Ne znam koliko vas je čulo da je Ed Sheeran nedavno ‘izbacio’ novi hit – ‘Afterglow’. I da se ‘Afterglow’ ‘borio’ za vrh na ljestvici božićnih hitova u Velikoj Britaniji (officialcharts.com), uz primjerice Mariah Carrie i ‘All I Want for Christmas’. I mnoge druge.
Sve dok im u butigu nije ušla politika i zasjela na (barem meni nevjerojatno) peto mjesto, zasad. I to ni manje ni više, nego punk pjesma aka uglazbljena psovka na račun njihova premijera. Kao top-five na vrhu ljestvice božićnih hitova u Velikoj Britaniji (i na mnogim drugim listama, čisto kao napomena).
Bunt zbog nedosljednosti u komunikaciji
‘Boris Johnson is a f**king C**t’ (K**ts) iliti na hrvatskom – The Kunts i ‘Boris Johnson je je**** pi***’ je dakle na petom mjestu, nakon Ladbaby i ‘Don’t stop me eating’; Mariah Carrey i ‘All I Want for Christmas’; Wham i ‘Last Christmas’; Jess Glynne i ‘This Christmas’. Zašto? Možda slučajno, a možda i zbog bunta na nedosljednost u komunikaciji, tako barem kažu neki mediji. Premijer im je, naime, prvo obećao petodnevno ublažavanje mjera zbog Božića, ali je onda, tik pred Božić, proglasio hard lockdown. Da se razumijemo, nije on to napravio iz hira – prvo obećao jedno, a onda napravio drugo. Pojavio se, naime, novi soj virusa, a dok traje pandemija – lockdown je svima sigurna opcija u smjeru rješavanja problema.
Njegov je ‘problem’ što ga očito mnogi sve češće doživljavaju kao nedosljednog u izjavama. Pa je (nekim) Britancima očito voda prešla preko ruba, kad je u top-five božićnih pjesama završila punk pjesma koja je zapravo glazbena psovka na njegov račun (da ne spojlam, poslušajte sami). Oni ili konkretnije ti neki ljuti na premijerovu nedosljednost u komunikaciji sada mogu, kad im dođe, ‘legalno’ psovati zatvoreni u stanu – i to u ritmu.
Da nije tužno, bilo bi zapravo smiješno.
‘Sporazum o rastavi’ između EU i Velike Britaniji
Pritom su oni, pod bor, uz tvrdi lockdown dobili i “sporazum o rastavi” između EU i Velike Britaniji. I to pod vodstvom tog istog Borisa Johnsona, iz “božićnog hita”. Inače, (neki) mediji ga katkad nazivaju “engleskim Trumpom”, naravno, ne zbog frizure, nego zbog kojekakvih gafova u komunikaciji. Pa, ako doživimo da ponovno neka ljutnja na politiku lansira #brexit glazbeni hit, evo par “štikleca” iz te priče o “rastavi”. Stvarno samo par, neću vas previše “gnjaviti”. Pretpostavljam, uostalom, da vam je svima dosta politike i toga kako oni (ne)govore, ali Johnson je stvarno katkad “školski primjer” kako okrenuti stav u duhu s okolnostima. Pritom, bolje da učimo od drugih, nego da vas podsjećam na naše primjere.
Pa krenimo! Boris Johnson je postao premijer nakon što je zamijenio Theresu May na tronu Konzervativne stranke, u srpnju 2019. godine. Time je dobio u ruke i premijersku poziciju. Kao gorljiv euroskeptik, u borbi za taj tron obećao je izlazak iz Europske unije – s ili bez sporazuma. Na pobjedi mu je primjerice Donald Trump čestitao uz komentar “Bit će sjajan”, a iz vrha EU-a se, uz čestitku, moglo čuti kako mu predizborna obećanja baš i neće proći (tako barem kažu mediji). A tako je i bilo.
Svatko kreće svojim putem, a kako će to izgledati, vidjet ćemo
Za početak, iz Europske unije su izašli tri mjeseca kasnije nego je Johnson obećao, 31. siječnja 2020. godine. I to prvo “prijelazno”, dok se ne dogovore. (Toliko o predizbornom obećanju – izlazimo s ili bez sporazuma). To prijelazno razdoblje trajalo je cijelu ovu 2020. godinu. Naravno, premijer je ono svoje prvotno predizborno obećanje o beskompromisnom “razvodu” ako bude potrebno, sada malo “prilagodio” stavom o sporazumu u kojem se poštuju suvereniteti i Velike Britanije i Europske unije. Jer #prijatelji & geopolitika. Uime prijateljstva, na Badnjak je tvitnula i Ursula van der Leyen (predsjednica Europske komisije): “Sada imamo pošten i uravnotežen sporazum s Velikom Britanijom. Štitit će interese EU-a, osigurati pošteno tržišno natjecanje i pružiti predvidljivost za naše ribarske zajednice. Europa sada ide dalje.”
Sporazum je dakle postignut, svatko kreće svojim putem, a kako će to izgledati, vidjet ćemo. Možda i čuti, ako netko ponovno “pogodi trenutak” i osmisli neki glazbeni hit. Možda neki student ili znanstvenik? Jer, da, uslijed Brexita – budući Erasmus projekti/razmjene nisu više opcija za britanske studente i znanstvenike. Moram priznati, ta mi je tema posebno privukla pozornost, ali i probudila žaljenje. Navodno su pregovori išli u smjeru da se Erasmus zadrži za Veliku Britaniju, a zašto se uistinu dogodio preokret, teško da ćemo saznati. Posebno ako je suditi po načinu kako Johnson komunicira promjene u stavovima (ako mu to uopće i bude tema). “Odluka vlade da prekine sudjelovanje u Erasmus programu Europske unije pokazala se kontroverznom, pogotovo jer je Boris Johnson ranije rekao da Brexit nije prijetnja toj suradnji.” (theguardian.com).
U vrijeme podjele i nesigurnosti više “bole” političke “šarene laže”
Mogla bih sada navesti još mnogo rekao-pa porekao primjera, ali obećala sam da neću puno o politici. Ovo ionako nije kolumna o politici, nego o (ne)komunikaciji u politici, više u maniri “primjera za promišljanje” o mogućim reakcijama.
E sad, je li uistinu nedosljednost Borisa Johnsona u stavovima bila okidač za popularnost hita na božićnoj listi s početka teksta, ne znam. Njihova stvar. Ta je božićna lista možda samo pokazala kako u vrijeme podjele i nesigurnosti više “bole” političke “šarene laže”. I onda, oni koji žele, a ne smiju opsovati u lice, upale pjesmu pa pjevaju/viču. #tko-pjeva-zlo-ne-misli. Ali ako i jedan drugi političar nauči na tom primjeru da samo malo više dosljednosti i poštovanja u komunikaciji ljudima danas znači povjerenje (barem donekle) – lista je “odradila” svoje. Kako njima, tako i nama.
________________________________________________________________________
Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.