Hrabra žena koja je podijelila Pakistan na dva dijela. Žena tiranin koja je potisnula demokraciju. Nesigurna liderica koja je po principu zavadi pa vladaj, podijelila stranku kako bi se riješila neistomišljenika. Žena koju su voljeli siromašni. Opisi Indire Gandhi variraju od obožavanja do mržnje, što je i očekivano za osobu na najvišoj poziciji moći u tako raznolikoj i složenoj državi poput Indije. A pritom je i žena na poziciji moći pa se većina teksta o njoj svodi na isticanje činjenice da je kao žena bila alternativna varijanta za vodeću poziciju, no u tadašnjim okolnostima – najbolja moguća. U svakom slučaju, uglavnom kada se portretira žena na najvišoj poziciji moći, u taj se opis ugura i neki koncept njezine nemoći.
View this post on Instagram
Uspješna, ali i kontroverzna političarka
Gandhi (prezime je dobila po mužu koji nema nikakve veze s Mahatmom Gandhijem) je bila uspješna, ali i kontroverzna političarka koju je publika ili voljela ili mrzila. U vrijeme dok su žene u Europi rijetko bile na visokim političkim pozicijama, Indira Gandhi je postala prva indijska premijerka (1966.). Njezin život je zapravo od samog početka bio obilježen politikom. Djetinjstvo i mladost provela je u okružju indijske borbe za nezavisnost (1947.). Jedna od taktika indijskog nacionalističkog pokreta bila je odbacivanje stranih, a posebno britanskih proizvoda.
Kao djevojčica često bi svjedočila spaljivanju strane robe pa je tako u dobi od pet godina odlučila spaliti svoju omiljenu lutku, jer je igračka eto bila napravljena u Engleskoj. Ne znam je li stvarno to bila njezina volja ili samo fun fact kojim se portretira njezin kasniji imidž predane majke nacije, no Gandhi je primjerice u dobi od 12 godina postala članicom skupine Vanar Sena koji su porukama, zastavama te demonstracijama prenosili poruke u borbi za nezavisnost. Potom je kao jedinica prvog premijera nezavisne Indije, Jawaharlale Nehrua, iz prvog reda pratila stvaranje povijesti svoje države: borbu protiv britanske kolonijalne vlasti i podjele potkontinenta, neovisnost Indije 1947., ratove oko Kašmira s Pakistanom i granični rat s Kinom. Zahvaljujući ocu, u ranoj je dobi upoznala razne mehanizme moći u visokoj politici koje je kasnije i sama uspješno primjenjivala.
View this post on Instagram
Osnova za imidž – vanjskopolitički uspjesi
Nakon smrti oca (1964.) prvo je u vladi njegova nasljednika, Lala Bahadura Shastrija bila ministrica informiranja i javnog emitiranja, a potom je, nakon iznenadne Shastrijeve smrti kao kandidatkinja Kongresne stranke postala premijerka (1966.). Problemi Indije su tada bili ogromni. Vlada je zahvaljujući Zelenoj revoluciji donekle uspjela poboljšati uvjete života određenog dijela naroda te smanjiti dotadašnji uvoz žitarica, no brzo rastuća populacija te veliko siromaštvo predstavljali su i dalje ogromni izazov u upravljanju državom.
Indira je tako svoj politički imidž prije svega gradila na vanjskopolitičkim uspjesima. Godine 1971. indijske trupe protjerale su Pakistan iz Bangladeša, koji je potom proglasio svoju nezavisnost. Godine 1974. Indija je testirala atomsku bombu, što je bio jedan od jasnih pokazatelja njezina nastojanja u pozicioniranju Indije kao regionalne sile. No, uslijed velikog rasta cijena nafte te naknadne inflacija Indija je upala u duboku ekonomsku krizu. Narod je bio nezadovoljan, moć Indire Gandhi je počela padati. Oporba ju je nakon izbora 1972. godine optužila za korupciju za, prema indijskim standardima, mali prekršaj – državni dužnosnik radio je kao njezin pomoćnik u kampanji. Zbog toga ju je Visoki sud u Allahabadi 1975. godine osudio za korupciju, uz zabranu sudjelovanja na izborima narednih šest godina.
U to je vrijeme država upala u 21-mjesečno izvanredno stanje. Kako bi održala kontrolu nad svojom reputacijom, uslijedila je kontrola medija, zatvaranje neistomišljenika, ograničavanje građanskih prava na slobodu, ukratko, tadašnje razdoblje njezine vladavine opisivano je vladavinom terora. Iako je uslijed novih izbora (1977.) popustila vladanje silom, te je izbore izgubila, a na njezino mjesto je zasjeo Morarji Desai. Gandhi je 1980. godine ponovno došla na vlast, a te iste godine je u zrakoplovnoj nesreći poginuo njezin mlađi sin Sanjay koji je bio jedan od njezinih ključnih političkih savjetnika i mogući nasljednik.
Žena se uvijek mora dokazivati
Njezin zadnji premijerski mandat započeo je tako smrću sina, obilježen je vjerskim sukobima između Hindusa i Sikha, a završio je njezinom smrću i to upravo kao indirektna posljedica tih vjerskih sukoba. Sikhi u indijskom Punjabu tražili su odvajanje Punjaba od Indije, uslijed čega je Gandhi godine pokrenula akciju s ciljem gušenja pobune i poslala vojsku na Zlatni hram u Amritsarun (1984.) Te iste godine, 31. listopada, Indiru su ubili dvojica njezinih tjelohranitelja, koji su bili pripadnici Sikha. Na dan ubojstva Indire Gandhi, njezin sin Rajiv izabran je za premijera Indije, nastavljajući tako tradiciju obitelji Nehru Gandhi u političkim vodećim ulogama, sve do 1989. godine.
View this post on Instagram
Priča o Indiri Gandhi priča je o političkim usponima i padovima koji su uvijek dio nečije dugotrajne vladavine. No kada je riječ o ženama na najvišim pozicijama, tekstovi o njihovim uspjesima uvijek u sebi sadrže i svojevrsno divljenje jer je eto ona kao žena uspjela tako i toliko vladati.
View this post on Instagram
Što se tiče vladavine Indire Gandhi, ona je isprepletena konstrukcijom i destrukcijom. Indira Gandhi bila je kompleksna žena čije vodstvo u Indiji i danas ima posljedice. Za uspjeh u postizanju bangladeške neovisnosti, 40 godine kasnije odlikovana je posthumano njihovom najvećom političkom počašću. Taj završetak rata bio je možda ključan trijumf za njezin politički put nakon toga. Nakon što je rat završio, Indira je u jednom intervjuu izjavila: “Nisam osoba koja dopušta da se na nju vrši pritisak – od strane bilo koga ili bilo koje nacije.”
Jer žena se uvijek mora dokazivati. I dok se uspinje na vlast i kada vlada, a posebno u trenutku kada pada. Pritom su priče o političarima i političarkama njihovog i našeg doba, priče o ljudima na moći. A moć sama sa sobom nosi slične mehanizme vladanja, koje surova svakodnevica katkad ogoli do srži, pa pozicija postaje krug u kojem se dno i vrh isprepliću. Neovisno o tome, radi li se o ženi ili muškarcu.
Naslovna fotografija: @indira_gandhi