Linardo Martinčević jedan je od vodećih hrvatskih fintech stručnjaka s bogatim iskustvom i dugogodišnjim stažom u Hrvatskoj narodnoj banci. U HNB se, naime, zaposlio prije 17 godina, a od 2020. godine savjetnik je u Uredu guvernera i fintech koordinator u Hrvatskoj narodnoj banci. Osim toga, Linardovi interesi i izvan financijskih krugova su široki te obožava glazbu i sport: od svoje sedme godine svira gitaru, a u slobodno vrijeme ne propušta zaigrati nogomet, odigrati partiju tenisa, a ljeti odbojku na pijesku. Za Mixer progovara o aktualnoj ekonomskoj situaciji u Republici Hrvatskoj, novostima na domaćem i europskom financijskom tržištu te inovacijama u bankarskom poslovanju.
Kako ste postali savjetnik u Uredu guvernera i fintech koordinator u Hrvatskoj narodnoj banci te koje su sve pretpostavke prethodile tom angažmanu i koji je opseg zadataka te odgovornosti i rada fintech koordinatora?
Moj posao mogao bi se opisati kao vrlo šarenolik. Kako je fintech skraćenica od financijskih tehnologija, tako označava sve one slučajeve inovativne primjene tehnologije u financijama. Pa bismo stoga mogli reći da je fintech, a tako i moj djelokrug rada, negdje na sjecištu ekonomije, tehnologije i prava.
Glede samog radnog mjesta, prethodila mu je uspostava Radne grupe za fintech u HNB-u 2017. godine kao horizontalno povezane skupine stručnjaka iz gotovo svih sektora HNB-a. Vremenom su zahtjevi prema radnoj skupini rasli, a poslovi se usložnjavali te je postalo potrebno da jedna osoba postane stalno zaposlena na tim poslovima i ujedno preuzme vođenje radne skupine. Izbor je pao na mene i na toj sam poziciji od 2020. godine.
Nedavno ste oformili Inovacijski hub u sklopu HNB. O čemu je riječ i koje je vizija te, ako možete u sklopu istog, prokomentirati općenitu situaciju na hrvatskom financijskom sektoru – je li Republika Hrvatska financijski uređena, stabilna ili nestabilna država?
Inovacijski hub je osnovan krajem 2019. godine kao kontakt točka HNB-a za sve one poduzetnike koji nastoje razviti inovativno rješenje u financijama primjenom tehnologije. Pritom, nisu sigurni je li ima za određenu vrstu financijskih proizvoda ili usluga potrebna licenca te stoga žele neformalni razgovarati s predstavnicima HNB-a kako bi otklonili sumnje. Podsjetio bih kako HNB licencira aktivnosti primanja depozita, davanja kredita iz tih depozita te plaćanja.
Hrvatska je iznimno uređena država s mnogo različitih financijskih proizvoda i usluga na tržištu. Usudio bih se reći da je u smislu zaštite potrošača EU globalna predvodnica
Primjenom tehnologije, mnogi nastoje navedene aktivnosti olakšavati, ubrzavati i istovremeno pružati što većem krugu korisnika te nisu sigurni što točno spada u reguliranu aktivnost. Stoga se žele naći s nama i razgovarati o svom inovativnom poslovnom modelu i aktivnostima koje bi obavljali. S druge strane, i nama u HNB-u takva mogućnost neformalnog razgovora omogućava uvid u tržištu i smjerove razvoja kako bismo mogli pravovremeno intervenirati s ciljem omogućavanja jednakih pravila igre za sve sudionike te zaštite financijske stabilnosti.
Glede pitanja financijske uređenosti, rekao bih da smo iznimno uređena država s mnogo različitih financijskih proizvoda i usluga na tržištu. Naši propisi su jednaki propisima ostalih država članica europodručja (članica EU koje su uvele euro) i usudio bih se reći da u smislu zaštite potrošača EU je globalna predvodnica. Naličje takvog pristupa jest da bismo si mogli postaviti pitanje: Gušimo li regulativom okrenutom potrošačima inovacije?
No, kao što je prethodno navedeno, o tome se razmišlja na niz način – od osnivanja inovacijskih hubova, preko stalne evaluacije tržišta, kao i osluškivanjem želja poduzetnika, a sve s ciljem da se postigne optimalan balans između inovacija i rizika koji mogu proizaći iz pružanja financijskih usluga i korištenja financijskim uslugama. Povjerenje u novac i financijski sustav je vrlo teško ponovno uspostaviti jednom kad to povjerenje prokockate, zato ga vrlo pažljivo čuvamo.
Jedna od aktualnih tema svakako je tržište kriptovaluta. Iz raznih izvora raznih sugovornika znalo se čuti stavova, i to prilično argumentiranih, kako je riječ o sjajnom, gotovo ‘punkerskom’ monetarnom momentu zbog činjenice da iza plasmana valuta ne stoje banke ni države već… (tri točkice nisu slučajno, op.a) i zbog demokratizacije i optimizacije sustava plaćanja. S druge strane, kritičari govore kako je riječ samo o još jednoj varijaciji ‘chainova’ i dobro konceptualno zamotanoj financijskoj magli koja najviše šteka pri sustavu konverzije kriptovaluta u standardni novac – eure, dolare, jene id.. Je li svejedno tko je launch platforma kriptovaluta i koji su bliži realnom i točnijem stavu prema kriptovalutama?
Započeo bih afirmativno, a to je činjenica da su različiti oblici kriptoimovine ubrzali digitalizaciju i donijeli pozitivne promjene u financijskom sektoru. Postojeće financijske institucije prisiljene su natjecati se s nekim novim izazivačima i unaprijediti digitalne kanale plaćanja s kojima su se ljudi sve više koristili. Svijet se digitalizirao, a financijske institucije nisu smjele zaostati i tu je kriptoimovina dobro uzdrmala tržište.
No, s druge strane treba naglasiti da je termin kriptovaluta zapravo marketinški trik, budući da niti jedan od tih digitalnih prikaza vrijednosti se ne koristi kao mjera vrijednosti ili široko rasprostranjeno sredstvo plaćanja za robe ili usluge. Riječ je zapravo o jednoj novoj vrsti imovine, kriptografski zaštićenoj, te ju je stoga mnogo pogodnije nazvati kriptoimovina. Kriptoimovina je nastala kao posljedica ideje stvaranja decentraliziranog novca, neovisnog o centralnim bankama, vladama ili bilo kojem trećem jedinstvenom autoritetu.
Što je povjerenje u postojeći sustav veće, to je manja vrijednost kripotimovine i obrnuto
Kod takvih decentraliziranih oblika imovine, svi su izdavatelji, ali ujedno je nitko. Pojedinačnog izdavatelja kriptoimovine nema, već je riječ o programu, odnosno algoritmu koji se izvršava na računalima svih onih koji se odluče priključiti kao korisnici tog sustava. Povjerenje u kriptoimovinu počiva na povjerenju u unaprijed utvrđena i nepromjenjiva pravila sustava, a ne na povjerenju u pojedinačnog izdavatelja ili postojanje pokrića. Najpoznatiji primjer jest, naravno, bitcoin.
I upravo ovdje proizlaze ključni nedostaci decentralizirane kriptoimovine kao novog oblika novca, a to su nepostojanje izdavatelja i stalna promjena vrijednosti. Pa tako danas za određeni broj jedinica kriptoimovine možete primjerice platiti šišanje, dok sutradan više ne možete jer se vrijednost promijenila. Spomenuto nepostojanje izdavatelja znači da u slučaju da stvari krenu loše, korisnici se nemaju kome obratiti za zaštitu ili pomoć, a još i više, ne postoje globalno primjenjivi zakonski propisi koji bi korisnike zaštitili. No, iako ne služi kao novac, vrijednost pojedinih vrsta kriptoimovine postoji te je danas postalo očito da i takve mreže bez izdavatelja mogu poslužiti kao mjesto pohrane vrijednosti. Nedavno sam pročitao tezu da takvi alternativni sustavi mogu poslužiti kao mjera povjerenja u postojeći sustav te što je povjerenje veće, to je manja vrijednost kripotimovine i obrnuto. Ne bih se baš u potpunosti složio, ali zvuči zanimljivo.
Osim “obične” kriptoimovine, u posljednjem desetljeću se pojavila ideja tzv. stabilne kriptoimovine (stablecoins). Riječ je o imovini koja ima izdavatelja i veže vrijednost uz određenu valutu ili neku drugu relativno stabbilnu vrijednost (npr. zlato). Navedeni oblik kriptoimovine je od ove godine reguliran propisima Europske unije te korisnici u ovom segmentu kriptoimovine postaju zaštićeni.
