila ruho rock martira, no njegov učinak na 'Bijelom albumu' (za koji je i napisao najviše skladbi) predstavio ga je kao lucidnog, duhovitog, sarkazmu sklonog autora, pjevača, skladatelja...

Dogodilo se na današnji dan: Sex Pistols i God Save The Queen

Budući da je singl 'God Save The Queen' bio zabranjen na svim radijima, a band ionako – kao izvođač visokog rizika čiji su nastupi u pravilu završavali u tučnjave punkera i njihovih supkulturnih oponenata – jedva uspijevao doći do prostora za svirku, McLaren se, uz podršku Virgina, odlučio za najam velikog broda koji je plovio Temzom

Dogodilo se na današnji dan: Objavljen Sgt Pepper’s Beatlesa

Na današnji dan ,26. svibnja 1967. u Velikoj Britaniji je objavili kultni album Beatlesa - Sgt Pepper's Lonely Hearts Club Band

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime