Utorak, 19 rujna, 2023

Prof.dr.sc. Darko Tipurić: Globalizacija stvara nejednakosti koje škode ekonomskom rastu

Rezultat nužnih gospodarskih promjena u Hrvatskoj ne smije biti nova verzija predatorskog kapitalizma koja će dodatno raslojiti i uvećati razlike u društvu, nego civilizacijska politika razvoja koja treba balansirati ekonomske, socijalne i ekološke ciljeve. Novi svijet mora postati bolji od onoga u kojemu živimo, ističe predsjednik Hrvatskog društva ekonomista

Prof. dr. sc. Darko Tipurić predsjednik je Hrvatskog društva ekonomista, pročelnik Katedre za organizaciju i menadžment te redoviti profesor u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je MBA studija i gostujući profesor na više domaćih i međunarodnih sveučilišta. Bivši je dekan Ekonomskog fakulteta. Sudjeluje u brojnim međunarodnim projektima razvoja i unapređenja prakse korporativnog upravljanja u srednjoj i istočnoj Europi.



Osim toga, Tipurić je i bivši Guverner Districta 1913, a trenutačno je Regional Rotary Foundation Coordinator za europsku regiju 24, Zona 21. Član je Paul Harris Society i Major Donor.  Dobitnik najvećeg svjetskog priznanja Rotary Internationala “Service Above Self” za humanitarni rad. Sa sveučilišnim profesorom i uglednim rotarijancem razgovarali smo o situaciji u hrvatskoj ekonomiji, Hrvatskom društvu ekonomista, njegovoj bogatoj tuzemnoj i međunarodnoj karijeri te budućim profesionalnim planovima.

Aktualnosti ne nedostaje vezano za Vašu profesionalnu karijeru. Ako možemo krenuti od nedavnog imenovanja predsjednikom Hrvatskog društva ekonomista – na što nominalno ta funkcija obvezuje i koji je opseg poslova i krug djelovanja predsjednika Hrvatskog društva ekonomista? Na što možete konkretno utjecati?

U Hrvatskom društvu ekonomista (HDE) želimo ići u korak s korjenitim promjenama u društvu, zasnivati naš rad na povezivanju znanosti i struke te biti neovisni činitelj koji će utjecati na socijalna i gospodarska zbivanja. Zajedno s drugima u Hrvatskoj, želimo ostaviti zasade u kojima neće biti zadovoljstva osrednjim i nevažnim rezultatima, niti mjerilima i poticajima koji će ohrabrivati prosječnost.

Uloga predsjednika HDE jest koordinirati i voditi asocijaciju koja kritički promišlja društvo  i daje preporuke koje će pridonijeti općem boljitku hrvatskih građana. Potrebni su nam dugotrajni i sustavni napori, disciplina i inovativnost u radu, upornost i htijenje te, ponajprije, želja da možemo mijenjati svijet kako bismo ostvarili iznadprosječno postignuće svih nas, grupno i pojedinačno, kao duhovnu i intelektualnu kategoriju sakupljenog znanja i iskustva te prenošenja istog.

Rast konkurentnosti treba biti zasnovan na rastu produktivnosti

Kakva je uopće situacija u hrvatskoj ekonomiji? Prema Vašim procjenama, koja su područja pogodna za rast i razvoj, a koja su najtanja u smislu prostora za ulaganja?

Hrvatsko društvo treba iskoristiti postpandemijsku situaciju za strukturne reforme u javnom i privatnom sektoru, stvoriti poticajni kontekst za ulaganje u nove znanjem intenzivne industrije posebno u IT sektoru, iskoristiti prilike za strateško repozicioniranje turizma i poljoprivrede te probati povećati efikasnost države na svim razinama u funkciji podizanja nacionalne konkurentnosti.

Hrvatski nacionalni model industrijske tranzicije prema pametnoj, održivoj i zelenoj industriji mora biti osmišljen, koordiniran i vođen kako bi se osnažile djelatnosti u kojima se stvara viša dodana vrijednost i koje imaju potencijal za internacionalizaciju. Potrebno je u proces korjenitog preoblikovanja industrijske strukture krenuti čim prije, vodeći računa da će financijska potpora EU kohezijskim procesima prestati 2030. Nemamo previše vremena ako se želimo priključiti najboljima u konkurentskom pozicioniranju na globalnoj sceni.

