Srijeda, 24 veljače, 2021

Bolja prošlost: Uz reizdanja 4 esencijalna albuma novovalne scene iz 1981. (2. dio)

Legendarni album 'Paket aranžman' 1981. širom je u komercijalno-promotivnom smislu otvorio vrata domaćem punku/novom valu ali i uspješno predstavio tri najzanimljivije grupe beogradskog 'novog vala'

Ujedno, ‘Paket aranžman’ je zagrebačkog ‘major’ izdavača Jugoton potvrdio kao diskografa s najviše sluha za nova gibanja na glazbenoj sceni bivše države.

Idoli su zahvaljujući osmišljenoj medijskoj kampanji do tada nezabilježenoj u povijesti domaće popularne glazbe u vrijeme objavljivanja albuma bili najpopularniji od tri beogradska benda. Na albumu su se pak predstavili pjesmama ‘Schwulle Uber Europa’, ‘Plastika’, megauspješnom ‘Maljčiki’ i ‘Amerika’. Odnosno brojevima koji su podjednako bili ozračeni art-rockom, punkom, campom te arhaičnom šlageristikom, udarajući temelje kasnijih albuma poput prvijenca te ‘Odbrana i poslednji dani’.

Domaća punk i novovalna scena autohtona je pojava

Šarlo akrobata, prisutni su sa četiri izuzetna – i uvjetno rečeno ‘najkomercijalnija’ – broja u svojoj šturoj diskografiji: skladbama ‘Ona se budi’ i ‘Niko kao ja’ te ‘Oko moje glave’ i ‘Mali čovek’. Sve ih je karakterizirala žestoka energija sirove svirke te sklonost ka pretumbanom ska/reggae predlošku. Električni orgazma je pak skladbama ‘Krokodili dolaze’, ‘Zlatni papagaj’ i ‘Vi’,– brojevima između punka i upliva novovalnog art-punka što su naglasile i ponovljene snimke na njihovom prvijencu – započeo dugovječnu karijeru.

Iako su na njemu mnogi antologijski zgodici novog vala značaj ‘Paket aranžmana’ daleko je veći nego li su to pojedinačni prinosi triju nadahnutih i utjecajnih beogradskih grupa. Naime, album te njegov komercijalni uspjeh i golema pažnja medija pokazao je da domaća punk i novovalna scena nije tek eho istovremenih glazbenih promjena u Velikoj Britaniji i Americi već autohtona pojava. 

Šarlo akrobata – neponovljiva pojava na negdašnjoj rock sceni

Pokazao je to možda najbolje prvijenac Šarla akrobate ‘Bistriji ili tuplji čovek biva kad…’, jedno od remek djela novovalne scene te nažalost jedini projekt Milana Mladenovića, Koje i V.D.-a. Kabaretska minijatura koja otvara album te prvi broj ‘Pazite na decu 1’ sa svojim jazzy-avant štihom, furioznim ritmom, ‘zappizmom’ i pseudooperetnim (ili crkvenim) vokalom te narativom i kakofoničnom završnicom, na prvu su pokazali da je Šarlo akrobata jedinstvena i neponovljiva pojava na negdašnjoj rock sceni. ‘Fenomen’, ‘Sad se jasno vidi’, ‘Ravno izjutra’ pankoidni su brzaci moćnog trija žešći od većine brojeva tadašnjih konkurenata uz neočekivane obrate koji više duguju avangardi (posebice u ‘Sad se jasno vidi’) nego li obrascima trominutnog ‘bukačkog’ punka.

Još je neobičnije strukturirana ‘Ljubavna priča’ koja počinje kao free-jazz tema solima basa i bubnja, razvija se kao bizarna laganica s neobičnim tekstom a onda svako malo plane kao eksplozivni broj. ‘Samo ponekad’ je pomalo iznenađujući ulazak u prostor ska/reggaea ali i on na originalan način s umetanjima ‘nepripadajućih’ dijelova koji zamjenjuju klasičan refren. ‘Čovek’ kao da je došao s albuma avangardista a la Hugh Hopper prije nego li ‘buka’ preraste u punkoidni broj koji ‘ekstenziju’ ima i u temi ‘Bes’.
A onda opet ska/reggae u ‘OOO’ koja se stapa s ‘Problemom’ te je, uvjetno rečeno, barem jednim svojim dijelom odrađena kao ‘konvencionalan broj’. ‘Ja želim jako’ vraća u prostor – ovog puta melodioznog – punka po guštu i uhu punkersko-novovalne publike. Album pak zaključuje sjajna ‘Pazite na decu 2’ realizirana – poput cijelog albuma – kao glazbeni tok misli na neobaveznom studijskom sessionu. 

