Ulazimo u zadnji mjesec godine koja nam je svima začepila usta. Svim nadama i očekivanjima i željama, ne samo iz pop kulturnog svijeta. Onako, baš fino, nimalo poetski već žandarski. Shutthefuckup. Korona nije iznikla iz političke korektnosti, ali je vazda velemožno povezana s cenzurom. Koja je ove godine procvala jednako kao i netom prije spomenuta pandemija. Baš joj je pasalo. Baš baš.
„Yomadafakin gej fegotrapingwomenSerbnigga… I`mgonnapullthelastpieceofyour soul andsqueezeitoutofyourguts, andthenI`llgooutside, sit inmyfuckingsexy car and put on the „Backin Black“ by Amy Winehouse…“ izgovara Brad Pitt u zadnjem draftu skripta, novog, desetog, jubilarnog filma Quentina Tarantina.
Novi Tarantinov film s likovima iz ovog podneblja
Vruće i tvrdokuhano djelo bit će pečatom kojim će kontroverzni, hvaljeni i omiljeni pulpfiction redatelj zapečatiti redateljsku karijeru. Film je zasad neimenovan, kriju se svi produkcijski detalji, osim da se radnja zbiva u undergroundu zemalja kulturološkog Trećeg svijeta te da će likovi koje prikazuje bit brutalni. Ženomrzački, nasilni, gejofobni, šovinistički, rasistički, potencijalno sodomistički, mozgom skromni, crnohumorni, rubni preko granica svake metrike lošeg, a kamoli dobrog ukusa. Karikirani utoliko da je čak i kontroverzni i zabranjivani ‘Srpski film’ Srđana Spasojevića, naveden kao mala beba naspram novog juicea kojeg sprema Quentin ‘MadafakingReservoirDog’ Tarantino. Naime, prema navodima produkcije, dotični ljetuje 2021. na Balkanu radi pripreme i istraživanja, a 2022. snima film inspiriran i motiviran stvarnim likovima iz ovog podneblja.
Uz Brada i Georgea Clooneya u glavnoj roli zasjat će Charlize Theron, a produkcija pokušava naći varijantu kojom će i Angelina Jolie uspjeti pregristi privatni moment s bivšim supružnikom te odglumiti scenu silovanja nalik onom kojom je Monica Belucci bila uzeta u ‘Nepovratnom’ Gaspara Noea. Ne, nije tradicionalna prvoaprilska neduhovita šala niti konfabulacija lika s manjkom medikamenata, a viškom trave, nego na žalost tek minimalno karikirana i izmaštana potencijalna situacija u kojoj se nalazimo godinu dana od starta snimanja novog QT-ovog filma. Koji kad jednog dana bude snimljen nikad neće ugledati svjetlo dana. Jer će biti prekontroverzan za ljubitelje žestokog, direktnog, neulickanog filma.
A prema novom normalnom, film treba lokote. To se danas više ne zove Savjet za cenzuru protiv šunda, nego Umjetničko vijeće. Države of Hollywood. Kojom vladaju židovski, homoseksualni, podijeljeni ljevičarsko-desničarski politički i interesno strukovni lobiji. Ali se nekako uvijek uspiju dogovoriti oko svega dokle god njihovi cookiesi donose par sto milijuna dolara utrška poslije svjetske distribucije njihovih filmskih projekata. To je tako bilo do 2020. Kada je korona zavrnula kino pipu otvorivši prostor svim online stream filmskim platformama alternativni lanac distribucije novih filmova dešava se zanimljiv zaokret. Jer politička. Jer korektnost. Jer rasizam. Jer stavljanje. Lanaca. Na. Umjetnost i kreativnost. Jer 2020.
Živimo u užasno vrijeme, ne samo zbog korone
Živimo u vrijeme najvećeg licemjerja od stoljeća sedmog, da bi prosječnoj Hrvatici i nadprosječnom nadčovjeku Hrvatini bilo razumljivije. Vrijeme političke, seksualne, vjerske, medijske i inih korektnosti. U prijevodu: vrijememadafakin cenzure. Koju provode nadasve ne.ebeni ljudi, bez imalo karikiranja freudovskih baznih postulata kako većina svih ljudskih kompleksa, nezadovoljstva i loših postupaka korijenski proizlaze iz seksualnog nezadovoljstva. Onih koji odlučuju što smije, a što ne smije. Koji brane. Koji sahrane. Jer interesi. Jer sila. Jer moć. Jer ništa.
O tome je nešto pisao George Orwell u proročanskoj ‘1984’ jednako kao i Ray Bradbury u kultnom ‘Fahrenheitu 451’. Destroybeforereading. No, kako ne čitate ništa prema zadnjim istraživanjima, a imate pamćenje čovječje ribice, vjerojatnije je da se ne sjećate punktova koje su gađali maštoviti proroci u svojim distopijskim društvenim kritikama sistema. Onih koji će postojati dekade nakon njihovih smrti. Godine tek neznatno pomesti. I pristati na činjenicu da su majstori pisali izmaštane utopističke knjige, a ovo što mi živimo nije doli realnost.
Prilagodite neznatno brojke, imena i prezimena, nagnite se i usučite ramena. Priprema pozor, e sad ste spremni. Viknuo bi Mrle iz Leta 3 zajedno s Vucom, pandanom po janjetini: ‘Prćiiiiii…’.
Cenzura povijesno utemeljenog djela
Naime, u ljeto 2020. legendarni filmski klasik, kultni ‘Prohujalo s vihorom’ Victora Fleminga iz 1939. biva prvo maknut i zabranjen s HBO-a, uz Netflix trenutno vodeće online stream platforme filmova i TV serija. S objašnjenjem da je politički nekorektno prikazivati ga u jeku rasnih nemira diljem Amerike povodom ubojstava crnaca od George Floyda nadalje i našire, a sve zbog rasističkih i zastarjelih prikaza američkog juga, romantiziranja robovlasništva i diskriminacije crnaca. Obojenih. Ljudi tamne, smeđe, crne boje kože. Afroamerikanaca. Kad je krenula lavina nezadovoljstva gledatelja koji nisu mogli vjerovati da se cenzurira povijesno utemeljeno djelo iz drugog vremena, HBO se korigira i posipa pepelom vrlo korektnim, pametnim i edukativnim potezom.
Vraća ‘Prohujalo s vihorom’ u fluktuaciju, ali uz opticaj filma dodaju dva bonus videa koja objašnjavaju povijesni kontekst nastanka epa. U jednom filmologinja Jacqueline Stewart priča o tome zašto bi se taj film trebao pogledati u originalnoj verziji, bez cenzure, no uz poznavanje konteksta i konstruktivnu raspravu, a u drugom je snimka panel diskusije ‘Kompleksno nasljeđe filma ‘Prohujalo s vihorom” koja se održala na TCM Classic Film Festivalu 2019. vezana uz opisanu problematiku.
Termin dotaknute političke korektnosti i osjetljivosti na prava odnosa prema ženama kao žrtvama seksualnog zlostavljanja uz pokret #me2, prava odnosa prema crncima u vrijeme trumpovske rasno segregacijske Amerike, počeo je problematizirati iz svojih interesnih lobija moderni Hollwyood. Iz nimalo loših pobuda, već s ciljem zaštite potlačenih na bilo koji način. Ali potpuno krivim modelom i pristupom. Cenzurom? Mijenjanjem? Zabranjivanjem? Skraćivanjem?
Naučiti razlikovati dozvoljeno u umjetničkim formama od onoga na ulici
Ne. Već informiranjem. Učenjem. Educiranjem. Otvorenom komunikacijom punom povijesnih činjenica i ljudi dovoljno potkovanih argumentirano staviti stvari u kontekst kako bi u ovom slučaju potencijalno opasnoj bjelačkoj ili šovinističkoj rasi dali ispravnu perspektivu i na vrijeme mahnuli no-no kažiprstom pred nosom, da slučajno ne pomisle kako je to dozvoljeno u reallifeu.
Naučiti razlikovati dozvoljeno u umjetničkim formama od onoga na ulici. I kad je po istinitim događajima, celuloid nekad = fikcija. To što naprednije medijske kulture mogu i znaju ovdje u Hrvatistanu je još uvijek dosta velika enigma. Konstruktivna rasprava. Ono kad ljudi pristojno bez optužbi i političkih ad hominem pizdarija pričaju argumentima o činjenicama. I onda se slože ili ne, rukuju na kraju i nauče ponešto. Ili ne. Uglavnom, ne.
Rezultat borbe s crncima je otprilike isti što se tiče odnosa arijevski čistih Hrvatina prema Srbima, Ciganima, izbjeglicama ili ženama, younameitthey got it. Vrlo aktualna i poznata problematika.
Online moralisti i revolucionari
U karikaturalnoj prilagodbi na hrvatski teren Black Lives Matters znači da postoji dio teve publike koju zasmeta kad se na kostimografsko pjevačkom showu ‘Tvoje lice zvuči poznato’ netko od natjecatelja pretvori u crnkinju ili crnca. Post festum showa se u komentarima po društvenim mrežama doista nađe ljudi koji se bez zajebancije nađu pozvanima pitati i prozivati kako nije politički i moralno korektno preoblačiti bjelce u crnce i tjerati ih bičem da ih imitiraju. Jer ih vrijeđa spoznaja da se rase tako omalovažavaju???
I začu se šamar iz susjednog stana gdje je susjed alkoholičar i PTSP-ovac surduknuo ono biće koje ga je pred dvajs godina podsjećalo na njegovu ženu. Imaš bit kuš, Dinamo gubi. Sic.
Doduše, nitko ovim online moralistima i revolucionarima nije u blizini za replicirati kako je još manje politički i moralno korektno davati retardima pravo glasa i login accounte na društvene mreže. Za to bi, naime, kao i za vozačku dozvolu ili imanje djece trebalo ispuniti neke primarne formalno sadržajne ljudske pretpostavke. Ali neka podvedemo pod naivnost i vjerovanje u papirne postulate još papirnije demokracije. To pravo i na njihovu glasnost i izražavanje mišljenja.
Što bi glumac i reper, legenda gengsta repa N.W.A. Ice Cube rekao – ok je ako ja kažem crnčugi nigga jer ja sam crnac, ali kad to kaže bijeli TV voditelj onda to nije ok. Kako Cube? Pa zato jer njegujem dvostruke kriterije i jer imam povijesno pravo na to da me zoveš licemjerom s obzirom da su bijelci racistsmadafakaz godinama terorizirali myniggaz i emancipacijom smo stekli pravo na to da se smatramo uvrijeđenima ako nas oni zovu niggaz. I apsolutno je jasno Cubeovo gledište. Ima sve pravo na to. Ljudski, moralno, politički, rasno.
Osim umjetničkog.
Jer njegov zahtjev opasno stavlja lokot na dramu, komediju, triler, humor. Bilo koju vrstu kreativnog izražavanja, koje jednako kako navijački ili kritički može progovarati o odnosim problematikama. I činilo je to desetljećima. Da, riskantno je. Kao što je dosad bilo godinama. Bez progovora o rasizmu ne bi bilo Alan Parkerovog remek djela ‘Mississippi Burning’ s genijalnim Geneom Hackmanom i Willemom Dafoeom koji istražuju ubojstva i nestanak mladih crnaca studenta po istinitom događaju. Bez govora o maskulinu u Hollywoodu ne bi bilo dominiuma ni pobjede Sharon Stone nad svim onim metiljavim detektivima uključujući čovjeka čvarka Michaela Douglasa, kad prekriži noge u ‘Basic Instinctu’.