Danas dodanu vrijednost stvaraju inovacije, dizajn, upravljanje dobavnim procesima i postprodajnim uslugama

Današnja proizvodnja, globalno gledano, potpuno se promijenila. Dodana vrijednost je u istraživačko-razvojnim aktivnostima i dizajnu,  a ne u sastavljanju i konačnom oblikovanju proizvoda. Danas dodanu vrijednost stvaraju inovacije, dizajn, upravljanje dobavnim procesima i postprodajnim uslugama. Rutinski poslovi nadomještaju u procesima automatizacije i robotizacije, kontinuirani razvitak novih tehnologija (npr. kognitivnih sustava i umjetne inteligencije) pomaže mijenjaju načina na koji se organizaciju poslovne aktivnosti. Iz hrvatske perspektive, to znači potrebu snažne orijentacije na izvoz i aktivnu internacionalizaciju na temelju inovacija i invencija u industriji i informacijskom sektoru.  U izgradnji nacionalne konkurentnosti mjerilo je svjetsko tržište. Rast konkurentnosti treba biti zasnovan na rastu produktivnosti i kvalitete procesa te proizvoda i usluga hrvatskih poduzeća.

Slijedno tomu, internacionalizacija za Hrvatsku je točka oko koje se treba okretati cjelokupna ekonomska i industrijska politika s aktivnom ulogom države u stvaranju poticajnog okvira industrijskoga razvoja. Problem je, nažalost, što ne postoji nacionalna strategija na razini države, niti jasna skup ciljeva oko kojega će se graditi takva orijentacija.

Moramo oblikovati dugoročnu strategiju koja će biti, među ostalim, zasnovana na djelatnostima temeljenim na naprednim tehnologijama: robotici, biotehnologiji, umjetnoj inteligenciji i primijenjenoj kognitivnoj znanosti

Hrvatska treba snažno uložiti u demografske politike

Na kojoj poziciji je Hrvatska u kontekstu globalne i EU ekonomije? Ako nam možete usporediti iz Vašeg rakursa, što donosi budućnost u zemlji u kojoj se smanjuje broj mladih ljudi, a povećava broj starih ljudi i u kojoj je trenutačni najveći trend uvoz jeftine radne snage od Nepala do Filipina, Tajlanda do Sirije?

Male zemlje kao Hrvatska nemaju izbora ako žele imati održive prednosti: invencije i inovacije trebaju se snažno poticati u svim sektorima, potrebno je ubrzati proces digitalizacije industrije i države na svim razinama, pokrenuti brzu i učinkovitu reformu javne uprave, smanjiti birokratizaciju, troškove državnog aparata i razinu korupcije te oblikovati dugoročnu strategiju koja će biti, među ostalim, zasnovana na djelatnostima temeljenim na naprednim tehnologijama koje izranjaju iz 4. industrijske revolucije: robotici, biotehnologiji, umjetnoj inteligenciji i primijenjenoj kognitivnoj znanosti.

Želim podcrtati kako rezultat nužnih gospodarskih promjena u Hrvatskoj ne smije biti nova verzija predatorskog kapitalizma koja će dodatno raslojiti i uvećati razlike u društvu, nego civilizacijska politika razvoja koja treba balansirati ekonomske, socijalne i ekološke ciljeve. Novi svijet mora postati bolji od onoga u kojemu živimo, a to znači da se ne možemo samo usredotočiti na tehnologiju i zanemariti ljude i sredinu u kojoj živimo. No, Hrvatska ima veliki strateški problem. Prema objavljenim podacima demografska katastrofa se nastavlja sa 9% manje rođenih prije godinu dana i čak 22% manje (!) nego prije dvije godine. Primjerice, sa samo 2266 rođenih, travanj je bio uvjerljivo najmanji mjesec u povijesti Hrvatske (samostalne ili u Jugoslaviji). Ovo je pitanje nacionalne budućnosti, ponajviše pitanje održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava, gospodarske i druge strategije. Sve je manje mladih i trendovi su jasni. Sve će nas manje biti.

Uvoz radne snage je jedina šansa dugoročnom opstanku nacionalne ekonomije. Procjenjuje se da će ove godine biti izdano između 160 i 180 tisuća dozvola boravak i rad stranih radnika, jer je potražnja za njima velika, osobito u građevinarstvu i turizmu.  Uvoz radne snage može zadovoljiti trenutne potrebe, ali dugoročna ovisnost o njemu može imati negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska treba snažno uložiti u demografske politike usmjerene na poticanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja mladih ljudi. Također je važno ulagati u obrazovanje i stručno osposobljavanje domaće radne snage kako bi se osigurala veća dostupnost domaćih radnika za potrebe različitih sektora.

Suvremeni izazovi uključuju kompleksne probleme koji zahtijevaju interdisciplinarni pristup i razumijevanje šireg konteksta

Ekonomija je Vaše područje struke i djelovanja od fakultetskih dana. Kao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i gostujući profesor na više međunarodnih sveučilišta, ako uspoređujete mlade i studente na kojima svijet ostaje i na kojima bi se trebala zasnivati budućnost našeg društva, kakav je, prema Vašem mišljenju, profil današnjeg studenta i studentice ekonomije u usporedbi s dobom Vašeg studiranja?

Studentice i studenti su uvijek isti: mladi, optimistični i željni znanja. Usporedba s vremenom mojeg studiranja je ponajprije vezana uz promijenjene okolnosti života koje su donijele nove tehnologije i život u virtualnom svijetu. Druženje i izloženost n društvenim mrežama postali su sastavnica života i danas je nezamisliv drugačiji život.

Što se tiče pristupa informacija i znanju, nekada je bilo vrlo teško doći do relevantne literature, a danas studenti imaju drugi problem: kako iz goleme poplave informacija izvući one koje su zaista vrijedne. Što se tiče profiliranja studenata, danas se više prepoznaje važnost multidisciplinarnosti. Suvremeni izazovi uključuju kompleksne probleme koji zahtijevaju interdisciplinarni pristup i razumijevanje šireg konteksta. Važno je da ekonomisti imaju sposobnost povezivanja različitih disciplina i prepoznavanja interakcija među njima. Uloga ekonomskih fakulteta je stvaranje novih ekonomista koji posjeduju temeljna ekonomska znanja, razvijaju analitičke vještine, pridaju važnost multidisciplinarnom pristupu i naglašavaju primjenu znanja na stvarne probleme.

Globalizacija rastače vrijednosti 

Koliko Vaša znanstvena karijera interferira u realnom sektoru? Imate li moći u praksi provesti svoje ideje za poboljšanje društva i okoline progovarajući kroz svoju subspecijalizaciju u ekonomiji? Osim prijenosa znanja, događa li se ikad trenutak svojevrsne frustracije ako zbog anemije i inercije društva ne možete dovoljno brzo provesti iz teorije u praksu poboljšanja ekonomije ovih prostora?

Naslonjenost na realni sektor je nužna ako se bavite područjem kojim se ja bavim. Neke od ideja i koncepata koji sastavnica mojeg akademskog rada sam uspješno proveo, druge nisam. Neke su, pak, još uvijek skoro heretične i za znanstvenu i stručnu zajednicu, kao što su, samo navodim neke primjere, modeli participacije radnika u vlasništvu, stakeholderska korporacija, koncepti univerzalnog temeljnog dohotka i univerzalnih temeljnih usluga.

Nejednakost je rezultat neoliberalne doktrine i ne pogoduje ekonomskom rastu, nego mu, naprotiv, škodi

Moj diskurs nije neoliberalan, samim tim nije odveć popularan na ovim prostorima. Naime, središnja poruka neoliberalizma, svojevrsne doktrine nekontroliranih tržišta, jest da on nema alternative. A njegova potka je u naravi čovječanstva da bude skupina bezobzirnih i pohlepnih pojedinaca koji se međusobno natječu. Je li to baš tako? Slobodno tržište je moćna ideja i teško razumjeti otpor svih nas koji vide puno pukotina u takvom konceptu. Povrh toga, dosadašnji razvoj (u proteklom stoljeću) nedvojbeno se temelji na tržišnoj ekonomiji, ali stvari stubokom mijenjaju u posljednjim desetljećima. Nobelovac Stiglitz je pokazao kako su nepotpune i asimetrične informacije redovno vodile tržišta do rezultata koji nisu predstavljali najveće moguće blagostanje. Tvrdio je da to znači, barem u teoriji, da dobro usmjerene intervencije vlade mogu pomoći u ispravljanju tih nedostataka tržišta.

Osim toga, globalizacija rastače vrijednosti i stvara nejednakosti, a ona je rezultat neoliberalne doktrine. Globalne korporacije zapošljavaju 2% svjetske radne snage, ali čine više od trećine vrijednosti svjetskih burza i, ono što je važnije, vlasnici su golema dijela intelektualnoga vlasništva u različitim formama, od patentnih prava i sl.

Mnogim ekonomistima rasprava o jednakosti izgledala je opasna zato što podrazumijeva nužno “nagađanje” između efikasnosti i jednakosti: miješanje u način na koji tržište dijeli kolač na kraju će smanjiti kolač. Utjecajni ekonomisti Thomas Piketty i Emmanuel Saez  naglašavaju kako je rastuća dohodovna nejednakost prirodan rezultat kapitalizma kao takvoga. Nejednakost ne pogoduje ekonomskom rastu, nego mu, naprotiv, škodi.

Negativni efekti procesa globalizacije i neoliberalnog razvoja su zastrašujući rast nejednakosti i nezaposlenosti, internacionalizacija kriminala, razvoj i uspon populizma i nacionalizma. To nije pitanje ekonomije, nego civilizacijskog opstanka.

Udruga MBA EFZG Alumni širi znanja važna za širu društvenu zajednicu

Koliko se u tom segmentu nadovezuje i Vaša Udruga MBA EFZG Alumni? Tko su članovi te udruge, zašto su ta udruživanja važna i koja su područja aktivnosti Udruge u sektoru ostvarenja nekih određenih ciljeva?

EFZG MBA Alumni je udruga koja okuplja studente specijalističkog poslijediplomskog studija poslovnog upravljanja (MBA) Ekonomskog fakulteta. U proteklih 36 generacija, više od tisuću studenata je pohađalo studij i oni su danas na važnim upravljačkim i stručnim položajima u privatnom i javnom sektoru. Temeljne aktivnosti udruge su aktivno širenje i dijeljenje znanja, iskustva i novih ideja iz područja ekonomske djelatnosti za širu društvenu zajednicu. Članovi Udruge aktivno promoviraju visoko obrazovanje iz područja ekonomije u Hrvatskoj te važnost MBA studija Ekonomskog fakulteta Zagreb za daljnji razvoj i nastavak karijere. Udruga želi biti prepoznata kao poželjna zajednica visokoobrazovanih i motiviranih članova, s globalnim pogledom na obrazovanje, kvalitetno življenje i prosperitet.

Svrha udruge je okupiti što više alumnija i osnažiti njihovo druženje i povezivanje i nakon završetka studija. Postoje zajednički ciljevi međusobnog druženja, suradnje, razmjene ideja te osobnog i profesionalnog unaprjeđenja u okviru poticajne i ugodne atmosfere. Organiziraju se redovita stručna predavanja za članove udruge, stručne ekskurzije i druge aktivnosti. Ključno je dodatno osnažiti mrežni i socijalni kapital i EFZG MBA Alumni udruga se pokazaju iznimno uspješna u tomu.

Naša zadaća je učiniti svijet boljim mjestom za našu generaciju, kao i za generacije koje dolaze nakon nas

Elitnost rotarijanstva jest u djelovanju i služenju

Poznati ste i priznati rotarijanac i član Rotary društva. Što Rotary znači za vas? U kojem segmentu se to članstvo dotiče s Vašom znanstvenom karijerom i koliko se financijski moćne organizacije tog tipa u praktičnom smislu mogu aktivirati ili se već aktiviraju pri mehanizmima ozdravljenja nacionalne ekonomije?

Rotary je globalna organizacija s tradicijom od 118. godina koja okuplja uspješne osobe iz stručnoga i poslovnoga života koji se posvećuju humanim ciljevima, cijene i promiču visoka etička načela u poslovnom i privatnom životu, te šire dobru volju i razumijevanje u svijetu. Rotarijanskom pokretu pripadali su neki od najprominentnijih ljudi 20. stoljeća, veliki državnici i političari, Sir Winston Churchill, John F. Kennedy, Jan Masaryk, Franklin Delano Roosevelt, Margaret Thatcher, Woodrow Wilson, potom pioniri koji su pomicali granice mogućega – Neil Armstrong, Thomas Alva Edison, Thor Heyerdahl, Sir Edmund Hillary, Guglielmo Marconi, Orville Wright, veliki umjetnici – nobelovac Thomas Mann, Walt Disney, Franz Lehar, Ivan Meštrović, Ivo Andrić, Jean Sibelius, kao i mnogi drugi poznati i utjecajni ljudi.

Biti rotarijanac je identifikacijska odrednica: ne samo da nas određuje u zajednici putem pomaganja drugima, nego nam i daje poticaj kako bismo još više učinili i pridonijeli u sedam područja djelovanja i pet pravaca služenja putem zajedništva i prijateljstva koje gradimo. Svaki rotarijanac je sretan u pomaganju drugim rotarijancima, svim potrebitima, kao i široj zajednici i društvu u cjelini. To vrijedi i za mene i ljude koji isto razmišljaju.

Elitnost rotarijanstva jest u djelovanju i služenju, a ne u ekskluzivnosti i određenju koje se vezuje uz pripadnost etničkim, nacionalnim, vjerskim, spolnim, starosnim i inim skupinama. Rotarijanstvo je i životno stajalište, otklon od pomirbe sa zlom i lošim stvarima i jedna od formula, parafraziram Camusa, koja će ublažiti bezgraničnu tjeskobu slobodnih duša. Naša zadaća jest učiniti svijet boljim mjestom za našu generaciju, kao i za generacije koje dolaze nakon nas. Važna je uloga Rotaryja u služenju i promicanju najviših i najvrjednijih ljudskih i humanističkih vrijednosti: tolerancije, mira i prijateljstva.

Povrh mnogo važnih projekata služenja i humanitarnih akcija diljem svijeta, naglašavam kako je Rotary International bio jedan od osnivača Ujedinjenih nacija i ima predvodničku ulogu u uspješnom globalnom iskorjenjivanju dječje paralize. Brojni su humanitarni projekti koje su imali hrvatski rotarijanci tijekom proteklih tridesetak godina i u kojima su dali obol hrvatskom društvu.

Dobročinstvo i prijateljstvo čine pustolovinu života smislenom i stvaraju čudesan pričin da svijet može biti ugodno mjesto

U kojim ste sve aktivnostima i ulogama involvirani u okviru hrvatske i međunarodne Rotary zajednice?

Lijep je osjećaj biti dio globalne rotarijanske zajednice: milijun i dvjesto tisuća prijateljica i prijatelja čvrsto povezanih i ujedinjenih predanošću u stvaranju boljega svijeta. Rotarijanci su oslonac društva u vremenu u kojem bi čovječnost morala biti važnija od profita, a humanost i briga za potrebe drugih jedini način kako bismo ostali ljudima u teškim vremenima u kojima živimo.

Između brojnih zaduženja i funkcija, bio sam predsjednik kluba i Guverner našeg hrvatskog Distrikta 1913, a sada sam na poziciji Regional Rotary Foundation koordinatora za europsku Zonu 21. No, puno važnije od toga mi je članstvo u mojem Rotary klubu Zagreb Medveščak, u kojem zajedno s drugim prijateljima i prijateljima sudjelujem u brojnim humanitarnim akcijama u našoj zajednici. Naime, dobročinstvo i prijateljstvo čine pustolovinu života smislenom i stvaraju čudesan pričin da svijet može biti ugodno mjesto: naše rotarijansko poslanje treba nas nadahnuti kako bismo nesebičnim služenjem poboljšali  društvo i zajednicu u koje smo čvrsto utkani.

Koji su Vaši budući profesionalni planovi na svim poljima na kojima ste aktivni i što biste voljeli još ostvariti ako niste u dosadašnjoj bogatoj karijeri?

Velebnost naših stremljenja ne smije biti u samozadovoljstvu, nego u poslanju da budemo bolji.  Naše odlike vezuju se uz ono što smo postigli, a naša budućnost uz našu spremnost da stvorimo ono što sanjamo. Tako i gledam na svoja buduća ostvarenja.

Fotografije: privatan album

Pročitajte još...

14 mladih i uspješnih poduzetnika koji dokazuju da su godine samo broj

Nikada nije prerano ili prekasno postati uspješan u životu. Putovanje do uspjeha može početi u bilo kojoj dobi, a mi donosimo listu poznatih i manje poznatih mladih poduzetnika koji to dokazuju

Andreja Hlupić: I produktivan konflikt važan je za dobru atmosferu na poslu

Poslovna neslaganja, nezadovoljstva pa čak i sukobi, sastavni su dio poslovnog života. Najgore je biti rezigniran, a ne preuzimati odgovornost. Produktivno rješavanje konflikta korisna je vještina u čemu nam može biti koristan psihološki alat 4 sobe promjene koji se bavi upravo time da prepoznamo trenutak kad smo izgubili zadovoljstvo u poslovnom okruženju

Boris Barbir (Pine Studio): Naš ulog od 2,2 milijuna kuna isplatio se u samo nekoliko dana

Suvlasnik Pine Studija Boris Barbir otkriva kako je njihov Escape Simulator 'rasturio' na gaming tržištu, na što su posebno ponosni, kako se igrica razvijala te kako je Pine Studio nastao doslovno u maloj garaži, a danas niže svjetske uspjehe i rekorde u gaming industriji

Caroline Spivak: Žensko bi poduzetništvo trebalo biti češća tema u javnom prostoru

The Croatian Women’s Network™/Mreža hrvatskih žena već godinama umrežava i nagrađuje uspješne žene, a povodom dodjele nagrada, koja će se održati 8. ožujka 2023. godine u Zagrebu, uoči Međunarodnog dana žena, Caroline nam je otkrila zašto je pokrenula ovaj projekt, kako se poduzetništvo razlikuje u Hrvatskoj i Kanadi, te koje još planove ima u poslovnom svijetu

Povezano

Imate li ove vještine? One će biti ključne za dobivanje posla u budućnosti

Istraživanje je identificiralo niz od 56 temeljnih vještina koje će koristiti svim građanima i pokazalo je da će osobe koje imaju ove vještine imati veću vjerojatnost zaposlenja, veće prihode i biti zadovoljniji poslom koji obavljaju

Aleksandra Dojčinović otkriva sve o novim poslovnim poduhvatima

Nova kolekcija Aleksandre Dojčinović donosi tako po prvi put capsule kolekcije za sve prilike, od divnih i mekanih jakni i čizama za nezaboravne dane na snijegu, mekanih pletenih haljina i toplih kaputa, preko fenomenalnih poslovnih komada u vibrantnim tonovima

5 nezamjenjivih vještina koje poslodavci danas najviše cijene

Jesu li to klasična znanja koja se stječu edukacijom, traningom i određenim iskustvom ili su to međuljudske vještine koje nas čine drugačijima u odnosu na druge?

Veliki uspjeh Hrvatice u NYC: Petra Radetić Barić Šrekais počinje raditi u odvjetničkom uredu Amal Clooney

Prof. Clooney je vrlo profesionalna osoba i zaista je divno učiti od nje. Topla i puna podrške, prizemljena i vrlo otmjena. U isto vrijeme, vrlo organizirana i naravno inzistira na rezultatima. Pravi je uzor za mlade žene, nešto čemu zaista treba težiti, ističe Petra

Ostavite komentar

Molimo upišite komentar
Molimo upišite vaše ime