Šarlov album i danas zvuči originalno, svježe, uzbudljivo, avangardno… kao diskografski projekt koji ne pripada jednom konkretnom vremenu već vječnosti

I dalje vraški atraktivni, diskografski potentni te zanimljivi i vremešnoj publici

Električni orgazam nikad – pa ni u vrijeme dok se gibalo uz ‘Igra rock and roll cela Jugoslavija’ – nije bio tako velika mainstream atrakcija poput Bajage i Čorbe, Valjka i Prljavaca ili, ako baš hoćete, mitske Azre. A opet, i današnje turneje kojom Gile i družina šaraju uzduž i poprijeko bivše države, pokazuje da su među rijetkim preživjelim akterima prvog novovalnog ešalona i dalje vraški atraktivni, diskografski potentni te zanimljivi i vremešnoj publici koja ih pamti još iz dana ‘Paket aranžmana’ i prvog albuma ‘Električni orgazam’ te milenijcima sklonim rock and rollu.
Zašto? Pa naprosto zato jer su kao i njihova diskografija odlično i dostojanstveno ostarjeli.  

Nakon ‘Paket aranžmana’ Električni orgazam je prvi dobio priliku da za Jugoton snimi debitantski album. Produkciju je potpisao Ivan Piko Stančić (i započeo dugovječnu suradnju s Giletom) dok se Orgazam odlučio za novi autorski materijal (‘Nebo’, ‘Konobar’) te nove verzije ‘Krokodili dolaze’ i ‘Vi’ znane s ‘Paket aranžmana’ te cover ‘I’ve Got a Feeling’ Beatlesa. Ova potonja pretvorena je u pakleni punkerski brzac na tragu Buzzcocksa, ‘Nebo’ je ozračeno daškom garažne psihodelije a la Question Mark And The Mysterians kojoj je Gile bio sklon i na kasnijim albumima Orgazma te Stranglersima a ‘Konobar’ vraški zanimljiv broj s kratkim uvodom na tragu beatlesovskih poigravanja s verglaškim temama music halla prije nego li se broj s reskom gitarom ‘odmetnuo’ u punkerski brzac.

Apsolutni zgoditak albuma

‘Vi’ je pak pravi zgoditak punkersko novovalnih zračenja iz Velike Britanije i – uz ‘Krokodili dolaze’ (također u novom ruhu koje je zadržalo onaj uvodni ‘pijuk’ orgulja uz slojevitiju zvučnu sliku, saksofon i muskulativan bubanj) – apsolutni zgoditak albuma. A on je, opće je mjesto u biografiji Orgazma, doveo i do pohvala na tada apsolutno najutjecajnijem britanskom glasilu New Musical Expressu. 

Četvrti album u novovalnom paketu Croatia records odnosno album novog vala objavljen na etiketi Jugotona 1981. je prvijenac Haustora. Prije nego li je album objavljen Haustor je iste godine snimio svoj prvi singl sa Sacherovom Moja prva ljubav koja je godinama ostala njihov najpoznatiji i najprepoznatljiviji broj te donekle ‘ukrala show’ skladbama snimljenim na nastupnom albumu. Njega je, kao i singl ‘Moja prva ljubav’ producirao Husein Hasanefendić Hus dok je album znakovito najavljen Sacherovom pjesmom ‘Radio’ i Rundekovom ‘Crni žbir’.

Bolja prošlost: Uz reizdanja 4 esencijalna albuma novovalne scene iz 1981. (1. dio)

Naime, album je gotovo ravnopravno donio skladbe Haustorovih dvaju autora. Izvorni vinilni album trebao je imati i skladbu ‘Radnička klasa odlazi u raj’ no ona je uklonjena iz političkih razloga te se na prvijencu umjesto nje našla već dobro znana ‘Moja prva ljubav’. Unatoč tome prvijenac zorno sugerira pravce u kojima će se razviti pjesmarica Haustora te osobne autorske poetike Darka Rundeka i Srđana Sachera.