Trend i nastojanje nekih centara moći da se zabranama komunicira
Bez progovora o zatucanim desničarima, kozojebima ni kaubojima ne bi bilo ni jednog ‘Borata’, a ni ‘Bad Granpa’ kao Jackassguyz franšize. Niti ‘Bad Tripa’ anarhičnog Erica Andrea. Ni ‘Generala’ doduše. Ali danas je trend i nastojanje nekih centara moći da se zabranama komunicira. Vrlo logično, zar ne? Osobito u pećinskom 21. stoljeću kad još valjda samo NASA čeka priznati da imaju zajebane i razularene oftherecord partyje u skrivenim fileovima ne samo Silicijske doline i Area 51.
Jer ako Cigan Ciganu kaže da je Cigan, to je ok. Ali ako ti Romu kažeš da je Cigan, onda ga omalovažavaš. Jer on nije Cigan, nego je Rom. Osim kad on sam kaže da je Cigan. Onda je OK. Kako u životu tako i na filmu. Ili kad Srbinu kažeš da nije četnik i ratni zločinac. Ili da Hrvatini kažeš da je Srbin a zove se Srđan Vuk, recimo. Ili lijepoj ženi kažeš koja pička. Jer tako to nitko na ulici ne priča i to nije svakodnevni leksik primitivčina ovih plemena o kojima baš pišeš scenarij. Ili-ili. A sve to odradiš na filmu ili TV serijalu, a ne u stvarnom životu. No, 2020. umjesto da je otišlo u smjeru liberalizacije i očekivanog proširenja krila u svim životnim sferama, sve je postalo potencijalno opasno. Jer nije korektno. Vrijeme lanaca na humor i ostale oblike i stilove filmskog pripovjedanja te žanrove jednako je brisanje Montyja Pythona, South Parka, Jackassa, Impractical Jokersa, brojnih britanskih i indie američkih politički i moralno nekorektnih, a brutalno duhovitih modela. Zabranjeno nije sahranjeno. Dapače.
Na glazbenom terenu ide se još južnije i tužnije
Naime, odnedavna se prekrasni božićni klasik i standard irskih folk punkera The Pogues i Kristy MacCall ‘Fairtyle Of New York’ s briljantnog albuma ‘If I Should Fall From Grace With God’ iz 1987. čini opasnim za brit pop čeljadi, milenijalaca. Komadić srca koji je svojom evergreen melodijom i toplinom žario i grijao srca desetljećima ljudi kojima treba centralno na humanizam oko tih dana u godini, ovih će dana oko Božića biti rezan u Velikoj Britaniji na BBC1. Jer puritanistički gay lobi na BBC1 Radio 1 vrijeđaju stihovi: „You’re a bum, you’re a punk/ You’reanoldslut on junk/ Lyingtherealmostdead on a dripinthat bed/You scumbag, youmaggot/You cheap, lousyfaggot/HappyChristmas, yourarse/I pray God it’sourlast“.
I faggotalias peder je postao haggard alias bijednik. S obzirom na veledušnost i brigu za ćudoređe britpop mladeži, a ignoriranje postojanja marginalaca svijeta kojima je ova stvar jedna od maltene himni, interesantno bi bilo znati ako okrenete pilu naopako, pa zapitati brine li se ovdje doista o osjetljivosti mladih ili izbacuje prisutnost i postojanje luzera i društveno disfunkcionalne bagre, o kojima ta politički nekorektna pjesma govori.
I tako šire.
Zamislite haustorovski ‘pogled u BB’. Za ovu priliku teško bolju, prije blisku budućnost.
„I`mdreamingof a White X mas…“2025. postaje „I`mdreamingof a Black X-Mass“ kad Amerika dobije prvu predsjednicu crnkinju, Afroamerikanku – Kamalu Harris. A Quentin Tarantino ne bude protjeran s Balkana 2022. i bude mu dozvoljeno snimati posljednji jubilarni film u kojem će Krešimir Mikić glumiti Srbina koji voli Ustaše i kara im žene…
Vi stavite beep, molim vas, na zato predviđenim mjestima. Jer cenzura je trend. I prosinac je brand.