Srijeda, 1 prosinca, 2021

Okolo: Tko stoji iza najkreativnijeg projekta koji je obilježio ljeto u Zagrebu?

Producentice i organizatorice OKOLO festivala koji je zadnjih dana ljeta okupirao Zagreb, dugogodišnje su prijateljice Ana Mikin i Tina Kovačiček, a za Mixer.hr ispričale su kako je došlo do pokretanja festivala, te koje su aktualnosti i budućnost tog projekta

Okolo je umjetnički projekt posvećen umjetnosti u javnom prostoru i zajednici koji malim umjetničkim intervencijama oživljava niz javnih prostora i pretvara ih u mjesta gdje se umjetnost spontano dotiče svakodnevice grada koji se od 20. do 30. kolovoza održao u Zagrebu.

Postavljajući umjetnost u gradski krajolik, Okolo želi uljepšati lice grada i njegovu svakodnevicu, nabaciti ljudima osmijeh na lice i potaknuti ih na “drugačiju” šetnju Zagrebom u kojoj imaju prilike upoznati grad iz umjetničkog kuta, iznenaditi se i otkriti nešto novo. 

Producentice i organizatorice OKOLO festivala koji je zadnjih dana ljeta okupirao Zagreb, dugogodišnje su prijateljice Ana Mikin i Tina Kovačiček, a za Mixer.hr ispričale su kako je došlo do pokretanja ovog atraktivnog projekta, te koje su aktualnosti i budućnost tog projekta.

Zagrebu nedostaje element umjetničkog iznenađenja u javnom prostoru

Kada i kojom inicijalnom iskrom kreće? Što je uvjetovalo ideju nastanka projekta?

Ana: Godinama su me inspirirale razne stvari iz područja umjetnosti koje su me doticale kroz posao, putovanja ili interese. Ali iz svega toga su proizlazili samo djelići ideja koji su nepovezani “visili u zraku”. Sve do suradnje s Rendez-vous festivalom Francuske u Hrvatskoj, koji je u Zagrebu predstavio niz različitih, a opet međusobno povezanih kulturnih projekata, mnoge od njih u javnim prostorima. Tada sam, možda prvi put, doživjela svoj vlastiti grad na jedan skroz drugačiji način i poželjela ne samo još jednom proći nekom ulicom, nego ju i istražiti i u njoj vidjeti nešto novo, pronaći neki novi smisao. Shvatila sam koliko nam nedostaje taj element umjetničkog iznenađenja u našem svakodnevnom okruženju i kako je divno imati priliku kroz umjetnost nanovo otkriti grad u kojem ti se sve čini uvijek isto, možda čak katkada i tmurno i dosadno. To je u meni pokrenulo kreativni proces koji se pak poklopio s Tininim kreativnim procesom i sve se vrlo prirodno oblikovalo u ono što će za koju godinu dobiti naziv Okolo.

Shvatila sam koliko nam nedostaje taj element umjetničkog iznenađenja u našem svakodnevnom okruženju i kako je divno imati priliku kroz umjetnost nanovo otkriti grad u kojem ti se sve čini uvijek isto, možda čak katkada i tmurno i dosadno

unnamed (8)

THE ALL, Obrtnički prolaz, IMAŠ ZLATNE RUKE

unnamed (14)

ANJA LEKO, prolaz kod Tomićevih stuba, KATZ PLATZ

unnamed (15)

STELLA LEBOŠ & IVA PERUČIĆ, Park šuma Tuškanac uz ulicu Golubovac, TREEWATCHER

unnamed (16)

IVA CAPAK, trg bana Jelačića, stepenice Dolac, stube kralja Leopolda, Skalinska, NEKA SJAJI

unnamed (12)

MATEJ VUKOVIĆ, Park Bele IV., MEĐU OBLACIMA

unnamed (13)

HELENA OHNJEC, Strossmayerovo šetalište istočni dio, AKROBATKINJE

unnamed (9)

BORIS BARE, prolaz kod Zakmardijevih stuba, CRVENI TEPIH vol. 2

unnamed (10)

MANUELA PAUK, Kamenita ulica kod Kamenitih vrata, ZASTOR SE PODIŽE

unnamed (11)

KLASJA & ZITA, plato Gradec, ZAGONETKA BUDUĆNOSTI

unnamed (8) unnamed (14) unnamed (15) unnamed (16) unnamed (12) unnamed (13) unnamed (9) unnamed (10) unnamed (11)

