Nakon što je na zadnjoj sjednici Vlada usvojila konačan prijedlog nacrta novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Hrvatska diskografska udruga izdala je službeno priopćenje, neugodno iznenađena činjenicom da je prijedlog Zakona u dijelu koji se odnosi na glazbenu industriju protivan aktualnoj Direktivi EU koja se Zakonom implementira.
Također, kažu iz HDU, navedeni prijedlog nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Naime, u EU Direktivi izričito je propisano da se niti jedna odredba Direktive u zemljama članicama ne smije primjenjivati retroaktivno, niti dovoditi u pitanje akte sklopljene i prava stečena prije 7. lipnja 2021. godine.
U slučaju usvajanja Zakona odlazak najavili Spotify, Deezer i drugi
EU Direktiva ne dozvoljava niti ponovno preispitivanje ugovora, kao niti obvezno kolektivno ostvarivanje prava čime bi se određenim pravnim subjektima omogućio monopol.
Suprotno svim praksama i pravnim pravilima, država sada intervenira u privatnopravne odnose između glazbenih izdavača i izvođača, čime je doveden u pitanje opstanak hrvatske glazbene industrije. Za više od 180 tisuća snimaka hrvatske diskografije, u slučaju donošenja Zakona u ovakvom obliku u Hrvatskom saboru, preispitivat će se svi ugovori s izvođačima koji se već godinama izvršavaju te revidirati postojeća prava, što je skandalozno, predstavlja europski presedan te hrvatsku diskografiju stavlja u neodrživ položaj – upozoravaju iz Hrvatske diskografske udruge.
Uz to, u slučaju usvajanja ovakvog oblika Zakona, odlazak iz Hrvatske najavili su Spotify, Deezer i drugi glazbeni servisi.
Ugrožena prava nekoliko tisuća zaposlenika
“Hrvatski glazbeni izdavači godišnje u razvoj izvođača i nove produkcijske snimke ulože više od 30 milijuna kuna. Glazbene izdavačke kuće, naravno uz vlastiti financijski interes, ulažu u karijere glazbenika, i u obliku financijskog doprinosa i radne snage, a osim stalno zaposlenih, zapošljavaju i velik broj vanjskih suradnika i povezanih tvrtki. Sve to uključuje i video produkciju, marketing, novinarstvo te ostale profesionalne, marketinške, kreativne i savjetodavne usluge. Radi se o nekoliko tisuća, što izravno, što neizravno zaposlenih koji žive od toga. Sva ta ulaganja izdavačkih kuća godišnje u Hrvatskoj generiraju više od nekoliko stotina milijuna kuna prihoda od snimanja, kolektivnih prava, koncerata i drugih aktivnosti, što bi usvajanjem Zakona u ovom obliku itekako došlo u pitanje”, upozoravaju iz Hrvatske diskografske udruge.