‘Na ti’ sa svjetskim kurentima i posve drugačiji od domaće novovalne struje

Iako je kasniji studijski ‘Treći svijet’ bio zaokruženiji i bolje produciran upravo prvijenac i danas predstavlja sve temeljne odlike haustorovog pionirskog propitkivanja forme ‘pop skladbe’ odnosno prožimanje utjecaja punka, Kariba, novog vala, vodvilja… Osim hita ‘Moja prva ljubav’ i novovalnog ‘Radio’ bliskog poetici Specialsa ili Selectersa koji su kao i poliritmična ‘Noć u gradu’ s elementima vodviljske drame pokazivali Sacherovu sklonost ka osluškivanju aktualnih glazbenih vibracija i njihovo posvajanje u samosvojan autorski iskaz, album je dao cijeli niz neobičnih brojeva.
Istovremeno ‘na ti’ sa svjetskim kurentima i posve drugačiji od dominantne domaće novovalne struje. Rundekov ‘Crni žbir’ je bio slojevit broj naglašenog bubnja s neočekivanim zvučnim umetcima i upečatljivim puhačima, ‘Duhovi’ temeljito ozračeni ska/reggaeom, ‘Mijenjam se’ novovalna tema u orbiti Filma a također novovalna ‘Tko je to’ čak bliska Talking Headsima… 

Četiri reizdanja na vinilu, rekoh već, pravi su način obilježavanja punkersko-novovalne 1981. Ali i značaja tadašnjeg Jugotona kao vodeće diskografske kuće koja je prva prepoznavala dolazak ‘novog doba’. Stoga – kapa dolje.

Odabrano

Bolja prošlost: Uz reizdanja 4 esencijalna albuma novovalne scene iz 1981. (1. dio)

Prvi albumi Električnog orgazma i Haustora, prvi i jedini album Šarla akrobate te „Paket aranžman“ odavno su već diskofilski vinilni rariteti pa će njihova objava – kao i reizdanja prvijenca Timea ili albuma Tihomira Popa Asanovića u formatu gramofonske long-play ploče – svakako popuniti rupe u kolekcijama

INTERVJU: Dušan Vesić: Hitovi nastali u doba Novog vala i dan danas zvuče svježe

Nekadašnji novinar, redatelj dokumentarnih filmova i autor glazbenih knjiga Dušan Vesić u intervjuu govori o svojoj novoj knjizi 'Zamisli život' koja donosi vodič kroz glazbu Novog vala i njezinih autora koji su u to vrijeme obilježili i ispunili živote mnogih generacija

DISTORZIJA | Jesen stiže tugo moja

Ovih dana svjetskim medijima (i društvenim mrežama) kruži podatak od oko 200 milijuna izravno ugroženih katastrofom koju je u ugostiteljskom sektoru izazvala pandemija

HDS ZAMP: Korona autorima srušila prihode za 43 posto

Uz velik pad prouzročen gotovo potpunim nestankom koncerata i priredbi, posebno je ozbiljan pad u segmentu licenci prodanih poslovnim korisnicima glazbe.

Povezano

Oproštaj od Daft Punka: ‘Random Acces Memoires’ kao spomenik i epitaf

Sjajan i utjecajan francuski dvojac ovih je dana naime objavio konačni razlaz. Sa samo četiri studijska albuma Daft Punk se nisu baš pokazali kao radoholičari u studiju no tijekom 28 godina trajanja banda, dvojac Guy-Manuel de Homen-Christo i Thomas Bangalter bili su pioniri čudesnog i vraški utjecajnog elektroničkog zvuka koji je osvojio i plesne podije i kućne 'slušaonice'

PARANGALL/Foo Fighters ‘Medicine At Midnight’ – Nova legura iz Grohlovog talioničkog lonca

U vrijeme kad su granice između (alter) rocka, popa i vremešnih pozajmica gotovo pa izbrisane Foo Fighters su skovali album koji se ispija na dušak; pitak u svim svojim različitostima pokazujući još jednom da je u slučaju Grohla opaska o bubnjarima koji su 'osobe koje se vole družiti s pravim muzičarima' samo zlobna doskočica

Parangall / Brain Holidays: Reggae im je mila majka – Jamaican Connection

Najbolji i najzreliji projekt Brain Holidaysa (koji ujedno pokazuje da je izvorna vizija lidera benda Marka Gaćine bila vraški točna) mirne duše može pod ruku s bilo kojim aktualnim albumom globalne reggaeom nadahnute produkcije

PARANGALL: Edijev blues prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Uvodni broj 'Čujen črčke' zorno govori o smjeru kojim vozi Edijeva blues makina: istarska tradicija i čakavština koje su davale glavni pečat Gustafima zakopčali su se uz bluesy mantričku temu – kao zvučnu ilustraciju trance bluesa - koja u svakom okretu dobiva štogod novoga

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime