Početak 2023. je za mnoge buran i “kompliciran”. Kuna, valuta na koju smo navikli, odlazi u prošlost i zamjenjuju je euri. Pitanja i nedoumica je mnogo, ali jedan od najvećih strahova je da će štednja biti gotovo pa nemoguća. Složiti ćete se da nikad nije bilo bolje vrijeme da se počnete baviti svojim financijama.
Koliko god zvučao dosadno, novac je veoma važna tema u našim životima, jer bez njega ne možemo voditi život. Novac je nešto o čemu mnogo razmišljamo, mučimo se i često ne spavamo noćima, a sada, kad je došao euro, situacija se neće promjeniti na bolje. Znamo zašto je važno biti financijski neovisan i sačuvati novce za “crne dane” ili buduće ciljeve, ali gdje uopće početi?
Iako sama riječ može izazvati jezu, pompa oko proračunskog pravila ’50/20/30′ zapravo je pravo “blago”. Čak i ako biste radije radili bilo što osim pregledavanja svojih računa, praćenje troškova nije tako komplicirano kao što mislite. I bez obzira gdje se nalazite u poreznom razredu, pravilo se može prilagoditi svakome. Dakle, bez obzira na to razmišljate li o svom novcu prije konačnog prelaska na euro ili se jednostavno pripremate za očajnički oporavak iscrpljenih sredstava nakon praznika, ovaj pristup uštedi novca s malim naporom mogao bi biti od velike važnosti.
Što je pravilo 50/20/30?
Pravilo 50/20/30 je fleksibilna metoda proračuna koja radi na kategorizaciji vaše potrošnje i raspodjeli vaše plaće u skladu s tim. Bez obzira na vaš životni stil, prihode ili ciljeve, metoda se može prilagoditi tako da odgovara čak i najlijenijim među nama koji kronično pretjerano troše.
Kako funkcionira proračunsko pravilo 50/20/30?
Prije nego počnete promatrati svoju potrošnju, prvo biste željeli izračunati svoj prihod za sobom. Odatle, kao što naziv sugerira, pravilo jednostavno uključuje podjelu vaše potrošnje na tri postotka; 50%, 20% i 30% koji se dijele na vaše potrebe, ciljeve i želje.
Potrebe (50%)
Potrebe pokrivaju sve stvari bez kojih doslovno ne biste mogli živjeti— mislimo na stanarinu, račune, prijevoz i namirnice, a ne vašu naviku ispijanja kave. Polovica vaše plaće koju trebala bi biti odvojena za te troškove. Ako morate racionalizirati zašto vam je nešto potrebno, to je vjerojatno više želja, nego li sama potreba.
Ciljevi (20%)
Zatim ćete uzeti 20% svog prihoda i usmjeriti ga prema ciljevima. To uključuje troškove kao što su otplata dugova, planovi za odmor ili čak samo skupa torba koju imate na listi želja. Čak i ako nemate ništa što posebno šzo trebate platiti, dobro je osigurati dio novca i staviti ga sa strane za crne dane.
Želje (30%)
Trošenje 30% vaše plaće na ‘želje’ može zvučati prilično lijepo, ali zapamtite da su mnoge naše potrebe zapravo želje. Vaša pretplata na Netflix? Uber plus račun? Sezonsko ažuriranje garderobe? Sve to nažalost spada u želje. One mogu dodati vrijednost vašem životu, ali ako biste fizički mogli živjeti bez njih, onda nažalost moraju zauzeti mjesto u ovoj kategoriji.
Kada zbrojite sve troškove, 30% na kraju mjeseca možda neće biti previše, ali će osigurati da imate neko predviđanje o tome koliko je prikladno potrošiti na hranu za van, druženje i druge male luksuze za taj određeni vremenski ciklus.
Što je dobra strana ove teorije?
Na vama da kategorizirate svoje izdatke. Ono u čemu svi griješimo je nerealni pogled onoga što nam stvarno treba i ne smatramo se odgovornima da pratimo sve izdatke. Čak i ako niste od onih koji imaju detaljan pregled svojih financija, pravilo vas potiče da se suočite sa svojim navikama potrošnje i zauzmete širu sliku pristupa štednji. Da ne spominjemo, fleksibilnost koja omogućuje slobodu koja nam je svima potrebna kada nas život dovede u “čudne” situacije.