Obiteljska manufaktura Pokrajčićevih JelTom na terenu inovacija bilježi velike uspjehe, a zadnje priznanje na svjetskoj razini stiglo je sa Sajma inovacija u Turskoj za – Box barijera za zaštitu od poplave!
Tomislav Pokrajčić, suvlasnik i direktor tvrtke Jel Tom, koju je osnovao njegov otac, poznati inovator Frano Pokrajčić, otkriva nam kako je njihova tvrtka postala poznata po višestruko nagrađivanim inovacijama, od izuma Razbijača valova preko mobilne Box barijere koja služi za zaštitu od poplava do sustava ‘vodom protiv vode’, koji također služi za zaštitu od poplava.
Laka montaža i demontaža
Kada počinje vaša praktična provedba segmenata rada ‘modernih Dr. Baltazara’, odnosno kada ste krenuli u realizaciju vaših ideja u djela? Vaša tvrtka postoji već više od 30 godina…
Istina je da smo sudjelovali na inovativnom međunarodnom sajmu u Turskoj koji se održavao od 26. do 31. rujna u Istanbulu gdje smo dobili najveće priznanje, Grand prix, za naš artikl Box barijere za zaštitu od poplave. Sistem je jednostavan, laka montaža i demontaža, višekratno upotrebljiv, jeftiniji od artikla konkurencije, učinkovit i štiti od poplave do 1200 mm vodenog stupca.
Kada počinje praktična provedba ideja u djela? Ne može se reći točno od tog i tog dana rodila se ideja i mi smo je realizirali tad i tad. Bog je stvorio čovjeka i svakom je dao određene talente da ih koristi i razvija, tako je dao i određene talente mom ocu Frani koji se rodio na takvim prostorima da je morao uspjeti, što se pokazalo kroz studij, a kasnije i kroz njegov rad u proizvodnim poduzećima poput Plastika Tomislavgrad, Jugoplastika Split, Konteks-Karlovac i drugima. Tako je ostalo do danas gdje uhodava i stvara nove artikle u vlastitoj tvrtki Jel-tom d.o.o Zagreb.
Razbijač valova je na brojnim sajmovima osvojio razne nagrade, a zanimljivo kada smo se s projektom javili za određena nepovratna sredstva za razvoj kod nas – odbili su nas s nezadovoljavajućim obrazloženjem!
Približite nam poprilično neistraženo tržište domaćih unikatnih ideja i patenata koji se plasiraju u inozemstvo. Kako cijeli put funkcionira – od ideje do razvoja – unutar okvira naših granica, a kako međunarodno?
Zanimljivo, za određena inovativna rješenja, poput primjerice mobilnog veza na domaćem tržištu dobijemo srebro, a na međunaordnom tržištu zlatnu medalju – od Nurnberga u Njemačkoj, u Beogradu ili pak u Ženevi… I to konkretno za naš artikl ‘Razbijač valova’. Stručna komisija, koja ocjenjuje s ocjenama od 1 do 7, dala nam je dvije sedmice i jednu šesticu, a kad smo se s istim projektom javili za određena nepovratna sredstva za razvoj kod nas, odbili su nas s nezadovoljavajućim obrazloženjem.
Kako se boriti s inercijom ili ignorancijom državnog aparata ili ste uvijek prepušteni svojoj upornosti u plasmanu i promociji vlastitih inovacija?
U Hrvatskoj se ne posvećuje dovoljna pažnja inovativnim rješenjima. Većinom su poduzetnici prepušteni sami sebi i sami promoviraju vlastite inovacije.
Potrebna je bolja komunikacija između ministarstava i inovatora
Koja su ministarstva, zavodi, tijela, državni sektori u gospodarstvu zaduženi za slučajeve oput vaših?
Mi smo malo poduzeće, ali imamo širok asortiman proizvoda koje koriste razna ministarstva – od graditeljstva, poljoprivrede, turizma, do Ministarstva gospodarstva, robne zalihe, MORH-a i sl. Komunikacija bi mogla biti i bolja s određenim ministarstvima.
Kad završite izum koji je spreman za prezentaciju ciljanim korisnicima – kako radite prezentaciju i kako se, u slučaju interesa, isti stavlja u serijsku proizvodnju?
Od izuma do realizacije određenog artikla je težak put, koji iziskuje puno truda i vremena kako bi određeni artikl zaživio. Sve što je novo postaje strano, ne prihvaća se, pa se putem prezentacije kao i kroz radne vidove oglašavanja utječe na potencijalne kupce da je naš artikal pravo rješenje i učinkovitije u odnosu na dosadašnju praksu. Nekako ide, ali sporo…
Teško je u potpunosti zaštititi ideju od krađe. Primjerice, Kinezi su posljednjih nekoliko desetljeća svijetom hodali po sajmovima i krali ideje za određene novitete, razvijali ih i danas izrasli u vodeću proizvodnu silu u svijetu
Kako se štitite od krađe ideja? Osim prijave Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo?
Teško je u potpunosti zaštititi ideju od krađe. Primjerice, Kinezi su posljednjih nekoliko desetljeća svijetom hodali po sajmovima i krali ideje za određene novitete, razvijali ih i danas izrasli u vodeću proizvodnu silu u svijetu.
Koliko može koštati zaštita patenta poput nekog vašeg u svijetu, jer u svakoj državi treba zaštiti isti ne bi li vrijedila zaštita u njihovom pravnom poretku, zar ne? Znači potencijalno preko stotinu uplata zaštite patenata po izumu. Ili?
Kako biste zaštitili naš patent u svijetu, potrebno je jako puno novca i stručnih ljudi koji bi sve to objedinili i vodili oko zaštite.
Vaš je prvi veliki hit bio Razbijač valova – nakon niza međunarodnih nagrada, od Indije, SAD-a, EU…. Na kojim temeljima fizike on počiva?
Da, naš artikl Razbijač valova dobio je niz međunarodnih priznanja, a počiva na fizikalnim temeljima: kretanja-sile (pretvorba energije). Testirali smo ga 2020. u luci Rijeka, gdje je hrvatski Hidrografski institut iz Splita napravio elaborat o praćenju visine i jačine valova u akvatoriju riječkog zaljeva a naš Razbijač valova je izdržao i visinu vala od 3,5 m.
Nikad se ne zna točno kada će se pojaviti investitor
Koliko je razbijač valova blizu masovnoj proizvodnji na globalnoj razini? I što vas dijeli od trenutka u kojem bar financijski možete staviti ključ u bravu i reći – “Ok, ostatak života je hobi i igra jer živimo od prihoda našeg izuma”?
Vezano za masovnu proizvodnju na globalnoj razini vrlo je teško to reći, a posebno u ovim nenormalnim uvjetima privređivanja – korona, potresi, izbjeglice, ratovi i sl. Nikad se u poduzetništvu ne zna točno kada će se pojaviti investitor. Ima određenih tvrtki koje su spremne kupiti dionice Jel-toma, a samim tim i investirati u određene programe.
Osim njega izumili ste prototip bicikla na solarno-električni pogon s hladnjakom, pa šator hladnjak, zatim sustav za navodnjavanje, plastenik inovativne konstrukcije, vez za osobe s invaliditetom… Iz kojih smjerova sve ide destilerija ideja?
Ideje proizlaze iz zahtjeva tržišta. Dugogodišnja proizvodnja raznih artikala sama po sebi nameće određene zahtjeve koje trebaš rješavati i kroz taj vid dolaziš do određenih inovativnih rješenja. To se samo po sebi odvija – dolaze ideje, prijedlozi, razni komentari za i protiv, i onda sve to rješavaš…
Mnogi izumi za koje se utroši puno rada i vremena ostanu na bazi unikatnog primjerka jer se ne poklope svi faktori da bi artikal zaživio. Primjerice, izlazak na tržište u pogrešno vrijeme, nedostatak financijskih sredstava…
Postoje li, osim vašeg oca, ljudi koji su vas impresionirali svojim radom i aktivizmom na području inovacija? Poput, primjerice, Tesle kao često najkomuniciranijeg svjetski priznatog revolucionara inovatora s područja fizike, elektrotehnike, mehanike….
Svakako da sam, uz mog oca, impresioniran radom mnogih Hrvata s područja inovacija kao što su Penkala, Ružička, Tesla, Edward Slavoljub, David Schwarz, Franjo Hanaman, Josip Belušić, Herman Potočnik, Ante Šupuk, Faust Vrančić, Ruđer Bošković (koji potječe iz našega plemena Pokrajčić) i mnogim drugima.
Koliko izuma za koje dajete srce ostanu na bazi unikatnog primjerka i bude li vam žao ako ih ne prepoznaju? Postaju muzejski primjerci ili..?
Mnogi izumi za koje se utroši puno rada i vremena ostanu na bazi unikatnog primjerka jer se ne poklope svi faktori da bi artikal zaživio. Primjerice, izlazak na tržište u pogrešno vrijeme, nedostatak financijskih sredstava, neprepoznatljivost izuma i mnoge druge okolnosti… Takav izum obično čeka bolja vremena ili ode u zaborav.
U planu razvijanje inovacija za zaštitu mora od onečišćenja!
Koliko se globalna pandemija odrazila na vaše djelatnosti i proizvodnju?
Kao svima u svijetu koronavirus i globalna pandemija poremetila je proizvodnju i planirani razvoj našeg poduzeća. Repromaterijal je postao teško nabavljiv i skuplji za cca 30%. Za primjer, transport kontejnerom iz Kine do Rijeke prije pandemije je stajao oko 2000 dolara, a sada isti takav stoji oko 12.000 dolara!
Mislav Malenica: Za 50 godina ljudi više neće morati raditi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji!
Kakvi su vam ipak planovi za dalje, u nekoliko sljedećih godina..? Koncentrirate li se na postojeće projekte ili se okrećete novim izumima?
Sljedeće godine planiramo usavršiti naše inovativne artikle koji su vezani za zaštitu mora od onečišćenja, kao i na uzgoj riba u zatvorenim kavezima koji su izrađeni iz plastificirane PES/PVC tkanine visoke prekidne čvrstoće. Mišljenja smo da je naš artikl Razbijač valova inovacija od svjetske važnosti jer ima višestruku funkciju:
- štiti obalu od devastacije (erozije)
- skuplja otpad (plastične boce, razne plutajuće predmete, otpad od raznih fekalija…) kao i razlivenu naftu na površini mora
- proizvodi električnu energiju preko solarnih kolektora, koji su montirani na razbijaču valova, kao i energiju proizvedenu od udara valova, gdje se potencijalna energija pretvara u kinetičku preko kolutara na koje su priključeni generatori. Ta proizvedena energija može se koristi za rasvjetu sela, plaža, jahti, hotela i slično. A može se koristiti kao osvijetljena pista za slijetanje i polijetanje kanadera i hidroaviona. Naime, on umiruje more od valova, a ujedno osvjetljava cijelu dužinu piste za slijetanje i polijetanje.
Ova svjetska inovacija teško da će saživjeti na našim prostorima, jer smo mi malo poduzeće – iako smo u ovaj artikal do sada uložili više od 500.000 kuna bez potpore jakog investitora i države. Sumnjam da će ovaj artikal tako brzo zaživjeti. Bez novca ne mogu se anganžirati stručni ljudi i timovi za rješavanje određenih zahtjeva iz elektronike, elektrike, marketinga, a samim time smo prisiljeni odgoditi proizvodnju za bolja dolazeća vremena.
Razbijač valova je zaštićen u 159 zemalja u svijetu. No, za sada se plasman izvan Hrvatske nije ostvario zbog pandemije koronavirusa. Ali jako su zainteresirani investitori iz Hong Konga, Singapura, Brazila, Kanade, Amerike, Australije, Italije, Njemačke, Austrije, BIH, Argentine, Čilea…
Fotografije: privatni album