Što priječi pojedinca tada, primjerice Joška Horvata, da pokrene i osnuje svoju kriptovalutu, nazove je ‘Monar’ i pusti u opticaj pa makar kao dio umjetničkog art performans projekta koji će trajati 99 godina, ali koji je reguliran zakonski, tj neobuhvaćen propisima. Je li zakonska regulativa u RH i EU jasna, upoznata sa svim aspektima i mogućnostima na tržištu ‘novog novca’, te spremna na takve poduzetničke pothvate? Te kako Vi kao stručnjak gledate na njih?
Kao što sam prethodno naveo, postoje različiti oblici kriptoimovine od kojih su neki regulirani, a neki neregulirani. Temeljni pravni akt koji ih regulira jest Uredba o tržištima kriptoimovine koja je donesena 2023., a u punoj prmjeni jest od kraja 2024. godine. Dakle, sve ovisi o dizajnu kritpoimovine i svatko tko se odluči na takav pothvat trebao bi dobro znati što radi.
Naime, ne zaboravimo da nije dopušteno primati povratna sredstva od javnosti bez ishođenja odobrenja za rad od strane HNB-a (licence). No, ako ljudima otvoreno kažete da prodajete zrak i da vam daju novac koji ćete rado potrošiti na zabavu i putovanja, a uz to im date šifre za pristup nekoj digitalnoj mreži koju ste izmislili te sve to napišete i objavite, tako nešto vjerujem da biste smjeli pustiti u optjecaj (nije pravni savjet) 🙂
Prof.dr.sc. Darko Tipurić: Globalizacija stvara nejednakosti koje škode ekonomskom rastu
Između ostalim, aktivni ste član Udruge Alumni MBA Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Koliko Vam to znači i koji su benefiti od članstva?
Udruga je skupina divnih ljudi i prijatelja s kojima dijelim mnogo stvari, od čega su najvažnije zajedničke vrijednosti. Drago mi je da to danas mogu sa sigurnošću reći te da smo nakon više od deset godina od zajedničkog pohađanja MBA-a ostali u tako dobrim odnosima. Iz naše generacije polaznika MBA studija postoji manja jezgra koja se stalno nadopunjuje novim članicama i članovima, a značajnu ulogu ima rukovodstvo udruge koje je vrlo aktivno i čestitam im na tome.
Unatoč snažnom porastu digitalizacije i digitalnih plaćanja, gotovina neće izumrijeti. Ljudi i dalje žele osjetiti novac, imati kontrolu nad novcem i točno znati da je novac kod njih, a ne samo zapisan negdje u digitalnom obliku
Ponešto o slobodnom vremenu i hobijima, ako je pop kultura strast koji su Vam najdraži filmovi iz financijske sfere – imate li, mimo recimo Wall Streeta, neke od omiljenih?
Sport i glazba su moji hobiji i strast. Cijeli život igram nogomet, a uz to su mi dragi tenis i odbojka na pijesku. Vezano za glazbu, sviram gitaru još od 7. godine. Počeo sam svirati u bendu još u srednjoj školi te sam po dolasku na fakultet u Zagreb nastavio. U međuvremenu sam pomalo propjevao, prosvirao klavir, prolupao bubnjeve… Od filmova volim sci-fi žanr te crno-bijele klasike zatim James Bonda, vesterne, Tarantinove filmove i slično.
Kada se, prema Vašim procjenama, očekuje potpuna zamjena ili marginalizacija papirnog i kovaničnog novca i valuta u zamjenu za kartična poslovanja i bezgotovinska plaćanja?
Vjerujem da se to nikad neće dogoditi. Unatoč snažnom porastu digitalizacije i digitalnih plaćanja, gotovina neće izumrijeti. Ljudi i dalje žele osjetiti novac, imati kontrolu nad novcem i točno znati da je novac kod njih, a ne samo zapisan negdje u digitalnom obliku. A dodatna vrijednost za mnoge građane jest i činjenica da je novac gotovo potpuno anonimno sredstvo plaćanja kada je riječ o malim iznosima. Ono što možemo i hoćemo kao predstavnici središnje banke učiniti jest omogućiti građanima da se i dalje koriste navedenim pogodnostima.
Fotografije: privatna arhiva