Tina: Kao novinar i urednik pratila sam umjetnost i kulturu i uvijek su me oduševljavali različiti umjetnički projekti osmišljeni i izvedeni uvijek negdje drugdje, tamo u nekoj drugoj zemlji. Bile su to ulične intervencije, veće, manje instalacije, prije svega umjetnost koja je bila duhovita, domišljata i događala se spontano na ulici i zbog toga bila dostupna svima. Koncept izlaska iz uobičajenih institucija gdje smo navikli “otići po dozu” umjetnosti mi se svidio, a Zagrebu je, učinilo nam se te 2018. godine, baš to nedostajalo. Sinergija mene i Ane se prirodno nadovezala na naše dugogodišnje prijateljstvo, a na jednoj uobičajenoj kavici u gradu rodila se ideja da stvarno pokušamo realizirati te ideje o kojima smo razmišljale.

Koji je sadržajni koncept projekta i tko se sve ove godine predstavlja?

Ana i Tina: Željele smo stvoriti nove zanimljive situacije i mapirati ih u jednu nesvakidašnju, umjetničku šetnju u kojoj usput možete naletjeti na skulpturu, mural, minijaturu i iznenaditi se, zastati, promisliti, zapitati se ili se samo dobro nasmijati. Najvažnije – doživjeti. S druge strane, željele smo istovremeno i udahnuti novi život u zaboravljene gradske prostore, izmijeniti svakodnevne kontekste u kojima doživljavamo poznata mjesta, pokazati mogući potencijal zanemarenih kutaka… Glavni cilj bio je svakako potaknuti otkrivanje grada na jedan drugačiji način i stvoriti mjesto gdje se baš svatko može spontano, doslovno u prolazu, susresti s umjetnošću. Ta dostupnost i pristupačnost umjetnosti, kao i prožimanje na relaciji umjetnik i njegov rad – grad i njegovi prolaznici – je ono što nas najviše zanima kad je riječ o Okolo.

Zbog svih već poznatih okolnosti, prošle i ove godine Okolo se održalo u nešto smanjenom obimu i bez međunarodnog programa te je u prvi plan stavio lokalne umjetnike i njihov osobni doživljaj i viziju grada. U cijeloj situaciji nekako nam je i bilo potpuno logično i prirodno pružiti podršku lokalnoj umjetničkoj zajednici.

Željele smo stvoriti nove zanimljive situacije i mapirati ih u jednu nesvakidašnju, umjetničku šetnju u kojoj usput možete naletjeti na skulpturu, mural, minijaturu i iznenaditi se, zastati, promisliti, zapitati se ili se samo dobro nasmijati

Kreativna vs. birokratska strana projekta

Što sve produkcijski i realizacijski zahtijeva rad na takvom projektu i koliko je TZ Grada Zagreba pripomogla, te čija je sve nužna uloga bila realizacijski za održavanje projekta?

Ana i Tina: Kao i svaki projekt, i ovaj ima svoju kreativnu, ali i birokratsku stranu. Organizacija jednog ovakvog projekta, koji je usmjeren na javne prostore unutar zaštićene povijesne urbane cjeline, dugotrajan je proces u kojem jako puno toga ovisi o suglasnostima i dozvolama s raznih strana i ne ide uvijek glatko. Uključuje izrazito puno nepredviđenih situacija i prepreka, ali na kraju uvijek daje pozitivne rezultate, i to nas zapravo “drži” i potiče da ne pokleknemo pred birokratskim izazovima. Trenutno smo u zadnjoj fazi pripreme programa za sljedeće izdanje i već polako u suradnji s umjetnicima biramo lokacije i razgovaramo o tome kako da na najbolji mogući način uklopimo njihove radove u javni prostor. Najviše uživamo upravo u tim zajedničkim promišljanjima i idejama koje stalno naviru, humoru koji ćemo donijeti nekim neobičnim izlaskom umjetnosti na ulicu, momentu iznenađenja koji ćemo stvoriti na nekom novom mjestu i činjenici da ćemo ponovo oživjeti neki zapušteni gradski kutak.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by ⭕kolo // Ar⭕und (@okoloaround)

