Četvrtak, 21 ožujka, 2024

Mixer jednog imidža: Helen Gurley Brown- (ne)ovisnost, kilogrami i Cosmopolitan?

Utjecaj Helen Gurley Brown na razvoj ženskog diskursa trajno je ostao prisutan u razgovorima o osnaživanju, ali i objektivizaciji žene te time na kraju utjecala i na osnaživanje žena, ali i na osjećaj (ne)moći zbog (ne)ispunjavanja kriterija poželjnosti

Koliko je slika žene koju su stvarali časopisi poput Cosmopolitana doprinijela osnaživanju žena? S jedne strane, upravo zahvaljujući takvim časopisima podignuta je svijest o ženskoj snazi i neovisnosti, dajući ženama veću kontrolu nad njihovim životima i tijelima. S druge strane, kritičari smatraju da upravo takvi časopisi utječu na žene u pridržavanju standarda ljepote i poželjnosti, često nerealnih i usmjerenih na zadovoljavanje muškog pogleda. Danas dakle otvoreno pričamo o tijelu, odnosima, seksu i svim (ne)važnim temama života. I da, ta sloboda osnažuje. Osim ako mjerimo sebe u odnosu na gabarite poželjnosti koje su drugi odredili. Nema dakle jednostavnog pogleda, ali vrijedi pričati o tome. Mene bi zanimalo što bi o današnjem društvu rekle one koje su nam prve krčile put. Poput Helen Gurley Brown, žene čija je knjiga Sex and the Single Girl objavljena 1962. godine.



Iz naše perspektive, nema ništa posebno u tome što je netko objavio knjigu sa savjetima o ljepoti, opuštenosti, uživanju u životu i to savjetima neudanim ženama. Jer pobogu, pa ne moram biti udana kako bih uživala. Ali to se nije uvijek podrazumijevalo. Iz perspektive 60-tih, takav lifestyle bio je vulgaran, skandalozan, neprimjeren. Uglavnom.

Otvoren razgovor o tabu temama

Tada je ženski identitet, ali i status u društvu i poslovnom okruženju bio prilično bezvrijedan, luzerski. Knjiga Sex and the Single Girl obratila se upravo njima. Helen Gurley Brown je knjigom razbila  tabue otvoreno raspravljajući o temama poput seksa odnosa s muškarcima, bez braka kao gatekeepera. Tadašnji vulgarizam je pretvorila u želju, ili kako bismo mi to danas imenovali – u novo normalno. Rezultat? “Uživala sam u duhovitosti i humoru, ali i naučila i o tome kako funkcionira ženski um, iako je knjiga napisana 60-ih,“ napisala je jedna osoba recenziju o knjizi na Amazonu. „Budući da nisam bila udana tada, ova knjiga bila je poput biblije za neudane žene,“ nadodala je druga u sadašnjim recenzijama knjige. Ako imate priliku, uzmite ju u ruke, garantiram zabavu, ali i osvještavanje koliko smo mi danas sretne i koliko imamo mogućnosti.

No, Helen Gurley Brown i njezin utjecaj nije stao na knjizi. Ona je 1965. godine postala urednica časopisa Cosmopolitana. Pod njezinim vodstvom, Cosmopolitan je pokrenuo nove narative – portreti kućanica s pregačom kao ideal žene postali su prošlost. Na scenu je stupila Cosmopolitan girl – djevojka/žena koja je svjesna sebe, seksualna, ambiciozna, odlično se oblačila i dobro se zabavljala. Otprilike. Tijekom 32-godišnjeg mandata (do 1997.) Brown je uspjela transformirati časopis u jednog od opinionmakera kada je riječ o neovisnosti, seksualnosti ili  karijernim temama. Redefinirala pojam moderne žene i pokrenula trend. Otvorenost i bilo koja nijansa žene kao moguća tema popularizirali su časopisa, ali i utjecali trajno na medijske reprezentacije uloga žena u društvu.

Nekada se ljepota mjerila kilogramima

Koliko je ona u toj borbi za druge zapravo bila pogonjena vlastitom nemoći? Ne znam, no kada čitam tekstove o njom, cijelo vrijeme razmišljam o tome je li ona snagu crpila zapravo u vlastitom uvjerenju da nije dovoljno lijepa. Navodno je to uvjerenje bila temeljna platforma njezina života – svjesno ili nesvjesno. A kako se ljepota često mjeri kilama koje pokazuje vaga, Helen Gurley Brown je živjela u strahu od dobivanja i grama više od svojih dosljednih 47 kilograma. “Da, mršavost je za mene sveta,” napisala je jednom, kako prenosi npr.org.

Idealnu težinu je održavala strogom samodisciplinom, a ta disciplina joj je i inače bila najjači adut u postizanju uspjeha na svim područjima. Sve u svemu, utjecaj Brown na razvoj ženskog diskursa trajno je ostao prisutan u razgovorima o osnaživanju, ali i objektivizaciji žene te time na kraju utjecala i na osnaživanje žena, ali i na osjećaj (ne)moći zbog (ne)ispunjavanja kriterija poželjnosti.

Teško je zaključno reći što bi Helen Gurley Brown danas rekla o tome jesu li žene na kraju u progresu ili regresu. Ona je pokrenula priču, a je li ta priča nama danas oružje ili oruđe – svaka treba promisliti za sebe. Što se nje tiče, njezina priča je priča o ženi koja je od svog života napravila preokret – Rođena 1922. u planinama Ozark u Arkansasu, odrasla u skučenim okolnostima, umrla je 2012. sa stanjem na banci od 170 milijuna dolara. Takvu transformaciju je pokrenula i sa slikom žene – u medijima, ali u umovima ljudi. I afirmirala je izvanbračni seks – dovoljno, zar ne?

Pročitajte još...

Povezano

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime