Kako koristite svoje talente, a kako donosite odluke i odabirete? Vodi li vas inercija ili odabirete slijediti svoju strast? Hoćete li slijediti dogmu ili biti originalni? Ta je pitanja postavio Jeff Bezos postavio studentima na Sveučilištu Princeton u motivacijskom govoru 2010. godine.
Koliko god da takva pitanja zvuče stereotipno, posebno za američki motivacijski govor, vjerujem da smo svi katkad zastali u životu i barem sami sa sobom promislili o svojim talentima i odabirima. I o upornosti ostvarivanja ideja koje smo imali ili onih o kojima još uvijek sanjamo.
Umjesto pljeska, prvo je dobio dedinu pouku za život
Činjenica da je Jeff Bezos danas najbogatiji čovjek na svijetu definitivno potvrđuje da je on i svoje darove, ali i odabire dobro utržio. Bezos danas želi kolonizirati mjesec, u sekundi zaradi 2489 dolara, a sve je to počelo korakom iz garaže.
“Jeff, jednog dana ćeš shvatiti da je teže biti ljubazan, nego pametan”, rekao je djed Bezosu nakon što je on, motiviran svojom fascinacijom brojkama, izračunao baki, pušačici, za koliko će joj se godina točno skratiti život, nastavi li pušiti. Tada je imao deset godina i od bake je očekivao pljesak. U maniri, kako je divno da si tako pametan. Umjesto pljeska, dobio je suze i kasnije, djedovu pouku za život.
Jeff koji danas “vrijedi” 177 milijardi dolara, rekao je da je tada naučio kako postajemo ono što odabiremo, neovisno o tome koje talente imamo u sebi.
U tom govoru na Princetonu ispričao je studentima kako je fascinacija brojkama pokrenula njegov san o ostvarenju velikih ideja. Bezz je, naime, 1994. godine naletio na podatak o rastu interneta za 2300 posto godišnje. Ta je činjenica pokrenula njegov kreativan um, potaknula rođenje ideje o knjižari koja će biti najveća na svijetu, i to online. Iako je tada imao posao u New Yorku s kojim je bio zadovoljan, odvažio se na korak izvan zone komfora. Zajedno sa suprugom MacKenzie s kojom je bio godinu dana u braku. Bezos je studentima rekao da je već tada znao da kada sa 80 godina pogleda unatrag svoj život, želi znati da je pokušao ostvariti sve što je htio. Pa je tako, te 1994. godine, započeo s Amazonom koji se prvo trebao zvati “Cadabra” insinuirajući pritom magičnost stvaranja. Ime je promijenio u Amazon (po rijeci Amazona) jer je “Cadabra” odvjetniku Toddu Tarbetu Cadabra zvučalo kao cadaver (eng. truplo).
Time je Bezosa 1999. godine proglasio osobom godine, zbog popularizacije e-poslovanja, a Amazon je tek 2001. godine počeo stvarati prihode. Nakon toga, priča o Amazonu postala je urbana legenda o osnivaču brenda koji poznaju svi.
View this post on Instagram
Reputacija briljantnog, ali tajanstvenog i hladnokrvnog korporacijskog titana
Uz Amazon, Bezos je, među ostalim, i vlasnik američkih novina The Washington Post (od 2013.) te osnivač zrakoplovne tvrtke Blue Origin (2000.). Blue Origin razvija letjelice za komercijalno putovanje na Mjesec.
“Moramo u svemir kako bismo spasili Zemlju”, rekao je Bezos jednom prilikom.
Prije četiri godine ispričao je novinarima Miami Heralda kako je još 1982. godine, u svečanom govoru nakon završetka srednje škole kao najbolji učenik iz generacije, pričao o svojoj ideji o kolonizaciji svemira. Ispričao je tada viziju svijeta u kojem će brojni ljudi živjeti i raditi u svemiru, a Zemlja će ostati kao svojevrstan rezidencijalan park za ljude. Kada danas govori o planovima za Blue Origin, Bezos zvuči kao što je zvučao tada u maturalnom govoru te 1982. godine. Vjeruje kako će, zbog potrebe zaštite Zemlje, u svemir uistinu preseliti industrija, a na Zemlju će se slati gotovi proizvodi. Ili, prevedeno umjesto made in China, stajat će – made on the Moon.
Zadnje četiri godine Bezos je najbogatiji čovjek na svijetu (uz kratku stanku kad je to mjesto nakratko prepustio Elonu Musku). Dok je gradio Amazon u jednu od najcjenjenijih svjetskih tvrtki, Jeff Bezos je stvorio reputaciju briljantnog, ali tajanstvenog i hladnokrvnog korporacijskog titana. Pritom se uz utjecaj i moć, nerijetko u medijima spominju i loši radni uvjeti za njegove zaposlenike pa je tako na Trećem svjetskom kongresu Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) u svibnju 2014. proglašen i najgorim poslodavcem na svijetu (sssh.hr)
U svom imidžu uprizoruje arhetip buntovnika izumitelja i kockara
Bilo kako bilo, ključni stupovi njegova poslovnog promišljanja bili su iskustvo korisnika i kreativna destrukcija. Znao je da mora ugroziti postojeći koncept kako bi nametnuo ideju novog te da pritom korisnici i njihove potrebe moraju biti na prvom mjestu.
U svom imidžu uprizoruje arhetip buntovnika izumitelja i kockara. Buntovnik izumitelj je imidž osobe koja je stalno u potrazi za napretkom, novim okusima, zauzima se za vlastite ideje, pokreće promjene i uvijek traže više. Želi ostaviti trag.
Kockar u njemu je ovisan o procjenjivanju potreba ljudi i poduzimanju rizika izvan zone poznate stvarnosti. Arhetipskog kockara motivira činjenica da onaj tko dobro prepozna što drugom čovjeku treba, i to pretvori u posao, može stvoriti zlatni rudnik.
View this post on Instagram
A potrebe se mijenjaju kako se mijenja doba u kojem živimo. Jednom je prilikom tako rekao kako ga ljudi često pitaju “što će se promijeniti u sljedećih deset godina”. Ono što im on na to kaže jest – ‘a što se neće promijeniti u sljedećih deset godina’.
Možete napraviti poslovnu strategiju i nadati se da se ništa neće mijenjati. No, jednako tako možete riskirati i pomaknuti granice mogućeg. U konačnici, ako je vjerovati njegovim riječima, uspjeh Amazona ovisi o tome koliko eksperimenata rade godišnje, mjesečno, tjedno, dnevno. Stoga, nije svaka sigurnost sretna karta za uspješan život, puno toga je i u riziku. I u upornosti ostvarivanja svoje ideje, pa i pod cijenu da njome mijenjamo svijet koji nas okružuje.
________________________________________________________________________
Nikolina Borčić, na Sveučilištu VERN predaje njemački jezik, poslovnu komunikaciju, političke odnose s javnošću, političku komunikaciju te kreiranje i upravljanje imidžom slavnih. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova o jeziku politike i političkom komuniciranju, kao i izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dvostruka je doktorica znanosti i docentica, a specijalnost su joj jezik politike i politička komunikologija, s naglaskom na usporednim analizama njemačkih i hrvatskih političara i političarki.