Započela je međunarodna književno-znanstvena manifestacija Zagrebački književni razgovori koju već 44 godine organizira Društvo hrvatskih književnika, a koja se ove godine održava na temu ‘Povijesni roman u digitalno doba’. Svečano otvorenje u prostorima Društva na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu okupilo je brojne pisce, književne kritičare, jezikoslovce, prevoditelje, kulturologe, povjesničare, sociologe, a događaj su upriličili dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Zima, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu, Milana Vuković Runjić u ime Grada Zagreba i mnogi drugi.
Istaknuta važnost povijesnog romana u oblikovanju modernog društva
Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori službeno su započeli riječima Dubravka Jelačića
Bužimskog, predsjednika Povjerenstva za Zagrebačke književne razgovore koji je u toj
prigodi, koristeći književne i životne primjere, istaknuo: ‘Možda su povijesni romani ti koji
čuvaju ljepote uspomena naših predaka. Zato smo tu jer na ovim susretima dominira
književnost gdje želimo istražiti prošlost, ali i spoznati književnu budućnost’. U prigodi otvorenja, toplu dobrodošlicu svim gostima i sudionicima poželjela je i dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika. ‘Uvjerena sam da će izlaganja biti itekako korisna. U povijesnim romanima pronaći ćemo svoju sreću kao pojedinci, zbog čega sam sretna novim početkom Zagrebačkih književnih razgovora’, naglasila je.
Publici su se na otvorenju obratili i govornici iz državnog te gradskog vrha, istaknuvši važnost ne samo projekta, nego i čitanja za hrvatsko društvo te ulogu koju u popularizaciji čitanja imaju povijesni romani. ‘Prošlost je nositeljica književnog izražaja. Digitalno doba nije prepreka, nego otvara nove mogućnosti dostupnosti knjiga. Međutim, što je nešto dostupnije, češće to manje i cijenimo. Nama u Ministarstvu kulture i medija, poticanje čitanja je naša svakodnevica u ovo doba kada su knjige dostupnije više nego ikad zbog čega uvijek možete računati na našu podršku u ovakvim projektima’, poručio je dr. sc. Poljičak govoreći o važnosti prilagođavanja digitalnoj eri.
‘Kultura ovog grada oduvijek je bila živa, a to moramo očuvati. Zagreb je bogat kulturnom
ponudom, a to će ovogodišnji Zagrebački književni razgovori potvrditi. To što se održavaju
44. put, pokazuje koliko je projekt snažan i važan’, izjavio je Zdravko Zima.
Tradicija koja traje od 1969.
Ovogodišnja tema u fokus stavlja povijesni roman koji doživljava značajne promjene u digitalnom dobu, jer ono sa sobom donosi brojne izazove i mogućnosti koje oblikuju način na koji se pišu, čitaju i tumače povijesni romani.
‘Živimo u vrijeme brze konzumacije informacija, a roman je nešto što ipak traži svoje
vrijeme. Zbog toga se postavlja pitanje – kako spojiti tu brzinu s nečim što zahtijeva dubinsko čitanje kao što je povijesni roman? Ta veza je upravo sveopća dostupnost digitalnih romana, u kojem možemo istražiti bilo koji povijesni svijet. Zato se trebamo međusobno inspirirati da stvaramo ove romane u skladu s vremenom, a to bi upravo mogli na Zagrebačkim književnim razgovorima‘, zaključila je Milana Vuković Runjić.
Zagrebački književni razgovori pokrenuti su još 1969. na inicijativu pjesnika Slavka Mihalića, a ono što ih čini uspješnima već 44 godine su raznolike teme i raznovrsni pristupi.
Nakon otvorenja uslijedio je i glazbeni program koji je obogatila Lidija Bajuk, jedna od
utemeljiteljica hrvatske glazbene etno scene, ujedno i članica Društva. Program će se
nastaviti u četvrtak i petak koji će se kroz 11 predavanja baviti ulogom povijesnog romana u digitalnom dobu, odnosom umjetničke i umjetne inteligencije, povijesnom romanu kao
varanju sudbine, metamorfozi hrvatskih i mađarskih romana s povijesnim tematikama, kao i osobnim iskustvima književnika u obradi povijesnih tema o kojima će raspravljati Hrvoje
Hitrec, Zoltán Medve, Milana Vuković Runjić, Dino Milinović, Ljuba Arnautović, Bettina
Balàka, Ludwig Bauer, Boris Beck, Jasna Horvat, Denis Peričić, i Igor Žic.
Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.