Turistička zajednica grada Zagreba je od samih početaka, takoreći prvih draftova, prepoznala projekt i njegovu jedinstvenost i važnost za zajednicu, ali i za razvoj kulturnog turizma te bez njih Okolo doslovno ne bi postojalo. Također, Gradski sektor za komunalne poslove i javne površine je oduvijek bio izrazito kooperativan po pitanju dozvola za postavljanje privremenih instalacija i intervencija na lokacije koje su u njihovoj nadležnosti. No, za realizaciju i razvoj jednog ovakvog projekta koji lokalnoj zajednici donosi značajna kulturna iskustva i sudjeluje u procesu kulturnog oporavka grada, potrebno je razumijevanje i šira podrška gradskih i državnih institucija, poput Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode i Ministarstva državne imovine, bez čijih dozvola je često nemoguće ostvariti program. Također, tu je i Ministarstvo kulture i Gradski ured za kulturu koji zasad još ne podržavaju projekt ili ga podržavaju tek simbolički s nekoliko tisuća kuna, što je za ovakav projekt nedostatno i otežava njegovo planiranje i provođenje.

I dalje je osjetno prisutan konzervativni pogled na namjene javnog prostora i nedostatak razumijevanja većine institucija za ovakvu vrstu projekta, ali još uvijek smo optimistične i vjerujemo da ćemo u jednom trenutku svi zajedno ipak krenuti naprijed s istim ciljem da napravimo nešto lijepo i dobro za naš grad. 

Čini nam se, jedino, da je vani prisutna puno veća demokratizacija umjetnosti, da se ulice, parkovi i ostali javni prostori češće pretvaraju u “umjetnička igrališta” i služe zajednici na raznovrsnije načine

Postoje li u inozemstvu neka slična događanja na relaciji komunikacije street arta i publike koja su mogla poslužiti kao uzor ili inspiracija?

Ana i Tina: U svijetu je izrazito puno kulturnih festivala programski posvećenih uličnoj umjetnosti i umjetnosti u javnom prostoru, a svaki ima neku svoju osobnu priču i koncept. Neki u svom fokusu imaju samo murale, neki samo skulpture, neki slave isključivo arhitekturu, neki naglasak stavljaju na izvedbene umjetnosti… Okolo s njima dijeli mnoge zajedničke ideje vezane uz podizanje vizualne i sadržajne vrijednosti javnih prostora, ali istovremeno svaki od tih projekata njeguje potpuno drugačiji pristup i razvija se u svom, jedinstvenom smjeru. Upravo je ta raznolikost koja je svuda oko nas, pa i unutar istog područja djelovanja, najveća inspiracija. Čini nam se, jedino, da je vani prisutna puno veća demokratizacija umjetnosti, da se ulice, parkovi i ostali javni prostori češće pretvaraju u “umjetnička igrališta” i služe zajednici na raznovrsnije načine. Očito je i da tamo postoje veći budžeti kada je riječ o javnoj umjetnosti, no nekad je dovoljno imati samo dobru ideju i podršku institucija jer se i malim intervencijama može napraviti puno!

Neke od najpoznatijih intervencija kojima je Okolo obogatio zagrebačke ulice

Koliko je u dosadašnjim godinama održavanja od 2018. postavljeno zanimljivih umjetničkih instalacije i ako biste mogle izdvojiti vama najdraže…

Ana i Tina: Sad brojimo već preko 50! Sa svakim izdanjem projekta Okolo postavimo barem desetak većih i manjih umjetničkih ili interaktivnih instalacija i obavezno jednu seriju mini uličnih intervencija na više lokacija te napravimo jedan do dva murala. Crveni tepih do Gornjeg grada, kojem smo ove godine udahnuli nove boje čime nastavlja svoj “slavni” život na jednako zadovoljstvo građana i turista kao i 2018. kada smo ga prvi put oslikali u prolazu Zakmardijevih stuba, duhovite i genijalne minijature australca Michaela Pedersona, Pjevajuća šuma Ide Blažičko i Alexa Brajkovića, Vuneno srce koje je postalo simbolom oporavka Zagreba nakon potresa, svjetlosna instalacija Španjolca Javiera Riere u krošnjama parka Ribnjak, mural kumice na stepenicama Dolca Mislava Lešića, spavajući div u Petrinjskoj francuskog dvojca Elle & Pitra, simpatičan street art u igri s urbanim elementima s potpisom Oak Oaka… samo su neke od nama dragih intervencija kojima je Okolo već obogatio zagrebačke ulice.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by ⭕kolo // Ar⭕und (@okoloaround)

Koje je projekcija razvoja i perspektiva projekta? Može li prerasti u svojevrsni svehrvatski festival ili se nužno ograničuje samo na Zagreb?

Ana i Tina: Okolo ima veliki potencijal ispričati još veće i ljepše umjetničke priče na zagrebačkoj i hrvatskoj kulturnoj sceni, ali to nikako neće biti moguće bez već spomenute suradnje i podrške gradskih i državnih institucija. U budućnosti se svakako želimo usredotočiti na veće umjetničke projekte i intenzivirati europsku suradnju.

Fotografije: Sanjin Kaštelan i privatna arhiva

Pročitajte još...

Arhitektica Martina Petrinjak: Većina šteta u Zagrebu posljedica je dogradnji i adaptacija

Samo zahvaljujući lockdownu nemamo nekoliko tisuća poginulih. To je temelj za ozbiljnu tužbu, ali mi nemamo javnog pravobranitelja. Potres je činjenica ovog prostora, tehnologija ima odgovor i na jačinu od 9 stupnjeva. Naši problemi su organizacijski, znanstveni i općenito u području kompetencija i ovlasti. Do sada su toga bili svjesni samo neki stručnjaci, a sad je cijeloj javnosti jasna disfunkcija

Adnan Mehmedović Medo: Event industrija se ne drži zajedno i zato nas vlast doživljava neozbiljno!

Olako se zaboravilo na 6% BDP-a koji eventi pune u proračun. Olako su se zaboravili nastupi svjetskih izvođača koji su Hrvatsku stavili na svjetsku kartu. Zato moramo podignuti svjesnost o važnosti kulturne i event industrije za Hrvatsku s konkretnim podacima, ističe Adnan Mehmedović Medo

Otkrijte 5 najzabavnijih i najoriginalnijih muzeja u Zagrebu

Iako se odlazak u muzej najčešće veže uz učenje o povijesti i kulturi, ovi muzeji su interaktivni, originalni, ali i poučni! Upoznajte povijet čokolade, pročitajte tužne priče o prekidima, kao i one smiješne o mamurluke

Godina dana od potresa u Zagrebu: (Ne)upotrebljivo zbog nebrige!

Prisjećajući se godišnjice razornog potresa u Zagrebu, Nevena Rendeli Vejzović, predsjednica Udruge SOS, Željka Vučko, predsjednica Udruge Palčići, Romana Matanovac Vučković, predsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda i prof. psihologije Hana Hrpka, direktorica Hrabrog telefona, otkrivaju po čemu će pamtiti zadnjih 365 dana

Povezano

Šalji dalje / Lauba: Vizualne misli mlade talentirane umjetnice Antonele Šurbek

Cilj projekta je otkrivanje i promoviranje umjetnika mlađe generacije u području današnje suvremene umjetničke scene, a riječ je o nizu pop-up izložbi koje se izmjenjuju svakih 14 dana i mogu se razgledati svakim radnim danom od 12 do 20 sati

Aleksandra Popović: Umjetnost je medij preko kojeg se oduvijek manipulira

Poznata umjetnica, rođena Zadranka, izlagala je u Parizu, New Yorku, Milanu, Beču i Podgorici, a nakon višegodišnjeg boravka u New Yorku, trenutačno živi i radi u Beču i Petrčanima. U intervjuu govori o svojoj prvoj izložbi u Zagrebu, o svojim uzorima, ali i slikarstvu u regiji i svijetu

Industrija 19. Zagreb Film Festivala se vraća: Naučite sve o procesu izrade filma!

Ovogodišnji program pokrit će mnoge korake u procesu izrade filma: od razvoja projekta i scenarija, koprodukcijskih mogućnosti, glume, filmskog snimanja, režijskih metoda do pakiranja projekta

6 izvrsnih izložbi zbog kojih ovog studenoga idemo ravno u – Klovićeve dvore

Visoki kriteriji izložbenog programa Galerije Klovićevi dvori održavaju se uvođenjem inovacija u pristupu, odabirom kompleksnih tema i načinima prezentacije, primjenjujući nova tehnološka dostignuća. A u studenom nas očekuje posebna poslastica - 4 nova izložbena postava te dva koja su zbog velikog interesa publike - produljena!

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime