Ponedjeljak, 27 rujna, 2021

DISTORZIJA | Jesen stiže tugo moja

Ovih dana svjetskim medijima (i društvenim mrežama) kruži podatak od oko 200 milijuna izravno ugroženih katastrofom koju je u ugostiteljskom sektoru izazvala pandemija

Piše: Zlatko Gall

Jesen stiže tugo moja

Pandemiju koja je ubila glazbu će preživjeti samo veliki. Oni koji imaju financijske zalihe ili – još bolje – moćan autorski portfelj koji jamči siguran prihod. Svi drugi, posebice divizije „malih glazbenih djelatnika“ koji ovise o klupskim nastupima, sitnim tezgama, uličnim svirkama, najamničkim uslugama u studijima ili koncertima…, borit će se za golo preživljavanje. Nažalost, bezuspješno.

Otkazan najavljeni šibenski koncert Bajage i Instruktora zbog novog uzleta broja oboljelih od koronavirusa najbolji je mogući pokazatelj svega što glazbenu industriju čeka u mjesecima pred nama. Još od početka pandemije i famoznog „lock downa“ bilo je jasno da globalnoj, ali i domaćoj „industriji zabave“ prijeti katastrofa. Ljetno popuštanje mjera sigurnosti donekle je „pokrpalo“ lošu situaciju s koncertima makar i uz pridržavanje rigoroznih epidemioloških mjera. Što će reći da je u koncertnim prostorima na otvorenome bio drastično smanjen broj posjetitelja uz obvezatna mjesta za sjedenje i propisani razmak koji je u praksi značio petinu publike u odnosu na puni kapacitet gledališta. A stvari su ipak štimale jer, koliko mi je poznato, ni jedan koncert ili kazališna predstava nisu bili nova žarišta.

S druge pak strane, takva ograničenja nisu vrijedila za noćne klubove pa je nezaobilazni Facebook tijekom ljeta bio pun snimaka partijanja u (narodnjačkim ili pseudo-narodnjačkim) klubovima iz kojih se – tvrde epidemiolozi – širila zaraza. Baš kao i iz „masovki“ vjenčanih slavlja i rođendanskih veselica ili crkava u kojima je čak poneki od svećenika tijekom mise pozivao vjernike da skinu masku jer time bogohule i vrijeđaju svece zaštitnike (sic!). Po onome „quid licet Jovi non licet bovi“ tijekom ljetnih mjeseci svjedočili smo tako dvostrukim kriterijima koje su uspostavili epidemiolozi i notorni Stožer. Zašto? Najmanje zbog pokušaja da se osigura kakva-takva turistička sezona (mada je i tu bilo muljanja i „previda“ broja zaraženih), a više zbog pogodovanja nedodirljivima: vlasnicima noćnih klubova i moćnom Kaptolu. Rezultat takve strategije je itekako jasan: golemi porast broja oboljelih i nove restrikcije. Dakako, opet najviše po glazbenicima i svima koji žive od koncerata, kazališnih predstava, izložbi, filmskih projekcija…

Fotografija: Pexels

Ovih dana svjetskim medijima (i društvenim mrežama) kruži podatak od oko 200 milijuna izravno ugroženih katastrofom koju je u ugostiteljskom sektoru izazvala pandemija. Zaključak, temeljen na brojnim otpuštanjima i zatvaranjima restorana, glasi da će korona-krizu preživjeti samo oni s dna negdašnjeg hranidbenog lanca: fast-foodovi i svi mogući slični „brzogriz“ servisi koji koriste jeftine namirnice i upošljavaju mali broj radnika. Može li se slična paralela povući i s glazbenim biznisom? Teško jer čini mi se da je tu obrnuta situacija. Krizu će naime preživjeti samo oni veliki. Oni koji imaju financijske zalihe ili – još bolje – moćan autorski portfelj koji jamči siguran prihod. Svi drugi, posebice divizije „malih glazbenih djelatnika“ koji ovise o klupskim nastupima, sitnim tezgama, uličnim svirkama, najamničkim uslugama u studijima ili koncertima…, borit će se za golo preživljavanje.

Ako je pandemija preko noći „naučila“ ljude da se – posebice zbog straha od neizvjesne sutrašnjice – zadovolje samo osnovnim potrebama pa umjesto u restoranima jedu kod kuće gdje su ionako mahom preselili svoja radna mjesta, što tek čeka industriju zabave i kulturu koji su ionako većini na dnu popisa životnih prioriteta? Samo agonija.

Izlaz iz mračine se još ne nazire pa čak i okorjeli optimisti u predstojećim mjesecima/sezonama ne slute ništa dobroga. Jer, i oni najiskusniji i najzaposleniji studijski session glazbenici znaju da je sve manje posla u studijima (za koga uopće snimati novi materijal) a i televizije su znatno skresale svoje emisije koje se moraju snimati bez publike (iako A strana ponovo kreće u novim uvjetima). O koncertima u velikim dvoranama bez kojih nema zahtjevnijih nastupa s produkcijskim standardima na koje smo navikli može se samo sanjati dok će klubovi – ako i budu otvoreni – teško opstajati uz rigorozne epidemiološke mjere.

Fotografija: Pexels

Najkraće rečeno, deseci tisuća izravno vezanih za koncertne djelatnosti – glazbenici, majstori rasvjete, „tonci“ i iznajmljivači razglasa, scenografi, zaštitari… – ostat će bez prihoda. U zemlji u kojoj vladaju formatirana radija s tristotinjak pjesama u višemjesečnom optjecaju, prihodi od izvođačkih i autorskih prava za sve s dna hranidbenog lanca gotovo da su zanemarivi, a od „svirki iz sobe“ se naravno ne može živjeti.

Populističke teze poput čuvene „poruke“ glazbenicima da umjesto svirki kopaju ili vade krumpire, pravi je pokazatelj što glazbenici i kulturnjaci mogu očekivati od famozne hrvatske javnosti. Baš kao što su se u to u vrijeme štrajka uvjerili prosvjetni radnici – točnije nastavnice i profesorice – kad im je s jednog „visokog mjesta“ stigla poruka da mogu – žele li poboljšati skroman kućni budžet – sezonski rade kao sobarice. „Neka susjedu crkne krava“ odavno je na ovim prostorima masovno prihvaćena mantra svih jalnuša i luzera kojima smeta bilo koji i bilo čiji uspjeh. Zlobna i zlokobna poruka onih koji ne znaju ništa upućena onima koji znaju (makar) nešto. Stoga je uzaludno očekivati razumijevanje, možda mrvu suosjećanja ili pomoć „sektoru“ glazbenika i kulturnjaka. Osim ako se ne „prekvalificiraju“ pa promjene repertoar sa skladbama bogobojažljivog sadržaja koji bi im širom otvorio vrata crkvenih objekata. I osigurao siguran prihod od milodara.

Fotografija: Pexels

Pročitajte još...

“S&M2” – Spoj metala i klasike kojeg obožava cijeli svijet!

Fenomenalni koncerti Metallice i Simfonijskog orkestra San Francisca dostupni su i u formatu albuma

Koje pjesme biste pustili drugim stanarima Mliječne staze?

Uz pitanje ide i zamišljeni scenarij: "Godina je 2053., napokon imamo leteće automobile, gradovi sad izgledaju poput onih iz Blade Runner filma, ljudi već desetljećima žive i na Marsu, a tvoja teta Susie je na svoj odmor za samce otišla na "krstarenje" od planeta do planeta"

Neuništivi KISS: Pandemija odgodila njihov oproštajni spektakl!

U siječnju ove godine KISS su započeli svoju posljednju svjetsku turneju nazvanu “End Of The Road”, no zbog pandemije koronavirusa odgođen je “kraj” ovog...

Što veći to glasniji? Ali, TKO je najglasniji bend ikad?

Najglasniji bend ove liste istodobno drži i Guinnessov svjetski rekord za, a što drugo nego - najglasniju izvedbu

Povezano

Pop gallaksija / Najbolji albumi 70-ih: Joni Mitchell (1.) – Prva petoljetka

Ako je odličan 'Ladies From A Canyon' koji se uspeo na vrhove rang lista te dao hit singlove 'Woodstock' i 'Big Yellow Taxi' bio uspjeli projekt tranzicije, slijedeći 'Blue' bio je pravo remek djelo. Objavljen 30. lipnja 1971. do danas stoji kao zacijelo najbolji album u njenom diskografskom opusu

Pop Gallaksija/Najbolji albumi 70-ih: David Bowie (6.) Heroes i Lodger

Mada se na 'Heroes' susreću tipičan bowievski art-rock te eksperimentalni 'ambijentalni' brojevi, album je nakon prvotnih mlakih kritika prigrljen kao jedan od ključnih i iznimno utjecajnih Bowievih albuma. No, slijedio je 'Lodger' - ništa slabiji projekt i zaključni dio 'berlinske trilogije'

Parangall: Elvis Castello & Attractions, Spanish model – Costellova uspješna ‘latinica’

Ako je želio pokazati da skladbe s njegovog sjajnog albuma iz 1978. i danas imaju snagu i uvjerljivost kao nekad te da s novim vokalima i novim miksom mogu proći kao komadi aktualne – i to vraški dobre – glazbe, Costello je u cijelosti uspio

Parangall: Šimun Matišić Quintet, Tribute to B.P.

'Tribut To B.P.' je album u kojem se ponizno klanja ostavštini izvornika svjestan njene vrijednosti i izvanvremenosti, no ne libeći se dati svoje viđenje. Formula je to koja bezgrješno prolazi kad god se originalima pristupa otvorena srca ali i otvorenih čakri kao kreativnih vrtloga vlastitih glazbenih nadahnuća

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime